Pratite nas

Magazin

Zašto tinejdžerice imaju potrebu razmjenjivati slike svog tijela s tisućama ljudi

Objavljeno

na

teen

Objavljivanje na Facebook profilu svoje fotografije u donjem rublju ili bez njega sve više postaje “moda” među tinejdžerkama u BiH. S druge strane, biti najbolja učenica u natjecanju iz fizike ili matematike nije više baš popularno, jer ste onda štreberi i ne možete biti “u raji”.

Mamac za kriminalce

Uz sve to, ako na društvenim mrežama tako oskudno odjevene djevojke, više djevojčice, ostave svoje osobne podatke, vrlo lako postaju i mamac kriminalcima, pedofilima, hakerima, koji im mogu upropastiti budućnost.

Za administratore nekih od porno-stranica ovo je i put da bez ikakvih problema ukradu fotografije i podatke, a žrtve obično shvate ozbiljnost situacije tek kada sve dospije u medije.

Tako se velika prašina u bh. javnosti podigla početkom prošle godine, kada su pripadnici Odjeljenja za cyber-kriminal Federalne uprave policije (FUP) primili dojavu o postojanju stranice “Sarajevski glamur”.

U FUP-u kažu da, ukoliko pribave saznanja o izvršenom kaznenom djelu ili zaprime prijavu građana, poduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti.

– Ako se Facebook korisnički nalog može dovesti u vezu s izvršenjem kaznenog djela propisanog zakonom, u tim slučajevima je moguće otkriti autore Facebook korisničkih naloga. Facebook profil može ugasiti isključivo Facebook administrator na osnovu prijava korisnika Facebooka ili naredbe nadležnog suda – kažu u FUP-u, prenosi Dnevni avaz.

Potreba edukacije

Ističu da je potrebna i kontinuirana edukacija djece, a prvenstveno roditelja.

– Roditelji su ti koji bi trebali kontrolirati što djeca rade na internetu, jer u ranijim slučajevima, kada je riječ o društvenim mrežama, utvrđeno je da su u većini sudionici dobrovoljno sačinili sporne fotografije i samovoljno ih objavili, a nisu ni svjesni da se mogu vrlo lako zloupotrijebiti – ističu u FUP-u.

Petar Kovačević, direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, upozorava na to da se jednom izgubljena privatnost teško može nadoknaditi.

– Bilo bi dobro da se kod svih osoba podigne svijest i da shvate značaj njihovih podataka, kome ih daju, u kojem obimu i obliku. Posebna specifičnost je na društvenim mrežama, gdje maloljetnici nisu ni svjesni šta to može za njih predstavljati i da to neko može zloupotrijebiti na razne načine – kaže Kovačević.

Dijeljenje podataka

– Ako osobne podatke svojevoljno učinite dostupnim i javnim, mi smo tu nemoćni da odreagiramo i da vas zaštitimo, jer se ovdje radi o dobrovoljnom dijeljenju podataka – napominje Kovačević.

Dosadašnji primjeri

Facebook stranica “Sarajevski glamur” s fotografijama učenica srednjih škola iz BiH u eksplicitnim pozama, često samo u donjem rublju i intimnim kontaktima s djevojčicama ili dječacima. Jedan od građana Sarajeva proslijedio je policiji internet-adresu sporne stranice, koja je ubrzo nakon prijave ugašena.

Facebook grupa “Najveće dr… osnovnih i srednjih škola”, osvanula je ubrzo nakon gašenja „Sarajevskog glamura“. U medijima je ponovo uslijedila lavina reakcija i sve se završilo na tome.

Potom se pojavila još jedna grupa – “Današnje srednjoškolke”. Na njoj su se nalazile slike maloljetnica koje na sebi imaju tek poneku krpicu. Osnivači ove grupe su, kako se naknadno ispostavilo, uzeli slike ovih tinejdžerki bez njihovog znanja.

pogled.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Osječko-baranjska županija biti će vrhunska turistička destinacija 365 dana u godini

Objavljeno

na

Objavio

Pod predsjedanjem župana Ivana Anušića danas (22. studenoga 2017. godine) održana je 11. sjednica Turističkog vijeća Osječko-baranjske županije, a na dnevnom redu bio je Prijedlog Plana i programa rada s financijskim planom ove Turističke zajednice za 2018. godinu. Predsjednik Turističkog ureda TZ OBŽ Antonio Sobol naglasio je kako je Turistička zajednica u 2017. godini provodila niz aktivnosti sukladno Planu i programu rada. Organizirane su i podržane brojne manifestacije, studijska putovanja domaćih i stranih novinara i turoperatora, nastupi na sajmovima i prezentacijama u zemlji i inozemstvu, EU projekt Wine tour te druge aktivnosti.

– Razvoj kontinentalnog turizma je strateško opredjeljenje županijske uprave. Između ostalih aktivnosti, u tom cilju osnivamo i Upravni odjel za turizam koji će svojom savjetodavnom, organizacijskom i koordinacijskom ulogom potaknuti snažniji razvoj turizma na našem području te osigurati turističku ponudu tijekom cijele godine. Osječko-baranjska županija je druga županija po proizvodnji vina u Hrvatskoj, imamo četiri vinogorja, vinare koji su puno uložili u tehnologiju, nove ugostiteljske i smještajne kapacitete, nove sadržaje i ponudu, no većina tih aktivnosti je rezultat inicijative entuzijasta koji su se upustili u tu djelatnost, a ne osmišljenog i sustavnog stvaranja turističke destinacije.

Zbog bogate prirodne i kulturne baštine, gasto i enološke ponude, lovnog, ribolovnog i drugih kapaciteta naša županija ima iznimnu mogućnost da izraste u vrhunsku turističku destinaciju. Uz sinergiju županije, turističkih ureda i zajednica, pružatelja turističkih usluga i agencija te resornih ministarstava i ustanova, kao i uz korištenje vlastitih, nacionalnih te osobito europskih fondova u tomu možemo uspjeti već u narednom srednjoročnom razdoblju – kaže župan Ivan Anušić te najavljuje mjere kojima će Županija poticati turističku djelatnost. Vjeruje da će se manifestacija Dani hrvatskog turizma 2018. godine održati upravo na području Osječko-baranjske i ostalih slavonskih županija, što će biti dodatna potvrda i poticaj razvoju turizma.

Članovi Turističke zajednice posebno naglašavaju uspjehe u 2017. godini, osobito nagrade Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore kojima je Grad Osijek proglašen za najuspješniju turističku destinaciju kontinentalne Hrvatske, a Turističke zajednice Baranje, Bilja i Draža za najbolju ruralnu destinaciju na kontinentu, dok je Richard Apel iz OPG „Tri mudraca“ iz Karanca najbolji domaćin turističkog OPG-a.

Turistička zajednica OBŽ u 2018. godini planira veće prihode od boravišne pristojbe za 14,29 %, i to osobito zbog kontinuiranog povećanja turističkih sadržaja te bolje naplate boravišne pristojbe. Povećanje prihoda očekuje se i zbog apliciranja projekata na fondove Europske unije.

Prema sadašnjoj projekciji prihodi su planirani u ukupnom iznosu od 2.730.000,00 kuna. Uz administrativne troškove, rashodi će se rasporediti na organizaciju manifestacija kao što su 10. Dani vina i turizma, Sajam SALORI, Večer vina i umjetnosti te Zlatna penkala, odnosno za potpore manifestacijama kao Đakovački bušari, Baranjski bećarac, Aljmaška ribarska noć, Moto susreti u Osijeku, Osječko ljeto kulture, Grahijada u Baranji, Miholjačko sijelo, Ljeto valpovačko, Pannonian Folk Festival, Kiparska kolonija Ernestinovo, Olimpijada starih športova u Brođancima, Wine & Bike Tour Erdut, Dani slavonske šume u Našicama, Belišćanska zlatna jesen, Ribarski dani u Kopačevu, Tour of Croatia…

Turistička zajednica će poticati aktivnosti i sudjelovati u programima zaštite okoliša, akciji „Volim Hrvatsku“ i Projektu Hrvatska 365, brinuti o postavljanju smeđe signalizacije, pripremi suvenira i promotivnih materijala, organizirati studijska putovanja, prezentacije, sudjelovati na manifestacijama kao Dani vina otoka Krka u Vrbniku, a osobito poticati i pomagati razvoj turizma na područjima koja nisu turistički razvijena.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Magazin

NU2: Predrag Mišić Stankoviću: Ovdje nije bio nikakav građanski rat!

Objavljeno

na

Objavio

Uz obljetnicu vukovarske tragedije u emisiji Nedjeljom u dva gostuje Predrag Mišić – Peđa.

Srbin koji je branio Vukovar prisjeća se ratnih dana, komentira aktualne događaje i status branitelja u društvu.

Brat mu je na početku rata prešao na drugu stranu – kod srpskog agresora. Brata nije vidio i čuo 26 godina. Vjerojatno će tako ostati zauvijek. Kratko se čuo s njim 1996. i nikad više niti, kaže, nema potrebe. Nije htio da ga ekipa emisije Nedjeljom u dva potraži i spoji s njime.

Rođen sam u Vinkovcima, a došao sam u Vukovar kao beba. U vrijeme mladosti Vukovar je bio u procvatu. Imao je 45.000 stanovnika, 29.000 zaposlenih, jako bogat grad, s puno firmi i jakim gospodarstvom. U ono vrijeme vjerojatno jedan od najbogatijih gradova, prisjetio se Predrag Mišić – Peđa.

U Borovom selu je vidio na stotine četnika i tada je shvatio da neće biti dobro. Bio je zaposlen u privatnoj firmi, supruga je radila u Borovu, pričajući o 1989. godini.

S nekim odmakom mira nikad nije bilo mira u Borovom selu. Tamo su Ozrenci, deklarirani četnici, i oni nikad neće prihvatiti ovu državu. Dugo si nisam htio priznati da će doći do rata, mislio sam, odrastali smo zajedno, odvojit će se svatko na svoju stranu i otići. Kako sam ja čovjek koji voli čuti i vidjeti, otišao sam u Borovo selo i vidio sam na stotine četnika i tada shvatio da neće biti dobro, rekao je. Bio je zaposlen u privatnoj firmi, supruga je radila u Borovu, pričajući o 1989. godini. Odgojeni smo u kršćanskom duhu, nikada nije razmišljao o ljudima u koju je crkvu tko išao. S time nisam imao ni tada ni sada problema, rekao je. Kao obitelj su se podijelili na samom početku ratu. Supruga i dijete također su mu bili u Vukovaru. Moja mati je s mojim polubratom (majka se ponovno udala)  bila do 18.11. s Hrvatima u podrumu, a ja sam bio na položaju na Mitnici. Razmišljao sam da je brat s druge strane, ali jednostavno na to nemam odgovor, rekao je.

Dan 18.11.1991., dan pada Vukovara, pamtim kao dan kad sam umro, nešto je u meni umrlo. Naime, nakon toga čovjek više ne može biti isti, objasnio je. Odveli su nas na Ovčaru. Tu se umiješala Božja ruka jer smo čuli kako bageri kopaju rupe za mrtve. Nizozemac ili norvežanin iz Crvenog križa je nas 182 popisao na komadiću papira od cigareta i vjerojatno nas je to spasilo da nas nisu ubili na Ovčari. Tamo samo prenoćili i sutradan su nas prevezli u logor u Mitrovicu, izjavio je Mišić.

Bio je 271 dan u Mitrovici. O tim danima ne voli govoriti. Tamo su samo bili neljudi, ljudi nije bilo. Josip Boldić, 5-6 godina stariji od mene, zdrav, dobio je dijete, saznao za dijete, i onda su ga za tri dana ubili batinama. Na stotine je takvih bilo u Mitrovici, svatko je imao svoju golgotu. Prebili su koga god su stigli.  Kad su me 14.8.1992. vozili na razmjenu za Nemetin, skoro nije došlo do razmjene. Tada sam počeo razmišljati o samoubojstvu, što bih i učinio da nije došlo do razmjene. Na sreću, ipak je do razmjene došlo. Dugi period je trebalo da se vratim u normalu -trajalo je 5-6 mjeseci kad sam se isčupao, no neki nisu, objasnio je.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari