Pratite nas

Vijesti

Zašto šute RH i EU?!

Objavljeno

na

Razumljivo je zašto šute Srbija i Rusija. RS je jača od plana. Šuti i Turska jer je Federacija postala bošnjačka. Zašto šute RH i EU?!

Najteže je jamcu kada mu dužnik ne vraća kredit, izgubi prijatelja i vraća njegov dug. I ljuti se na banku što je smislila kategoriju jamca. Tako je to nekako i s Daytonskim sporazumom. Kako bi zaustavili rat i uspostavili “nepravedan mir” u Parizu su u prosincu 1995., uz BiH, na daytonski dokument potpise kao svjedoci stavili: Hrvatska, Srbija, EU, Njemačka, Francuska, Rusija, Britanija i Amerika. Već odavno “banka” ih je morala upozoriti: Dayton se ne provodi. Zanimljivo je da postoji Vijeće za provedbu mira (PIC) koje čini 55 država, uključujući i RH, čiji bi Upravni odbor, koji ima deset članica, morao kontrolirati provedbu Daytona. Nevjerojatno je da u tom odboru nema RH i Srbije. I dok se Upravni odbor često sastaje, Vijeće se na ministarskoj razini sastalo zadnji put prije 13 godina u Bruxellesu?!

[pullquote_right]Ušutkali RH kako bi BiH pravili bez Hrvata. Uspjeli su![/pullquote_right]

Nije čudno što potpisnici Daytona, Rusija i Srbija, ne potenciraju sazivanje PIC-a. Pola BiH, koja se zove Republika Srpska, zaživjela je puno jače od plana. Nije čudno što šute članice PIC-a Turska, Saudijska Arabija… Druga polovica BiH, Federacija, apsolutno je pretvorena u bošnjački entitet. Ali zato izaziva čuđenje šutnja EU i RH. Hrvatski narod u BiH s njihovim putovnicama pretvoren je tihom revizijom Daytona u građane trećeg reda. “Službeno Sarajevo” lako je ušutkalo Zagreb. Čim bi progovorili, oni bi im “na nos” nabili ratnu prošlost i miješanje u unutarnje poslove BiH. Hrvatska je, umjesto da istakne baš ratne zasluge, od spašavanja izbjeglica do deblokade Bihaća, nasjedala na takve optužbe. Sve do razine kompleksa. RH ne obvezuje samo međunarodni ugovor na zaštitu prava Hrvata izvan RH nego i vlastiti Ustav. Međutim, ako bi intervenirali samo zbog preuzetih ugovora, taj učinak ne bi bio značajan. On mora biti izraz iskrenih osjećaja. Mora se priznati da toga danas nema. Odnosi su hladni. Stvorena je klima kako su Hrvati iz BiH teret matičnoj domovini. Hrvati i Hrvati iz BiH prošli su različite faze suradnje. Prevelika ljubav prije i tijekom rata pretvarala se kako su godine prolazile u suprotnost. Danas je novo doba. U skladu s tim Hrvatska bi trebala jasno artikulirati svoju politiku prema BiH. Osobito Hrvatima. Bez kompleksa. RH mora okupiti sve najvažnije čelnike iz vlasti i oporbe, crkve, društva kako bi konsenzusom izradili strategiju koja ne smije biti, kao dosad, u funkciji međustranačkih obračunavanja. Prvi potez treba biti mobiliziranje oko listopadskog popisa stanovništva. Za Hrvate iz BiH on je – biti ili ne biti.

Pisanje deklaracija o zaštiti Hrvata samo je pilatovsko pranje ruku. Nema od toga puno koristi. Takav dopis može biti samo kamenčić u velikom mozaiku “spašavanja sunarodnjaka”. Važnije od deklarativnog je da RH žurno zatraži sazivanje Vijeća za provedbu mira. Ne Dayton 2, već Dayton 1. Koji će raspraviti o svim promjenama koje su učinjene od njegova potpisivanja do danas. Mora se utvrditi odgovornost onih koji su 90 posto promjena učinili na štetu Hrvata. Krije li se tu odgovor zašto se PIC nije 13 godina sastajao na ministarskoj razini? Je li netko svjesno minirao sastanke kako bi se bez svjedoka obespravio jedan (hrvatski) narod. Jednako tako RH se mora suočiti s time da je neobjašnjivo odustala od međudržavnog Vijeća RH i BiH. Upravo je ono bilo dobro mjesto za kontroliranje provedbe Daytona. Odustalo se i od posebnih odnosa s Federacijom i tako ostavilo Hrvate na milost i nemilost većinskom bošnjačkom narodu, koji su im, primjerice, od osam ministarstava uzeli tri, a planiraju još jedno. Naravno, i sav su novac usmjerili u Sarajevo. O nametanju predstavnika, montiranju političkih procesa, obespravljivanju županija i drugim manipulacijama zna cijeli svijet. Ali šuti. No, najviše Hrvate u BiH boli hrvatska šutnja. Vrijeme je da se ona prekine. U protivnom RH će početi stizati na naplatu krediti iz Daytona. Jer, jedan od naroda koji ga je digao uskoro više neće postojati. Pa i zbog činjenice što ga je njegov brat – jamac ostavio bespomoćno svezanog u “luđačkoj košulji”.

Vecernji.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U Barceloni 750.000 prosvjednika traži slobodu za katalonske dužnosnike

Objavljeno

na

Objavio

Oko 750.000 prosvjednika izašlo je u subotu na ulice Barcelone tražeći od Madrida puštanje na slobodu katalonskih dužnosnika optuženih za pobunu protiv Španjolske.

“Sloboda političkim zatvorenicima. Mi smo Republika”, pisalo je na velikom transparentu kojeg su tisuće nosile ulicama glavnog grada Katalonije.

Nošeni emocijama građani ondje ne odustaju od nezavisnosti izglasane u katalonskom parlamentu prije dva tjedna.

“Pogledajte sve ove ljude ovdje. Izađu li 21. prosinca na glasovanje…nezavisnost će pobijediti”, rekao je umirovljenik Pep Morales. Španjolska vlada je za 21. prosinca najavila prijevremene izbore u Kataloniji raspustivši katalonsku vladu.

Osam članova smijenjene vlade nalazi se u pritvoru pored Madrida kao i dvojica čelnika organizacija Nacionalna skupština Katalonije (ANC) i Omnium Cultural koje su organizirale okupljanje.

Barcelonska policija je rekla da je oko 750.00 ljudi bilo na prosvjedima, mnogi od njih iz svih dijelova Katalonije.

Španjolska traži od Belgije izručenje smijenjenog predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta i četverice njegovih dužnosnika nakon što se nisu pojavili na sudu u Madridu.

Više od 20 osoba je optuženo za pobunu, neposluh, korištenje javnog novca za organiziranje referenduma o nezavisnosti ili ometanja policajaca prilikom intervencije na biračkim mjestima i prosvjedima dok je bivši šef katalonske policije optužen za pasivnost na dan referenduma.

“Sloboda, sloboda!”, vikali su prosvjednici noseći katalonske zastave. “Sve se odvija kako treba. Idemo kako i trebamo ići, malo po malo bez nasilja”, rekla je 58-godišnja tajnica Gloria Arraz noseći natpis “Sloboda političkim zatvorenicima”.

Na čelu povorke koračali su članovi obitelji pritvorenih. Iza njih mladi, stari, djeca. Noć u Barceloni osvijetlile su tisuće upaljenih mobitela a kolona je bila dugačka oko tri kilometra. “Niti korak natrag”, vikali su.

Puigdemont je poslao iz Belgije potporu prosvjednicima. “Želimo vas čuti. Siguran sam da ćemo čuti vašu buku mi ovdje u Belgiji kao i oni u zatvoru. Puno vam hvala”, naveo je Puigdemont u snimljenoj video poruci objavljenoj na kraju okupljanja.

“U španjolskoj državi više se ne može ovako nastaviti. Europska zajednico, prestani gledati u stranu”, istaknuo je Puigdemont. Smijenjena ministrica poljoprivrede, Meritxell Serret, koja se nalazi s Puigdemontom u Belgiji pozvala je okupljene na masovni izlazak na izbore.

“Izađimo svi zajedno po slobodu ove zemlje i naših političkih zatvorenika”, istaknula je. “Sloboda, sloboda!”, vikala je nepregledna masa. Stotine autobusa i automobila pristiglo je u subotu u Barcelonu iz svih dijelova Katalonije, na sjeveroistoku Španjolske.

Na izbore je pozvano 5,5 milijuna birača s pravom glasa a ovih dana se slažu liste i koalicije. Mnogi u prosvjedu žele jednu zajedničku listu za nezavisnost.

Španjolska vladajuća Narodna stranka zatražila je od katalonske javne televizije TVE3 da ne prenosi prosvjed zagovornika nezavisnosti no to je odbijeno, izvijestile su novine La Vanguardia i El Mundo.

U prosvjedu je bila gradonačelnica Barcelone Ada Colau koja ne podržava jednostrano proglašenje nezavisnosti ali podržava referendum te se protivi pritvaranju dužnosnika. Ondje pak nije došla predsjednica katalonskog parlamenta Carmen Forcadell koja je u petak izašla iz pritvora pored Madrida nakon što je za nju uplaćena jamčevina od 150.000 eura. Ona je optužena za omogućavanje i sudjelovanje u izglasavanju nezavisnosti. Sudac joj je zabranio sve aktivnosti koje podupiru izglasanu nezavisnost a odvjetnik joj je savjetovao da ne sudjeluje u subotu navečer.

Pritvoreni dužnosnici porukama preko društvenih mreža zahvalili su prosvjednicima.

U subotu su u Valenciji, susjednog regiji Katalonije, tisuće stanovnika izašle na ulicu podupirući jedinstvo Španjolske. Dužnosnici triju španjolskih unionističkih stranaka, Narodne stranke desnog centra, lijevog centra PSOE i stranke centra Građani – istaknuli kako prosvjednici i čelnici u Barceloni nastavljaju dijeliti društvo.

Izbori za četrdeset dana označeni su kao izjašnjavanje “za” ili “protiv” nezavisnosti Katalonije a ankete pokazuju da će rezultat biti neizvjestan.

Carles Puigdemont: Spreman sam surađivati s belgijskim vlastima

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari