Pratite nas

Iz Svijeta

Zastupnici ljevice i desnice u EP-u osudili postupanje policije prema ‘žutim prslucima’

Objavljeno

na

Zastupnici Europskog Parlamenta u ponedjeljak su održali raspravu o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu primjenu sile na kojoj su mahom ljevica i desnica odlučno osudili postupanje policije na prosvjedima “žutih prsluka” u Francuskoj i pozvali na zabranu sredstava za suzbijanje nereda, poput tzv. “flash balls“. i gumenih metaka koji uzrokuju “sakaćenje”.

Također su osudili najavu Pariza o donošenju novog zakona kako bi se sankcionirali oni koji ne poštuju obvezu da prijave prosvjed, one koji sudjeluju u neprijavljenom prosvjedu i one koji dolaze na prosvjede s fantomkama, ocijenivši da se “priprema legalna represija”.

“Zatvori u Francuskoj su puni, puno je ozlijeđenih i to moramo prokazati. Francuska je nekada bila inspiracija za zaštitu sloboda, a sada je na djelu autoritarnost Macrona”, kazao je francuski zastupnik Younous Omarjee iz Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice. (GUE/NGL).

Njegovi stranački kolege opetovano su pozvali na zabranu korištenja gumenih metaka, dimnih bombi, suzavaca i ostalih sredstava koja, kako tvrde, uzrokuju “sakaćenje”.

Klub zastupnika Zelenih također je izrazio zabrinutost zbog dovođenja u pitanje prava na prosvjedovanje i ocijenio da Europska komisija (EK) ima dvostruke standarde i da bi se drugačije postavila da se radi o Mađarskoj ili Poljskoj, ali da se “očito Francuskoj ne drži lekcija” i da se nju ne proziva zbog “represije” prema prosvjednicima.

Od hrvatskih zastupnika u raspravi je sudjelovala Ruža Tomašić (Europsko konzervativci i reformisti/ECR), koja je kazala da je “miran prosvjed važan instrument izražavanja nezadovoljstva u svakom demokratskom društvu”,

“Unija bi u suradnji s vladama država članica trebala osigurati da u svim članicama građani mogu slobodno konzumirati svoje pravo na slobodno izražavanje i prosvjedovanje”, kazala je Tomašić i dodala da neki čelnici na to pravo “ne gledaju blagonaklono”.

Ocijenila je da prijava prosvjednog skupa mora biti “brza, jednostavna i besplatna”, umjesto da se raznim mjerama i nametina nastoji obeshrabriti građane.

Također je istaknula da “nasilni prosvjednici ne smiju biti opravdanje za nerazmjernu primjenu sile”

Florian Philippot, iz Kluba zastupnika Europe sloboda i demokracije (EFDD), je kazao da “ne podržava razbijače, ali da je pravo na mirno prosvjedovanje dovedeno u pitanje”.

“Vlast mlati svoj narod umjesto da odgovori na njegove zahtjeve”, kazao je zastupnik koji je na sebe obukao žuti prsluk.

Klub zastupnika Europe nacija i sloboda (ENF) je ustvrdio da je u Francuskoj uveden opresivni porezni sustav, da su se povećali troškovi života, da je sve veća nejednakost te da je vlast uvela stroge mjere štednje i dozvolila masovnu nekontroliranu imigraciju.

“Sloboda demonstriranja je temeljno načelo demokracije, dio ustavnog prava i međunarodnih ugovora”, kazao je Gilles Lebreton iz ENF-a.

Poljski konzervativac Marek Jurek je kazao da vlasti EU-a “pretpostavljaju da je korištenje sile od strane liberalnih vlada opravdano”.

Zastupnica socijalista (S&D) Christine Bonnefoy je kazala da “ne želi smanjenje naših sloboda kao što to novim zakonom želi učiniti Francuska”>

Ispred Europske komisije se zastupnicima obratio Karmenu Vella i kazao da je, “kada se prosvjed pretvori u nasilje i kada se koristi govor mržnje, potrebno reagirati kako bi se zaštitile slobode i prava drugih.

“Pritom, naravno, treba osigurati sigurnost građana. Vlast treba osigurati pravo izražavanja i pravo na prosvjed u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama”, kazao je Vella.

O pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu upotrebi sile predana su četiri prijedloga rezolucije, a glasovanje je najavljeno za četvrtak.

Od početka mobilizacije “žutih prsluka” krajem prošle godine u pritvoru se nalazi 5600 osoba, a pravosuđe je izreklo oko 1000 presuda.

Pokret se počeo rađati, najprije na razini peticije još u svibnju, a s vremenom je izrastao do golemih razmjera te se pretvorio u akciju. Prva ozbiljna prosvjedna akcija, nazvana “Dan akcije”, održana je 17. studenoga kada je na ulice diljem zemlje izašlo oko 300.000 nezadovoljnika.

(Hina)

Višnja Starešina – Ovaj se put ‘zid’ ruši u Bruxellesu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Glavni tajnik UN-a neće postupiti po zahtjevu BiH o eventualnoj tužbi protiv Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora BiH obrati nekoj od međunarodnih arbitraža, kazao je u srijedu bivši veleposlanik BiH pri UN-u, Ivica Dronjić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je u izjavi Oslobođenju kazao kako je Bosna i Hercegovina načinila “prvi korak” prema eventualnoj tužbi protiv Hrvatske.

“Za sada smo učinili prvi korak. Imajući u vidu međunarodne konvencije, kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja, na sjednici Predsjedništva BiH iz decembra 2018. godine zaključili smo da se uputi nota generalnom sekretaru UN-a kao depozitaru međunarodnih sporazuma, kako bismo ga obavijestili da RH krši ili ne poštuje Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, kojim su uređena pitanja imovine svih bivših republika. Pismo je otišlo i imamo potvrdu da je o njemu generalni sekretar UN-a upoznat”, kazao je Komšić.

Dronjić je u reakciji na izjavu Komšića, kako prenosi N1 istaknuo kako glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio “Guterres neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu”.

Reakciju bivšeg veleposlanika prenosimo u cijelosti:

“Točno je da je Predsjedništvo BiH, posredstvom Ministarstva vanjskih poslova, početkom veljače 2019. godine dostavilo Stalnoj misiji BiH pri UN Note Verbale adresiranu na Glavnog tajnika UN u kojoj ga obavještava da Republika Hrvatska krši “Sporazum o pitanjima sukcesije”, potpisan 29. lipnja 2001. godine u Beču između Srbije, Hrvatske Makedonije i Slovenije. U noti se od Glavnog tajnika traži da “obavijesti sve države potpisnice o tome da Hrvatska krši sporazum u dijelu koji se odnosi na imovinu BiH koja se nalazi na njenoj teritoriji”.

Notu je u tajništvo UN odnijela privremena otpravnica poslova u rangu ministra-savjetnika 6. veljače 2019. i uručila Šefici ureda Glavnog tajnika Mariji Luizi Viotti bez moje suglasnosti, jer je navodno iz MVP dobila telefonsku instrukciju da to uradi bez odlaganja, budući da je stvar hitna. Naime, u to vrijeme nalazio sam se u Washingtonu na Molitvenom doručku koji organizira Predsjednik SAD Donald Trump, i rekao sam joj da sačeka s uručivanjem do mog povratka, jer sam u New Yorku bio već sutradan, 7.2.2019. Ovo je bitno, jer po diplomatskom preseansu ministar savjetnik ne može dobiti audijenciju kod glavnog tajnika, već samo veleposlanik. Da smo sačekali dan-dva s uručivanjem, nota bi bila predana gospodinu Guterresu, a ne njegovoj šefici Kabineta.

Šefica kabineta Glavnog tajnika, gospođa Viotti je notu odmah proslijedila u Ured za pravna pitanja (“Office for Legal Affairs”, OLA), odakle nam je samo dva dana kasnije odgovoreno da “kao depozitar navedenog sporazuma Glavni tajnik neće postupiti po zahtjevu BiH jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora obratimo nekoj od međunarodnih arbitraža”. Naime, u samom Sporazumu, u članu 5. regulirana je procedura za rješavanje eventualnih sporova. Kao “Prvi korak” u rješavanju sporova sam Sporazum u Članu 5, stav 1. propisuje da se sporovi trebaju riješiti izravnim bilaterelanim pregovorima, a tek ako se ne postigne dogovor u roku od mjesec dana od prijema priopćenja jedne od strana kojim se ukazuje na sporno pitanje, državama u sporu se ostavlja mogućnost da ili a) imenuju arbitra koji će posredovati u sporu ili b) da spor delegiraju na odlučivanje Stalnom mješovitom komitetu, utemeljenom u Čl.4 Sporazuma.

Prema tome, “Prvi korak” o kome govori Komšić učinjen je unazad, ili u najboljem slučaju ustranu, što bi mu rekao bilo koji student prve godine pravnog fakulteta da ga je pitao za savjet. No, očito je da njegova izjava, njegovo pozivanje na “međunarodne konvencije kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja” (koje konvencije?), kao i cijeli pokušaj internacionalizacije spora s Hrvatskom i uvlačenje u priču Ujedinjenih nacija i njihova Glavnog tajnika nema za cilj da se spor rješava, već da se zabavi domaća javnost i da se stvori dojam kako se Predsjedništvo bavi i nekim konkretnim pitanjima iz svojih ustavnih nadležnosti, a ne samo kadroviranjem i trošenjem proračunskog novca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Trump: Meksički vojnici uperili su puške u naše, bolje da se to ne ponovi!

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump je danas izjavio da će poslati naoružane vojnike na granicu nakon incidenta s meksičkim vojnicima koje je optužio da su mogući suradnici trgovaca droge.

“Meksički vojnici su nedavno napali vojnike naše Nacionalne garde, vjerojatno u sklopu diverzantske taktike za trgovce droge na granici. Odmah šaljemo naoružane vojnike na granicu”, napisao je Trump na Twitteru.

On je optužio Meksiko da “ne poduzima ništa” da bi zaustavio ilegalne imigrante i vratio ih u zemlju iz koje dolaze.

Incident na granici

Američki predsjednik nije precizirao o kojem se incidentu radi, ali CNN je izvijestio o incidentu 13. travnja blizu Clinta, u Teksasu, kada je šest meksičkih vojnika napalo dvojicu američkih vojnika koji su bili u automobilu bez registarskih oznaka i razoružali jednog od njih.

“Meksički vojnici su mislili da se američki vojnici nalaze južno od granice, ali oni su bili na američkom teritoriju”, tvrdi Pentagon i dodaje da su nakon kratkog razgovora vojnika dviju zemalja meksički vojnici otišli te da su poštivani prikladni protokoli i procedure.

Trump, kojem je borba protiv ilegalne imigracije jedan od prioriteta, na Twitteru je podsjetio na veliku karavanu od 20.000 ljudi koja se kretala od Meksika prema Sjedinjenim Državama.

“Meksiko je smanjio njihov broj, ali karavana napreduje. Meksiko mora zaustaviti karavanu ili ćemo mi biti prisiljeni zaustaviti je na granici i poslati vojsku”, upozorio je i zatim pohvalio “izvrstan rad” policije na američkim granicama.

Policija je već privela više od 418.000 ilegalnih migranata ove godine, puno više nego prošle godine u isto vrijeme, zadovoljno je zaključio republikanski milijarder.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari