Pratite nas

Iz Svijeta

Zastupnički dom demokratima, Senat ostaje republikancima

Objavljeno

na

Američki Zastupnički dom dobit će demokratsku većinu, dok će republikanci američkog predsjednika Donalda Trumpa zadržati kontrolu nad Senatom, objavili su u utorak američki mediji.

Takvi rezultati u skladu su s predizbornim anketama i analizama.

Republikanci su dosad kontrolirali Kongres. U Senatu su imali tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).

Kompletan sastav Zastupnički doma i Senata bit će poznati tek nakon što se zatvore birališta širom zemlje i dođu rezultati.

Procjene su da će demokrati dobiti 229 mjesta, a republikanci 206 u Zastupničkom domu.

Iako su demokrati preuzimanjem tog doma odnijeli veliku pobjedu, ocjenjuje se da ipak nije došlo do “protutrumpovskog vala”.

Velika pobjeda za republikance je ona senatora Teda Cruza u Teksasu, u tijesnoj utrci s demokratom Betom O’Rourkeom, zvijezdom ovih izbora u čiju su kapanju uloženi golemi novci. Cruzova pobjeda omogućila je republikancima da zadrže ključno mjesto kako bi održali većinu u Senatu.

Na izborima koji se tradicionalno održavaju sredinom mandata aktualnog predsjednika, bira se 435 članova Zastupničkog doma, 35 od 100 članova Senata i 36 od 50 državnih guvernera, kao i brojni ostali državni i lokalni dužnosnici.

Amerikanci su u velikom broju izašli na izbore za Kongres koji se smatraju nekom vrstom referendumom o predsjedniku.

Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživjeli su izbore kao referendum o predsjedniku.

Povijesno, predsjednikova stranka na sredini njegova mandata rijetko izbjegne protestno glasanje i poraz.

Nova lica američkog Kongresa

Amerikanci su dobili dosad najmlađu ženu u Kongresu, Alexandriju Ocasio-Cortez (29), demokratkinju iz New Yorka koja je izabrana u Zastupnički dom.

Ayanna Pressley iznenađenje je iz Bostona. Ta 44-godišnja demokratkinja bit će prva crna žena koja će predstavljati Massachusetts u Kongresu.

Demokratkinja iz Kansasa Sharice Davids prva je američkog autohtonog stanovništva koja će biti izabrana u Kongres.

Glasači u Minnesoti i Michiganu izabrali su i prve dvije muslimanke, bivšu izbjeglicu iz Somalije Ilhan Omar i Palestinku Rashidu Tlaib rođenu u Detroitu.

Država Colorado izabrala je prvog guvernera koji se deklarira kao homoseksualac, demokrata Jareda Polisa. Polis, koji je u Zastupničkom domu od 2008. pobijedio je republikanca Walkera Stapletona.

Brat američkog potpredsjednika Mikea Pencea – Greg Pence – ušao je u Zastupnički dom, predstavljajući se kao konzervativac koji se bori protiv pobačaja i za nošenje oružja. Inspirira ga, kako kaže, predsjednik Trump.

Novoizabrani zastupnici započet će mandat 1. siječnja 2019.

Ovi izbori smatraju se početkom Trumpove predizborne kampanje za 2020. godinu.

(Hina)

 

TRUMPOV EKONOMSKI BOOM Nezaposlenost u SAD-u najmanja u pola stoljeća

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Pentagon odobrio milijardu dolara za ‘ogradu’ na granici s Meksikom

Objavljeno

na

Objavio

Pentagon je odobrio milijardu dolara za jačanje sigurnosti na granici s Meksikom, objavio je u ponedjeljak obnašatelj dužnosti američkog ministra obrane Patrick Shanahan.

Tim će se sredstvima financirati izgradnja 92 kilometra ograde visoke 5,5 metara u blizini El Pasa u Teksasu, kao i gradnja cesta i rasvjete.

U priopćenju objavljenom na internetskoj stranici Pentagona navodi se da je potez “potpora objavi izvanrednog stanja 15. veljače na južnoj granici Sjedinjenih Država”. Cilj je spriječiti krijumčarenje droge preko granice.

Projekt je opisan kao “ograda” a na “zid”. Izgradnja zida na američko-meksičkoj granici ključno je predizborno obećanje republikanskog predsjednika Donalda Trumpa na izborim održanima 2016. Demokrati se snažno bore protiv gradnje takvoga zida.

Nakon tjedana svađa oko proračuna republikanaca i demokrata u veljači je postignut kompromis po kojemu je Trumpu dodijeljeno 5,7 milijarda dolara za gradnju zida – mnogo manje nego što se nadao da će dobiti.

Stoga je Trump prošlog mjeseca proglasio izvanredno stanje što mu omogućava da uzme novac iz proračuna Pentagona i iskoristi ga za gradnju zida.

Trump je 15. ožujka preglasao i pokušaj Kongresa da ukine izvanredno stanje iskoristivši prvi puta u svom mandatu pravo veta.

Demokrati se nadaju da će u utorak prikupiti dovoljno glasova da prevladaju Trumpov veto no ne očekuje se da će imati potrebnih dvije trećine glasova. Čak i da im uspije, dvotrećinskom većinom bi se veto morao srušiti i u republikanskom Senatu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Ruska vojska u američkom ‘dvorištu’ prvi put od sloma SSSR-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Reuters

Venezuela se pretvara u novu globalnu arenu na kojoj će snage odmjeravati dvije velesile, SAD i Rusija.

Najbolje to pokazuje činjenica kako su na zračnu luku u Caracasu tijekom proteklog vikenda sletjela dva ruska vojna zrakoplova koji su u ovu južnoameričku zemlju dopremili vojne postrojbe i materijal.

Prema izvještajima, iz zrakoplova je iskrcano oko stotinu vojnika i približno 35 tona vojne opreme i materijala. Ujedno, s njima je u Venezuelu došao i Vasilij Tonkošuriv, zapovjednik kopnenih postrojbi ruske vojske.

Prema snimci s Flightradara, dva su zrakoplova, Iljušin IL-62 te transportni Antonov AN-72, poletjela iz ruske vojne baze Čalkovski, a putem su stali i u Siriji, najvjerojatnije kako bi se opskrbili gorivom. – Letovima za Venezuelu prebačeni su dužnosnici koji su tamo došli razmijeniti podatke i obaviti konzultacije – izjavilo je rusko ministarstvo obrane.

– Rusija ima cijeli niz ugovora s Venezuelom, koji su u tijeku realizacije, a među njima je i nekoliko ugovora o vojno-tehničkoj suradnji – dodalo je rusko ministarstvo obrane.

Nije ovo prvi put od izbijanja pobune protiv Madura da Rusija šalje svoje zrakoplove do Caracasa. U zračnu luku glavnog grada Venezuele sletjela su dva strateška bombardera ruskih zračnih snaga, zrakoplovi koji su osposobljeni nositi nuklearne bombe, prenosi Večernji list

Iako su se u Caracasu zadržali kratko, ovaj potez Moskve izazvao je priličan bijes Washingtona. Ipak, ovo je prvi put da su se ruski vojnici iskrcali na tlu Venezuele, prilično očito s namjerom da ostanu tamo, a izgledno je i kako će se njihov kontingent povećati. Prema svemu sudeći, riječ je o “savjetnicima” kakve je Rusija imala donedavno u Siriji ili pak SAD u Vijetnamu tijekom Vijetnamskog rata.

Maduro je ujedno najavio kako će Rusija slati “lijekove” Venezueli otvarajući tako prostor u javnosti da na tamošnju zračnu luku pristigne još zrakoplova iz Moskve. Ovaj potez dolazi samo nekoliko tjedana nakon što su Madurove snage sigurnosti blokirale konvoje s humanitarnom pomoći koji su u zemlju trebali ući iz Brazila i Kolumbije. Pomoći koju je osigurao SAD podupirući Madurova protivnika i oponenta Juana Guaidóa koji se, kao predsjednik parlamenta, sam proglasio privremenim predsjednikom.

Prijetnja SAD-a Dopremom vojnika i vojne opreme Rusija još jednom daje do znanja kako je apsolutno na strani Nicolasa Madura, baš kao i Kina, dok s druge strane SAD i Zapad kao legitimnog predsjednika priznaju Guaidóa. Ovdje je riječ o otvaranju nove partije geopolitičkog šaha, u zemlji koja ne samo da leži na strateški važnom položaju već i posjeduje najveće svjetske dokazane zalihe nafte i plina. I koja je unatoč tome u dubokom siromaštvu.

Ujedno, Rusija dopremom vojnih postrojbi u Venezuelu, bili oni tamo pod nazivom “savjetnika” ili ne, otvara i novo poglavlje svog utjecaja. Ovo je prvi put od raspada SSSR-a da su ruske postrojbe stacionirane na području Južne Amerike, čime su zagazili na područje koje SAD smatraju svojim geopolitičkim dvorištem.

Američki državni tajnik Mike Pompeo upozorio je jučer u telefonskom razgovoru svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova da Sjedinjene Države neće stajati skrštenih ruku ako Rusija “nastavi pojačavati napetosti” u Venezueli.

Lavrov je optužio Sjedinjene Države da pokušavaju organizirati “državni udar” radi svrgavanja venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura, ne rekavši ništa o dolasku ruskih vojnika u Caracas, koji je kritizirao Washington.

U razgovoru s američkim kolegom Mikeom Pompeom, Sergej Lavrov je “istaknuo da Washington pokušajem organiziranja državnog udara u Venezueli i prijetnjama njezinoj zakonitoj vladi krši UN-ovu povelju i otvoreno se miješa u unutarnje stvari suverene države”, navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari