Pratite nas

Iz Svijeta

Zastupnici ljevice i desnice u EP-u osudili postupanje policije prema ‘žutim prslucima’

Objavljeno

na

Zastupnici Europskog Parlamenta u ponedjeljak su održali raspravu o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu primjenu sile na kojoj su mahom ljevica i desnica odlučno osudili postupanje policije na prosvjedima “žutih prsluka” u Francuskoj i pozvali na zabranu sredstava za suzbijanje nereda, poput tzv. “flash balls“. i gumenih metaka koji uzrokuju “sakaćenje”.

Također su osudili najavu Pariza o donošenju novog zakona kako bi se sankcionirali oni koji ne poštuju obvezu da prijave prosvjed, one koji sudjeluju u neprijavljenom prosvjedu i one koji dolaze na prosvjede s fantomkama, ocijenivši da se “priprema legalna represija”.

“Zatvori u Francuskoj su puni, puno je ozlijeđenih i to moramo prokazati. Francuska je nekada bila inspiracija za zaštitu sloboda, a sada je na djelu autoritarnost Macrona”, kazao je francuski zastupnik Younous Omarjee iz Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice. (GUE/NGL).

Njegovi stranački kolege opetovano su pozvali na zabranu korištenja gumenih metaka, dimnih bombi, suzavaca i ostalih sredstava koja, kako tvrde, uzrokuju “sakaćenje”.

Klub zastupnika Zelenih također je izrazio zabrinutost zbog dovođenja u pitanje prava na prosvjedovanje i ocijenio da Europska komisija (EK) ima dvostruke standarde i da bi se drugačije postavila da se radi o Mađarskoj ili Poljskoj, ali da se “očito Francuskoj ne drži lekcija” i da se nju ne proziva zbog “represije” prema prosvjednicima.

Od hrvatskih zastupnika u raspravi je sudjelovala Ruža Tomašić (Europsko konzervativci i reformisti/ECR), koja je kazala da je “miran prosvjed važan instrument izražavanja nezadovoljstva u svakom demokratskom društvu”,

“Unija bi u suradnji s vladama država članica trebala osigurati da u svim članicama građani mogu slobodno konzumirati svoje pravo na slobodno izražavanje i prosvjedovanje”, kazala je Tomašić i dodala da neki čelnici na to pravo “ne gledaju blagonaklono”.

Ocijenila je da prijava prosvjednog skupa mora biti “brza, jednostavna i besplatna”, umjesto da se raznim mjerama i nametina nastoji obeshrabriti građane.

Također je istaknula da “nasilni prosvjednici ne smiju biti opravdanje za nerazmjernu primjenu sile”

Florian Philippot, iz Kluba zastupnika Europe sloboda i demokracije (EFDD), je kazao da “ne podržava razbijače, ali da je pravo na mirno prosvjedovanje dovedeno u pitanje”.

“Vlast mlati svoj narod umjesto da odgovori na njegove zahtjeve”, kazao je zastupnik koji je na sebe obukao žuti prsluk.

Klub zastupnika Europe nacija i sloboda (ENF) je ustvrdio da je u Francuskoj uveden opresivni porezni sustav, da su se povećali troškovi života, da je sve veća nejednakost te da je vlast uvela stroge mjere štednje i dozvolila masovnu nekontroliranu imigraciju.

“Sloboda demonstriranja je temeljno načelo demokracije, dio ustavnog prava i međunarodnih ugovora”, kazao je Gilles Lebreton iz ENF-a.

Poljski konzervativac Marek Jurek je kazao da vlasti EU-a “pretpostavljaju da je korištenje sile od strane liberalnih vlada opravdano”.

Zastupnica socijalista (S&D) Christine Bonnefoy je kazala da “ne želi smanjenje naših sloboda kao što to novim zakonom želi učiniti Francuska”>

Ispred Europske komisije se zastupnicima obratio Karmenu Vella i kazao da je, “kada se prosvjed pretvori u nasilje i kada se koristi govor mržnje, potrebno reagirati kako bi se zaštitile slobode i prava drugih.

“Pritom, naravno, treba osigurati sigurnost građana. Vlast treba osigurati pravo izražavanja i pravo na prosvjed u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama”, kazao je Vella.

O pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu upotrebi sile predana su četiri prijedloga rezolucije, a glasovanje je najavljeno za četvrtak.

Od početka mobilizacije “žutih prsluka” krajem prošle godine u pritvoru se nalazi 5600 osoba, a pravosuđe je izreklo oko 1000 presuda.

Pokret se počeo rađati, najprije na razini peticije još u svibnju, a s vremenom je izrastao do golemih razmjera te se pretvorio u akciju. Prva ozbiljna prosvjedna akcija, nazvana “Dan akcije”, održana je 17. studenoga kada je na ulice diljem zemlje izašlo oko 300.000 nezadovoljnika.

(Hina)

Višnja Starešina – Ovaj se put ‘zid’ ruši u Bruxellesu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu nakon što je Peking najavio uvođenje carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, raspirijući trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva.

Trump je na Twitteru najavio da će na najnoviji kineski potez odgovoriti kasnije u petak. Predsjednik se sredinom dana susreo s dužnosnicima zaduženima za trgovinu, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Bijele kuće.

“Ne trebamo Kinu i iskreno govoreći bilo bi puno bolje bez njih. Golemi novac koji je Kina zaradila i ukrala od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, desetljećima, mora PRESTATI!”, napisao je Trump na Twitteru.

“Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvore rade u SAD-u”, dodao je.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje.

Trump je također rekao da je američkim poštanskim tvrtkama, poput FedEx-a, Amazona, UPS-a i Američke pošte naredio da potraže i prekinu dostavu svih pošiljaka koje sadrže opioid fentanil u SAD-u.

Kina je u petak najavila da će u znak odmazde uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu.

Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.

Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.

Eskalacija trgovinskog sukoba vodeća svjetska gospodarstva potpiruje strah od moguće recesije u SAD-u. Carine su već zakočile globalnu trgovinsku razmjenu i gospodarski rast i u SAD-u i u Kini. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Haradinaj: vrijeme zidova između balkanskih država je prošlost

Objavljeno

na

Objavio

Kosovski premijer u ostavci Ramush Haradinaj kazao je u četvrtak da je vrijeme zidova i bilo kakvih prepreka između zemalja Zapadnog Balkana davna prošlost te da Kosovo njeguje tradicionalno dobre odnose s Crnom Gorom.

“Za mržnju i netrpeljivost nema mjesta, stoga nepokolebljivo podržavamo progresivne snage koje će još snažnije afirmirati suradnju između Kosova i Crne Gore, dvije dobrosusjedske i prijateljske države”, rekao je Haradinaj u četvrtak za podgorički dnevnik Pobjeda.

Haradinaj je reagirao na izjavu zastupnika crnogorske oporbe, prosrpskog Demokratskog fronta, Nebojše Medojevića, koji je ranije kazao da bi Crna Gora “trebala podići zid prema Kosovu i Albaniji kako bi se spriječilo krijumčarenje i kriminal koji ugrožava nacionalne i državne interese“.

Na tu Medojevićevu izjavu u četvrtak je reagiralo i ministarstvo obrane Crne Gore, koje je optužilo Demokratski front da mu je cilj narušavanje sigurnosti zemlje, narušavanje međunacionalnog i multietničkog sklada i dobrosusjedskih odnosa s državama iz okruženja.

„Oni vlastitu državu često ne priznaju i rado bi je vidjeli kao 27. izbornu jedinicu neke Velike Srbije“, priopćeno je iz crnogorskog ministarstva obrane.

Oporbeni Demokratski front objavio je niz priopćenja nakon što se 18. kolovoza u njima bliskim medijima pojavila informacija da su albanski policajci, bez oružja, patrolirali u crnogorskim selima kod Andrijevice i Berana, koja se nalaze uz granicu dvije države.

Tu informaciju su kasnije prenijeli mediji u Srbiji s uznemirujućim naslovima poput: “Crnogorci u panici – Albanske ophodnje patroliraju selima” i “Usijana atmosfera u Crnoj Gori: Uniforme nisu sposobne za obranu”.

Crnogorska policija je pojasnila da su službenici policije Albanije boravili na području Andrijevice i Berana u skladu sa sporazumom Crne Gore i Albanije “u cilju sagledavanja stanja graničnih piramida i oznaka od albanske policije i službenika uprava za nekretnine obje države”.

Granični pojas s Albanijom i zajedničke ophodnje crnogorske vojske i policije dan kasnije su posjetili crnogorski ministri unutarnjih poslova i obrane Mevludin Nuhodžić i Predrag Bošković, koji su tom prilikom priopćili “da su mješovite ophodnje, od kolovoza do prosinca 2018. godine spriječile oko dvije tisuće migranata u ilegalnom ulasku u Crnu Goru”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari