Pratite nas

Iz Svijeta

Zastupnički dom demokratima, Senat ostaje republikancima

Objavljeno

na

Američki Zastupnički dom dobit će demokratsku većinu, dok će republikanci američkog predsjednika Donalda Trumpa zadržati kontrolu nad Senatom, objavili su u utorak američki mediji.

Takvi rezultati u skladu su s predizbornim anketama i analizama.

Republikanci su dosad kontrolirali Kongres. U Senatu su imali tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).

Kompletan sastav Zastupnički doma i Senata bit će poznati tek nakon što se zatvore birališta širom zemlje i dođu rezultati.

Procjene su da će demokrati dobiti 229 mjesta, a republikanci 206 u Zastupničkom domu.

Iako su demokrati preuzimanjem tog doma odnijeli veliku pobjedu, ocjenjuje se da ipak nije došlo do “protutrumpovskog vala”.

Velika pobjeda za republikance je ona senatora Teda Cruza u Teksasu, u tijesnoj utrci s demokratom Betom O’Rourkeom, zvijezdom ovih izbora u čiju su kapanju uloženi golemi novci. Cruzova pobjeda omogućila je republikancima da zadrže ključno mjesto kako bi održali većinu u Senatu.

Na izborima koji se tradicionalno održavaju sredinom mandata aktualnog predsjednika, bira se 435 članova Zastupničkog doma, 35 od 100 članova Senata i 36 od 50 državnih guvernera, kao i brojni ostali državni i lokalni dužnosnici.

Amerikanci su u velikom broju izašli na izbore za Kongres koji se smatraju nekom vrstom referendumom o predsjedniku.

Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživjeli su izbore kao referendum o predsjedniku.

Povijesno, predsjednikova stranka na sredini njegova mandata rijetko izbjegne protestno glasanje i poraz.

Nova lica američkog Kongresa

Amerikanci su dobili dosad najmlađu ženu u Kongresu, Alexandriju Ocasio-Cortez (29), demokratkinju iz New Yorka koja je izabrana u Zastupnički dom.

Ayanna Pressley iznenađenje je iz Bostona. Ta 44-godišnja demokratkinja bit će prva crna žena koja će predstavljati Massachusetts u Kongresu.

Demokratkinja iz Kansasa Sharice Davids prva je američkog autohtonog stanovništva koja će biti izabrana u Kongres.

Glasači u Minnesoti i Michiganu izabrali su i prve dvije muslimanke, bivšu izbjeglicu iz Somalije Ilhan Omar i Palestinku Rashidu Tlaib rođenu u Detroitu.

Država Colorado izabrala je prvog guvernera koji se deklarira kao homoseksualac, demokrata Jareda Polisa. Polis, koji je u Zastupničkom domu od 2008. pobijedio je republikanca Walkera Stapletona.

Brat američkog potpredsjednika Mikea Pencea – Greg Pence – ušao je u Zastupnički dom, predstavljajući se kao konzervativac koji se bori protiv pobačaja i za nošenje oružja. Inspirira ga, kako kaže, predsjednik Trump.

Novoizabrani zastupnici započet će mandat 1. siječnja 2019.

Ovi izbori smatraju se početkom Trumpove predizborne kampanje za 2020. godinu.

(Hina)

 

TRUMPOV EKONOMSKI BOOM Nezaposlenost u SAD-u najmanja u pola stoljeća

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Macron u Bundestagu pozvao na jačanje Europe

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Francuski predsjednik Emmanuel Macron založio se u nedjelju u Berlinu, obraćajući se zastupnicima Bundestaga, za jaču i otvoreniju Europsku uniju i prenošenje više ovlasti s nacionalne na EU razinu.

„Moramo smoći hrabrosti i otvoriti novo poglavlje u razvoju Europe. To joj dugujemo“, rekao je Macron obraćajući se zastupnicima Bundestaga. Naglasio je da Europa stoji pred „istim izazovima i nadama“ i pritom istaknuo ulogu Njemačke i Francuske u jačanju uloge EU-a u svijetu.

Macron je također upozorio na to kako ima sila u svijetu koje „priželjkuju slabljenje Europe“.

„Mi ne smijemo biti igračka drugih utjecajnih država. Ima previše sila koja nas žele usporiti“, rekao je Macron ne navodeći na koje sile misli.

„Tu odgovornost leži posebice na Njemačkoj i Francuskoj da Europskoj uniji podare potrebnu suverenost. Njemačko-francuska sprega ima zadaću ne dopustiti da svijet potone u kaos“, rekao je Macron. On je dodao kako će jačanje Europe biti moguće jedino uz odricanje jednog dijela nacionalnih kompetencija u korist zajednice.

„Svako od nas će u korist zajedništva svoje pravo odlučivanja, svoju vanjsku i migrantsku politiku, kao i dio proračuna pa i poreznih prihoda, morati dijeliti s drugima. Jedino tako će biti moguće savladati izazove“, rekao je Macron čiji je govor u Bundestagu često bio prekidan dugotrajnim pljeskom.

Macron je zahvalio da na dan kada Njemačka odaje počast žrtvama ratova smije govoriti pred Bundestagom.

Francuski predsjednik je prije toga s njemačkim državnim vrhom, predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom i kancelarkom Angelom Merkel, povodom njemačkog Dana narodne žalosti, položio vijenac na groblju stradalima u prvom i Drugom svjetskom ratu.

Dan narodne žalosti uveden je kao praznik sjećanja na pale u Prvom svjetskom ratu a od pedesetih godina prošlog stoljeća ovaj je praznik posvećen žrtvama svih ratova i diktatura.

Angela Merkel i Emmanual Macron se večeras sastaju kako bi razradili plan uvođenja sveobuhvatnih EU reformi do EU samita u prosincu.

(Hina)

 

Macron sve nepopularniji, potpora samo 25 posto

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Macron sve nepopularniji, potpora samo 25 posto

Objavljeno

na

Objavio

Francuski predsjednik Emmanuel Macron zadnjih je tjedana postao još nepopularniji, po novom ispitivanju javnog mnijenja, čiji su rezultati objavljeni u nedjelju, u trenutku dok je zemlja zahvaćena prosvjedima zbog povećanja poreza na gorivo.

Samo 25 posto ispitanika kazalo je da je zadovoljno Macronom, prema 29 posto u listopadu, pokazuje ispitivanje Ifop-a provedeno od 9. do 17. studenoga na2000 ljudi, objavio je Journal du Dimanche.

Macron, koji je došao na vlast prije 18 mjeseci obećavajući da će transformirati gospodarstvo i reformirati institucije, zanemaruje pad svojeg rejtinga i inzistira na provedbi niza reformi, uključujući fleksibilnije zakonske propise o otpuštanju i zapošljavanju radnika.

Njegova vlada povećala je poreze na gorivo kako bi potaknula vozače da kupuju automobile koji manje zagađuju okoliš, što je razljutilo birače u ruralnim područjima, posebice u svjetlu porasta cijene nafte u listopadu.

Ljutiti vozači i drugi prosvjednici, od kojih mnogi optužuju Marcona da je izgubio doticaj s običnim ljudima, blokirali su u subotu ceste širom zemlje, u sklopu protestnog pokreta nazvanog “žuti prsluci” koji je privukao gotovo 288.000 ljudi. Neke zapreke na prilaznim cestama, kod naplatnih kućica i na kružnim tokovima još nisu uklonjene.

Frustrirani vozači u subotu su se pokušali probiti preko cestovnih zapreka pri čemu je ozlijeđeno više od 400 ljudi, od kojih 14 teško, rekao je ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner. Jedna prosvjednica je poginula kod jedne zapreke kada je na nju slučajno naletjela uspaničarena vozačica. Pritvoreno je najmanje 157 ljudi.

U drugom ispitivanju Ifop-a, objavljenom također u nedjelju, 62 posto ispitanika kazalo je da bi vlada trebala staviti prioritet na politike koje će pomoći kućanstvima pa makar to značilo sporije napredovanje u zaštiti okoliša.

Ministar zaštite okoliša Francois de Rugy rekao je da vlada neće popustiti kada je riječ o oporezivanju goriva. Porezi će ponovno rasti u siječnju uključujući dizel, najčešće korišteno gorivo u zemlji.

Macronova popularnost u drugim je ispitivanjima nedavno pala na 21 posto

(Hina)

 

Francuska desnica pretekla Macrona u anketama za europske izbore

 

 

Macron žestoko napao Mađarsku i Poljsku: Što rade ti čelnici, te lude glave koje lažu svom narodu?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari