Pratite nas

Vijesti

Zašto šute RH i EU?!

Objavljeno

na

Razumljivo je zašto šute Srbija i Rusija. RS je jača od plana. Šuti i Turska jer je Federacija postala bošnjačka. Zašto šute RH i EU?!

Najteže je jamcu kada mu dužnik ne vraća kredit, izgubi prijatelja i vraća njegov dug. I ljuti se na banku što je smislila kategoriju jamca. Tako je to nekako i s Daytonskim sporazumom. Kako bi zaustavili rat i uspostavili “nepravedan mir” u Parizu su u prosincu 1995., uz BiH, na daytonski dokument potpise kao svjedoci stavili: Hrvatska, Srbija, EU, Njemačka, Francuska, Rusija, Britanija i Amerika. Već odavno “banka” ih je morala upozoriti: Dayton se ne provodi. Zanimljivo je da postoji Vijeće za provedbu mira (PIC) koje čini 55 država, uključujući i RH, čiji bi Upravni odbor, koji ima deset članica, morao kontrolirati provedbu Daytona. Nevjerojatno je da u tom odboru nema RH i Srbije. I dok se Upravni odbor često sastaje, Vijeće se na ministarskoj razini sastalo zadnji put prije 13 godina u Bruxellesu?!

[pullquote_right]Ušutkali RH kako bi BiH pravili bez Hrvata. Uspjeli su![/pullquote_right]

Nije čudno što potpisnici Daytona, Rusija i Srbija, ne potenciraju sazivanje PIC-a. Pola BiH, koja se zove Republika Srpska, zaživjela je puno jače od plana. Nije čudno što šute članice PIC-a Turska, Saudijska Arabija… Druga polovica BiH, Federacija, apsolutno je pretvorena u bošnjački entitet. Ali zato izaziva čuđenje šutnja EU i RH. Hrvatski narod u BiH s njihovim putovnicama pretvoren je tihom revizijom Daytona u građane trećeg reda. “Službeno Sarajevo” lako je ušutkalo Zagreb. Čim bi progovorili, oni bi im “na nos” nabili ratnu prošlost i miješanje u unutarnje poslove BiH. Hrvatska je, umjesto da istakne baš ratne zasluge, od spašavanja izbjeglica do deblokade Bihaća, nasjedala na takve optužbe. Sve do razine kompleksa. RH ne obvezuje samo međunarodni ugovor na zaštitu prava Hrvata izvan RH nego i vlastiti Ustav. Međutim, ako bi intervenirali samo zbog preuzetih ugovora, taj učinak ne bi bio značajan. On mora biti izraz iskrenih osjećaja. Mora se priznati da toga danas nema. Odnosi su hladni. Stvorena je klima kako su Hrvati iz BiH teret matičnoj domovini. Hrvati i Hrvati iz BiH prošli su različite faze suradnje. Prevelika ljubav prije i tijekom rata pretvarala se kako su godine prolazile u suprotnost. Danas je novo doba. U skladu s tim Hrvatska bi trebala jasno artikulirati svoju politiku prema BiH. Osobito Hrvatima. Bez kompleksa. RH mora okupiti sve najvažnije čelnike iz vlasti i oporbe, crkve, društva kako bi konsenzusom izradili strategiju koja ne smije biti, kao dosad, u funkciji međustranačkih obračunavanja. Prvi potez treba biti mobiliziranje oko listopadskog popisa stanovništva. Za Hrvate iz BiH on je – biti ili ne biti.

Pisanje deklaracija o zaštiti Hrvata samo je pilatovsko pranje ruku. Nema od toga puno koristi. Takav dopis može biti samo kamenčić u velikom mozaiku “spašavanja sunarodnjaka”. Važnije od deklarativnog je da RH žurno zatraži sazivanje Vijeća za provedbu mira. Ne Dayton 2, već Dayton 1. Koji će raspraviti o svim promjenama koje su učinjene od njegova potpisivanja do danas. Mora se utvrditi odgovornost onih koji su 90 posto promjena učinili na štetu Hrvata. Krije li se tu odgovor zašto se PIC nije 13 godina sastajao na ministarskoj razini? Je li netko svjesno minirao sastanke kako bi se bez svjedoka obespravio jedan (hrvatski) narod. Jednako tako RH se mora suočiti s time da je neobjašnjivo odustala od međudržavnog Vijeća RH i BiH. Upravo je ono bilo dobro mjesto za kontroliranje provedbe Daytona. Odustalo se i od posebnih odnosa s Federacijom i tako ostavilo Hrvate na milost i nemilost većinskom bošnjačkom narodu, koji su im, primjerice, od osam ministarstava uzeli tri, a planiraju još jedno. Naravno, i sav su novac usmjerili u Sarajevo. O nametanju predstavnika, montiranju političkih procesa, obespravljivanju županija i drugim manipulacijama zna cijeli svijet. Ali šuti. No, najviše Hrvate u BiH boli hrvatska šutnja. Vrijeme je da se ona prekine. U protivnom RH će početi stizati na naplatu krediti iz Daytona. Jer, jedan od naroda koji ga je digao uskoro više neće postojati. Pa i zbog činjenice što ga je njegov brat – jamac ostavio bespomoćno svezanog u “luđačkoj košulji”.

Vecernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Josip Jović: Čiji je Pupovac ‘strateški interes’?

Objavljeno

na

Objavio

Opet je Ivan Penava, vukovarski gradonačelnik, uzburkao duhove i uzvitlao prašinu svojom tezom o „puzajućoj velikosrpskoj politici“ SDSS-a i Milorada Pupovca.

Argumenti: djeca ne ustaju kad svira hrvatska himna, Pupovac posjećuje ratne zločince, učenici su pošteđeni učenja o Domovinskom ratu i o razaranju vlastitog grada.

Pupovac, prijeteći kako će zatražiti zaštitu od EU-a, UN-a, OESS-a i Vijeća Europe, uzvraća standardnom optužbom da iza Penave stoje desnica, branitelji i Crkva. Svi oni, kaže on, stvaraju nemir, razdor i etničke sukobe, oni bi htjeli da Srba nema, oni su čak razlog zašto ljudi bježe iz zemlje.

Vrh HDZ-a je diskretno stao u obranu svog koalicijskog partnera. Nismo, rečeno je, vidjeli da Pupovac provocira.

Odmah je na raport pozvan Penava, član HDZ-a ili mangup u vlastitim redovima, koji sustavno stvara probleme idiličnim odnosima Hrvata i Srba na istoku Hrvatske.

Uslijedili su prijekori kako vukovarski gradonačelnik ima brinuti o komunalnim problemima svoga grada, a ne o nacionalnoj politici. I opet su se, kao i uvijek kad zatreba, sjetili Franje Tuđmana i njegove politike pomirenja i mirne reintegracije.

Andrej Plenković se nada da je Penava sve dobro razumio ali i kako bi trebao „još bolje razumjeti“, a to što bi trebao još bolje razumjeti jest da je suradnja s SDSS-om strateški interes HDZ-a.

Suradnja HDZ-a i SDSS-a, gledano iz pragmatične perspektive jedne stranke, možda može biti strateški ili barem taktičko-politički interes, ali drugo je, veliko pitanje je li ta suradnja s SDSS-om, ovakvim kakav on jest, i strateški interes Hrvatske, Hrvata, pa i Srba?

U politici Milorada Pupovca, koji se rado predstavlja kao faktor stabilnosti i mira, postoji nekoliko konstanti.

Nikada nije priznao da je Srbija izvršila agresiju na Hrvatsku s ciljem osvajanja njezina teritorija, Beograd mu je daleko bliži od Zagreba, a Moskva od Washingtona, stalno podsjeća na stvarne i izmišljene zločine iz Drugog svjetskog rata, sadašnju vlast krivi za koketiranje s ustaštvom, inzistira na ugroženosti Srba te na njihovoj separaciji i homogenizaciji.

U jednom od zadnjih brojeva lista SNV-a stoji da “HDZ trideset godina ustrajno rehabilitira NDH”!

Uglavnom, riječ je o politici, kako je to svojedobno definirao Ivo Josipović, „proizvodnje etničkih sukoba niskog intenziteta“ kao nekoj vrsti „etnobiznisa“.

Takvu politiku vladajuća stranka popuštanjem, tetošenjem, ugađanjem pa i pristajanjem na ucjene, samo ohrabruje.

Josip Jović / Slobodna Dalmacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Ministarstvo obrane raspisalo je natječaj za prijam 350 vojnika i mornara u vojnu službu

Objavljeno

na

Objavio

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine.

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu, 23. siječnja 2019. godine javni natječaj za ugovorni prijam vojnika i mornara u djelatnu vojnu službu u skladu sa člankom 27. stavkom 1. Zakona o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske i Planom prijma osoblja u djelatnu vojnu službu za 2019. godinu.

Novim izmjenama Zakona o službi u Oružanim snagama iz 2018. godine uvedene su značajne novosti vezane za sklapanje ugovora za vojnike/mornare u djelatnu vojnu službu. Tako je umjesto sklapanja prvog, drugog, odnosno trećeg ugovora o vojničkoj službi na određeno vrijeme (na 4, 5 i 6 godina), predviđena mogućnost da se nakon prvog ugovora o vojničkoj službi u trajanju od dvije godine, sklopi i drugi ugovor o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme. Ovom značajnom mjerom postiže se sigurnost zaposlenja i mogućnost životnog i financijskog planiranja uz sva prava koja rad na neodređeno vrijeme nosi.

U vojničku službu u trajanju od dvije godine ovim natječajem prima se 350 kandidata, odnosno kandidatkinja za vojnika/mornara, s početkom službe 19. veljače 2019. godine. Kandidati odnosno kandidatkinje će biti raspoređeni u skladu sa stečenom vojnostručnom specijalnosti te mjestu službe sukladno potrebama Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Probni rad vojnika/mornara traje šest mjeseci, a kandidati i kandidatkinje koji se prijavljuju na natječaj moraju ispunjavati uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člankom 34. i 35. Zakona: najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje, najviše navršenih 30 godina života do kraja 2019. godine i uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja ili odslužen vojni rok.

Uz prijavu na natječaj kandidati odnosno kandidatkinje su dužni priložiti presliku osobne iskaznice, rodni list, uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak i svjedodžbu/diplomu o završenom obrazovanju. Uvjerenje da se protiv kandidata odnosno kandidatkinje ne vodi kazneni postupak ne smije biti starije od šest mjeseci.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta kandidata odnosno kandidatkinje ili Središnjici za upravljanje osobljem, Ilica 256, 10 000 Zagreb, u roku od osam dana računajući od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

Informacije u vezi s natječajem mogu se dobiti na internetskoj stranici Ministarstva obrane (www.morh.hr.), telefon 01/3784-812 i 01/3784-813 te u područnim odjelima za poslove obrane i područnim odsjecima za poslove obrane.

Natječaj za prijam 350 vojnika/mornara je objavljen na internetskoj stranici Ministarstva obrane.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari