Pratite nas

Iz Svijeta

Zastupnički dom demokratima, Senat ostaje republikancima

Objavljeno

na

Američki Zastupnički dom dobit će demokratsku većinu, dok će republikanci američkog predsjednika Donalda Trumpa zadržati kontrolu nad Senatom, objavili su u utorak američki mediji.

Takvi rezultati u skladu su s predizbornim anketama i analizama.

Republikanci su dosad kontrolirali Kongres. U Senatu su imali tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).

Kompletan sastav Zastupnički doma i Senata bit će poznati tek nakon što se zatvore birališta širom zemlje i dođu rezultati.

Procjene su da će demokrati dobiti 229 mjesta, a republikanci 206 u Zastupničkom domu.

Iako su demokrati preuzimanjem tog doma odnijeli veliku pobjedu, ocjenjuje se da ipak nije došlo do “protutrumpovskog vala”.

Velika pobjeda za republikance je ona senatora Teda Cruza u Teksasu, u tijesnoj utrci s demokratom Betom O’Rourkeom, zvijezdom ovih izbora u čiju su kapanju uloženi golemi novci. Cruzova pobjeda omogućila je republikancima da zadrže ključno mjesto kako bi održali većinu u Senatu.

Na izborima koji se tradicionalno održavaju sredinom mandata aktualnog predsjednika, bira se 435 članova Zastupničkog doma, 35 od 100 članova Senata i 36 od 50 državnih guvernera, kao i brojni ostali državni i lokalni dužnosnici.

Amerikanci su u velikom broju izašli na izbore za Kongres koji se smatraju nekom vrstom referendumom o predsjedniku.

Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogi Amerikanci doživjeli su izbore kao referendum o predsjedniku.

Povijesno, predsjednikova stranka na sredini njegova mandata rijetko izbjegne protestno glasanje i poraz.

Nova lica američkog Kongresa

Amerikanci su dobili dosad najmlađu ženu u Kongresu, Alexandriju Ocasio-Cortez (29), demokratkinju iz New Yorka koja je izabrana u Zastupnički dom.

Ayanna Pressley iznenađenje je iz Bostona. Ta 44-godišnja demokratkinja bit će prva crna žena koja će predstavljati Massachusetts u Kongresu.

Demokratkinja iz Kansasa Sharice Davids prva je američkog autohtonog stanovništva koja će biti izabrana u Kongres.

Glasači u Minnesoti i Michiganu izabrali su i prve dvije muslimanke, bivšu izbjeglicu iz Somalije Ilhan Omar i Palestinku Rashidu Tlaib rođenu u Detroitu.

Država Colorado izabrala je prvog guvernera koji se deklarira kao homoseksualac, demokrata Jareda Polisa. Polis, koji je u Zastupničkom domu od 2008. pobijedio je republikanca Walkera Stapletona.

Brat američkog potpredsjednika Mikea Pencea – Greg Pence – ušao je u Zastupnički dom, predstavljajući se kao konzervativac koji se bori protiv pobačaja i za nošenje oružja. Inspirira ga, kako kaže, predsjednik Trump.

Novoizabrani zastupnici započet će mandat 1. siječnja 2019.

Ovi izbori smatraju se početkom Trumpove predizborne kampanje za 2020. godinu.

(Hina)

 

TRUMPOV EKONOMSKI BOOM Nezaposlenost u SAD-u najmanja u pola stoljeća

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

SAD srušio iranski dron iznad Hormuškog tjesnaca

Objavljeno

na

Objavio

Sjedinjene Države su u četvrtak srušile iransku bespilotnu letjelicu iznad Hormuškog tjesnaca jer se opasno približila američkom brodu, objavio je Donald Trump.

Američki predsjednik je rekao da se iranski dron na manje od 1000 m približio brodu USS Boxeru koji je izveo “obrambenu akciju”.

“Bespilotna letjelica je uništena”, rekao je.

Trump je pozvao druge zemlje da “osude Iran” i zaštite svoje brodove.

Glasnogovornik Pentagona Jonathan Hoffman je u priopćenju potvrdio incident, dodajući da se dogodio u 10.00 sati po mjesnom vremenu (7.30 sati po srednjoeuropskom) dok se USS Boxer pripremao da uđe u Hormuški tjesnac.

Iran je 20. lipnja srušio američki dron koji je, tvrdi, bio u njegovu zračnom prostoru. Donald Trump je dva dana poslije u posljednji tren otkazao zračne udare na Iran kako bi spriječio ljudske gubitke, i dalje prijeteći Teheranu da će snositi posljedice rušenja drona.

Istovremeno, američka mornarica je u četvrtak priopćila da je počela potragu za mornarom koji je s nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln pao u Arapsko more, nedaleko od Perzijskog zaljeva.

Američki mornar čiji identitet nije otkriven, proglašen je nestalim u srijedu, dodaje se u priopćenju 5. flote bazirane u Bahrejnu.

U potrazi uz USS Abraham Lincoln sudjeluju američka krstarica USS Leyte Gulf, španjolska fregata Mendez Nunez i pakistanski brod PSN Aslat.

Izgred se dogodio pošto je Iran u četvrtak izvijestio da je zaplijenio “strani tanker” s posadom pod sumnjom da “krijumčari” gorivo u Perzijskom zaljevu, nakon niza incidenata u kojima su sudjelovali naftni tankeri na tom području, žarištu napetosti u zadnjih više od dva mjeseca.

“Taj brod kapaciteta 2 milijuna barela, s 12 članova posade, uzeo je kurs kako bi gorivo prokrijumčareno s iranskih brodova iskrcao na strani brod”, navodi Sepahnews, službena mrežna stranica Čuvara revolucije.

Po snimcima iranske državne televizije, zaplijenjeni brod je Riah i plovi pod panamskom zastavom.

Dok Washington pokušava formirati međunarodnu koaliciju za prepraćenje trgovačkih brodova u Perzijskom zaljevu, zapovjednik glavnog američkog zapovjedništva Kenneth McKenzie je u četvrtak obećao da će “odlučno” djelovati kako bi zajamčio sigurnost pomorskog prometa u Zaljevu, u prigodi posjeta zrakoplovnoj bazi u Saudijskoj Arabiji, regionalnom suparniku Irana.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Porast broja tražitelja ‘azila’ u Njemačkoj

Objavljeno

na

Objavio

Krajem prošle godine u Njemačkoj je boravilo 1,8 milijuna osoba koje su u ovoj zemlji zatražile zaštitu od progona, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu u četvrtak.

„U Njemačkoj je 31. prosinca 2018. boravilo 1,8 milijuna osoba koje su ovdje zatražile zaštitu što je 101.000 ili oko 6 posto više nego 2017.“, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.

Godišnji porast broja tražitelja azila se tako nakon 2015. i 2016., godina najsnažnijeg priljeva izbjeglica, stabilizirao „na niskoj razini“, kako se kaže u priopćenju.

Najveći dio od 1,8 milijuna osoba je u Njemačku stigao nakon 2014.

Od ovog broja najveći broj osoba uživa status priznatog izbjeglice ali na ograničeno vrijeme (888 tisuća) što znači da njihov status ističe kada prestanu i razlozi zbog kojih je izbjeglički status priznat (npr. završetak rata).

Azil na neograničeno vrijeme je priznat kod 266 tisuća a u 177 tisuća slučajeva je zahtjev odbijen. Najviše osoba s priznatim izbjegličkim statusom dolazi iz Sirije iza koje slijedi Irak i Afganistan.

Najviše osoba s odbijenim statusom dolazi iz Iraka, Afganistana i Srbije pri čemu je broj tražitelja azila sa zapadnog Balkana u stalnom padu u posljednje tri godine otkako je Bundestag ove zemlje proglasio zemljama sigurnog porijekla čime je mogućnost stjecanja azila svedena na minimum.

U isto vrijeme je porastao broj podnositelja zahtjeva za azilom iz Turske i Irana.

(Hina)

 

Željko Glasnović: Migrantski val se zahuktava (VIDEO)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari