Pratite nas

Iz Svijeta

Zastupnici ljevice i desnice u EP-u osudili postupanje policije prema ‘žutim prslucima’

Objavljeno

na

Zastupnici Europskog Parlamenta u ponedjeljak su održali raspravu o pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu primjenu sile na kojoj su mahom ljevica i desnica odlučno osudili postupanje policije na prosvjedima “žutih prsluka” u Francuskoj i pozvali na zabranu sredstava za suzbijanje nereda, poput tzv. “flash balls“. i gumenih metaka koji uzrokuju “sakaćenje”.

Također su osudili najavu Pariza o donošenju novog zakona kako bi se sankcionirali oni koji ne poštuju obvezu da prijave prosvjed, one koji sudjeluju u neprijavljenom prosvjedu i one koji dolaze na prosvjede s fantomkama, ocijenivši da se “priprema legalna represija”.

“Zatvori u Francuskoj su puni, puno je ozlijeđenih i to moramo prokazati. Francuska je nekada bila inspiracija za zaštitu sloboda, a sada je na djelu autoritarnost Macrona”, kazao je francuski zastupnik Younous Omarjee iz Konfederalnog saveza Ujedinjene europske ljevice i Nordijske ljevice. (GUE/NGL).

Njegovi stranački kolege opetovano su pozvali na zabranu korištenja gumenih metaka, dimnih bombi, suzavaca i ostalih sredstava koja, kako tvrde, uzrokuju “sakaćenje”.

Klub zastupnika Zelenih također je izrazio zabrinutost zbog dovođenja u pitanje prava na prosvjedovanje i ocijenio da Europska komisija (EK) ima dvostruke standarde i da bi se drugačije postavila da se radi o Mađarskoj ili Poljskoj, ali da se “očito Francuskoj ne drži lekcija” i da se nju ne proziva zbog “represije” prema prosvjednicima.

Od hrvatskih zastupnika u raspravi je sudjelovala Ruža Tomašić (Europsko konzervativci i reformisti/ECR), koja je kazala da je “miran prosvjed važan instrument izražavanja nezadovoljstva u svakom demokratskom društvu”,

“Unija bi u suradnji s vladama država članica trebala osigurati da u svim članicama građani mogu slobodno konzumirati svoje pravo na slobodno izražavanje i prosvjedovanje”, kazala je Tomašić i dodala da neki čelnici na to pravo “ne gledaju blagonaklono”.

Ocijenila je da prijava prosvjednog skupa mora biti “brza, jednostavna i besplatna”, umjesto da se raznim mjerama i nametina nastoji obeshrabriti građane.

Također je istaknula da “nasilni prosvjednici ne smiju biti opravdanje za nerazmjernu primjenu sile”

Florian Philippot, iz Kluba zastupnika Europe sloboda i demokracije (EFDD), je kazao da “ne podržava razbijače, ali da je pravo na mirno prosvjedovanje dovedeno u pitanje”.

“Vlast mlati svoj narod umjesto da odgovori na njegove zahtjeve”, kazao je zastupnik koji je na sebe obukao žuti prsluk.

Klub zastupnika Europe nacija i sloboda (ENF) je ustvrdio da je u Francuskoj uveden opresivni porezni sustav, da su se povećali troškovi života, da je sve veća nejednakost te da je vlast uvela stroge mjere štednje i dozvolila masovnu nekontroliranu imigraciju.

“Sloboda demonstriranja je temeljno načelo demokracije, dio ustavnog prava i međunarodnih ugovora”, kazao je Gilles Lebreton iz ENF-a.

Poljski konzervativac Marek Jurek je kazao da vlasti EU-a “pretpostavljaju da je korištenje sile od strane liberalnih vlada opravdano”.

Zastupnica socijalista (S&D) Christine Bonnefoy je kazala da “ne želi smanjenje naših sloboda kao što to novim zakonom želi učiniti Francuska”>

Ispred Europske komisije se zastupnicima obratio Karmenu Vella i kazao da je, “kada se prosvjed pretvori u nasilje i kada se koristi govor mržnje, potrebno reagirati kako bi se zaštitile slobode i prava drugih.

“Pritom, naravno, treba osigurati sigurnost građana. Vlast treba osigurati pravo izražavanja i pravo na prosvjed u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim obvezama”, kazao je Vella.

O pravu na mirno prosvjedovanje i razmjernu upotrebi sile predana su četiri prijedloga rezolucije, a glasovanje je najavljeno za četvrtak.

Od početka mobilizacije “žutih prsluka” krajem prošle godine u pritvoru se nalazi 5600 osoba, a pravosuđe je izreklo oko 1000 presuda.

Pokret se počeo rađati, najprije na razini peticije još u svibnju, a s vremenom je izrastao do golemih razmjera te se pretvorio u akciju. Prva ozbiljna prosvjedna akcija, nazvana “Dan akcije”, održana je 17. studenoga kada je na ulice diljem zemlje izašlo oko 300.000 nezadovoljnika.

(Hina)

Višnja Starešina – Ovaj se put ‘zid’ ruši u Bruxellesu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Mike Pence pozvao cijelu EU da prizna Guaidoa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Američki potpredsjednik Mike Pence pozvao je u subotu cijelu Europsku uniju da prizna venezuelskog oporbenog vođu Juana Guaidoa za predsjednika i ponovio zahtjev da se Unija povuče iz nuklearnog sporazuma s Iranom.

Guaido, koji se uz američku i međunarodnu potporu proglasio prijelaznim predsjednikom Venezuele, zaslužuje da ga prizna “ostatak svijeta”, rekao je Pence na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Madura, izabranog za predsjednika prošle godine na izborima koje oporba smatra nepoštenima, nazvao je “diktatorom koji treba otići s vlasti”.

Oko 20 zemalja članica EU-a, uključujući Veliku Britaniju, Njemačku, Francusku, Španjolsku i Hrvatsku priključili su se SAD-u u priznavanju Guaida i pritisku na Madura da sazove nove izbore.

“Vrijeme je da ostatak svijeta učini više. Još jednom stari svijet mora ustati u zaštitu slobode u novome svijetu. Pozivamo EU da stane uz slobodu i prizna Juana Guaidoa za jedinog legitimnog predsjednika Venezuele”, istaknuo je Pence.

Europska unija je već odbila američki zahtjev da se povuče iz povijesnog sporazuma potpisanog s Iranom 2015. u Beču i umjesto toga uspostavila mehanizam trgovine koji bi trebao zaobići američke sankcije protiv Teherana.

Drugi čovjek SAD-a Uniju je pozvao da bude oprezna koristeći opremu kineske telekomunikacijske kompanije Huawei.

“SAD je bio vrlo jasan prema svojim partnerima u području sigurnosti oko prijetnje koju predstavljaju Huawei i ostale kineske telekomunikacijske tvrtke”, rekao je Pence.

“Moramo zaštititi svoju osjetljivu telekomunikacijsku infrastrukturu i Amerika poziva svoje partnere da budu oprezni”, naglasio je.

Pence je na konferenciji govorio nakon njemačke kancelarke Angele Merkel koja je pred poliitčarima i diplomatima iz cijeloga svijeta snažno branila multilateralizam, nasuprot politici predsjednika DOnalda Trumpa “Amerika na prvome mjestu”.

Berlin je zabrinut za multilateralnu suradnju nakon povlačenja SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom iz nekoliko međunarodnih ugovora, uključujući Pariški klimatski pakt i iranski nuklearni sporazum, dogovor o zabrani nuklearnih projektila srednjeg dometa (INF) i Trumpovih jednostranih odluka o povlačenju iz Sirije i Afganistana.

(Hina)

 

Angela Merkel: Multilateralni svjetski poredak se raspada, a tko će pokupiti komadiće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Angela Merkel: Multilateralni svjetski poredak se raspada, a tko će pokupiti komadiće?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Merkel snažno za multilateralizam, nasuprot Trumovoj “Americi na prvom mjestu”

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je u subotu da se multilateralni svjetski poredak raspada, ali da to ne znači da ga treba uništiti, očito kritizirajući “izolacionističku i nacionalističku” politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa.

“Moramo se boriti za Europu, moramo se boriti za multilateralizam, protiv onih koji misle da sve mogu sami”, rekla je Merkel na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Rijetko je u povijesti bilo toliko puno neslaganja između SAD-a i Njemačke: trenutno se spore oko Irana, obrambenog proračuna i plinovoda Sjeverni tok koji bi trebao dovoziti ruski plin u Njemačku.

Berlin je zabrinut za multilateralnu suradnju nakon povlačenja SAD-a pod predsjednikom Donaldom Trumpom iz nekoliko međunarodnih ugovora, uključujući Pariški klimatski pakt i iranski nuklearni sporazum, oba potpisana 2015.

“Tko će pokupiti komadiće raspadajućeg svjetskog poretka? Mi. Svi mi, zajedno”, poručila je Merkel u govoru koji je izazvao snažan pljesak sudionika konferencije.

Njezin dugoočekivani nastup može se smatrati odgovorom na Trumpovu politiku “Amerika na prvom mjestu”.

Kritizirajući američku trgovinsku politiku, rekla je da je “šokirana” izjavama američkih dužnosnika da su njemački automobili prijetnja nacionalnoj sigurnosti SAD-a.

“Jesu li njemački automobili, uključujući one koji se proizvode u SAD-u, prijetnja? Šokirani smo”, rekla je Merkel pred okupljenim političarima i diplomatima, uključujući i Trumpovu kćerku Ivanku Trump.

Odbacila je kritike da će Sjeverni tok učiniti Njemačku ovisnom o ruskom plinu i postavila pitanje isplativosti američkog LNG-a koji SAD želi prodavati europskim saveznicima.

“Ruski plin uvozili smo u vrijeme Hladnoga rata, a SAD svoj ukapljeni plin proizvodi zadnjih nekoliko godina. Je li taj plin isplativ?, upitala je Merkel.

I Moskvu i Washington kritizirala je zbog povlačenja iz sporazuma o nuklearnim raketama srednjega dometa (INF) iz 1987.

“To je jako zanimljivo. Sporazum su otkazali SAD i Rusija, a tiče se naše sigurnosti. To nije samo stvar SAD-a i Rusije”, istaknula je kancelarka i podržala pregovore dviju starih rivala u koje bi trebalo uključiti i rastuću silu Kinu.

Nakon kancelarke trebao bi govoriti američki potpredsjednik Mike Pence, koji je na ovotjednoj konferenciji u Varšavi prozvao EU jer pokušava zaobići američke sankcije Iranu, upozorivši da će to dodatno udaljiti SAD i Europu.

No, Merkel se upitala pomaže li otkazivanje ugovora cilju da se Teheran ne domogne atomskog naoružanja i balističkih raketa koje mogu biti prijetnja susjedima u regiji.

Jednako misli i o jednostranoj Trumpovoj odluci o povlačenju iz Sirije. “Je li dobro povući vojnike iz Sirije? Neće li to osnažiti utjecaj Rusije i Irana?”, kaže Merkel.

Pence će vjerojatno ponoviti Trumpov zahtjev Njemačkoj da poveća obrambeni proračun na 2 posto BDP-a u skladu s NATO-ovim ciljem.

Merkel je rekla da se Berlin kreće prema tome cilju i da je posljednjih godina već povećao obrambeni proračun, demonstrirajući predanost NATO-u kao vojne komponente međunarodne suradnje.

“Trebamo li NATO? Da, trebamo ga”, rekla je Mekrel dodajući da pristupanje najnovije članice Sjeverne Makedonije pokazuje da je Savez i dalje atraktivan.

(Hina)

 

Merkel: Mir je nestabilniji nego što smo se nadali nakon završetka Hladnog rata

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari