Pratite nas

Vijesti

Zašto je matematika takav problem?

Objavljeno

na

Iza nas je ljetni rok državne mature (jesenski slijedi krajem kolovoza) za koju su se mnogi učenici pripremali uzimajući instrukcije iz pojedinih predmeta kako bi ponovili gradivo. Dodatnu poduku općenito traže i srednjoškolci, te studenti prvih godina studija, a najveća je potražnja za instrukcijama upravo krajem školske, odnosno akademske godine. Najtraženije su instrukcije iz matematike, kako u osnovnoj školi, tako i kada su u pitanju srednjoškolci. Cijena jednog školskog sata od 45 minuta iz matematike uglavnom košta 50 kuna. Neki instruktori za puni sat, to jest za 60 minuta matematičke poduke, traže 60 kuna, dok za pripreme za natjecanja i za studente poduku od 60 minuta treba platiti 70 kuna.

Najtraženije su instrukcije iz matematike

Različiti oblici privatnih instrukcija učestala su pojava među hrvatskim učenicima. Najčešće se poseže za dodatnom podukom iz predmeta poput matematike, fizike i kemije odnosno onih koji zahtijevaju kontinuirani rad. Jedno od istraživanja provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da svaki drugi gimnazijalac povremeno ili stalno odlazi na instrukcije. Oni koji koriste instrukcije u 2. razredu gimnazije najčešće pohađaju privatne satove iz matematike, čak njih 77 posto. Po interesu slijede fizika, kemija, te strani jezici, 18 posto. U četvrtom razredu gimnazije smanjuje se postotak učenika koji uzimaju instrukcije iz fizike i kemije, no raste potražnja za instrukcijama iz hrvatskog jezika. Istodobno, postotak učenika koji uzimaju instrukcije iz matematike penje se na čak 87 posto.

Zašto hrvatske učenike muči matematika?

Porazne rezultate iz matematike već nekoliko puta za redom pokazali su hrvatski 15-ogodišnjaci koji su se na ljestvici provjere znanja i vještina učenika iz 65 zemalja svijeta našli na 40. mjestu iz matematičke pismenosti, na 34. mjestu iz prirodoslovlja, a 35. su po čitalačkoj pismenosti. Sličan su rezultat imali i prije tri godine, dok su nešto bolje kotirali na prvom PISA istraživanju 2006. godine. To je najveće međunarodno istraživanje znanja i vještina petnaestogodišnjaka provedeno na uzorku od pola milijuna učenika. Naši srednjoškolci pokazali su ponovno da su najslabiji u matematici, gdje ih trećina nema osnovna znanja. Pri tome polaznici strukovnih škola zaostaju za gimnazijalcima po znanju pune četiri godine školovanja.

Najbolji učenici su kineski!

Prosječni kineski učenik od hrvatskog je bolji za 70 bodova, što je ekvivalent dvije godine školovanja. Prvi na listi među pola milijuna učenika u svijetu su srednjoškolci kineske provincije Šangaj, slijede Singapur i Hong Kong. Naši učenici na međunarodnim PISA testovima pokazuju ispodprosječne rezultate iz matematike, pa tako više od 70 posto srednjoškolaca ima dvojku ili trojku, sve više ih uzima instrukcije, ocjene u srednjim školama slabije su nego u osnovnim, a najviše maturanata pada upravo na matematici, mnogostruko više nego na ostalim predmetima. Zašto je matematika u Hrvatskoj takav problem?

Je li matematika preteška?

Najveći problem s matematikom je taj što se ona mora dobro shvatiti, redovno učiti i vježbati te što ne trpi zaostajanje u gradivu ili preskakanje cjelina. Težina matematike je velikim dijelom u tome što su matematički sadržaji kumulativni, što znači da je usvajanje novog gradiva moguće samo ako je svladana većina prethodnog. Matematika zahtijeva disciplinu i uči da nema napretka bez ozbiljnog rada i posvećenosti.

U obrazovnom sustavu jedan od najvažnijih razloga zašto učenici imaju problema s matematikom je taj što je prije desetak godina smanjena satnica za jedan sat tjedno. Istodobno, količina gradiva koju treba obraditi nije se promijenila. Stručnjaci navode primjer uspješnih i visoko rangiranih europskih zemalja poput Finske, Nizozemske, Velike Britanije, u kojima je izuzetno visok postotak djece uključen u predškolske ustanove, gdje razvijaju tzv. predmatematičke vještine. Istraživanja pokazuju da postoji snažna veza između razine predmatematičkih vještina i kasnijeg školskog uspjeha u matematici.

(M.G.)

facebook komentari

Vijesti

UNATOČ KIŠI: Više od tisuću studenata predalo zahtjeve i tisuće potpisa za Hrvate u BiH!

Objavljeno

na

Objavio

Unatoč jakoj kiši danas je u Zagrebu na prosvjednom skupu u organizaciji hrvatskih studenata iz Hrvatske i BiH bilo prisutno više od 1 000 studenata.

Studenti s drugim građanima okupili su se u utorak 12. prosinca na Trgu bana Josipa Jelačića u 13 sati odakle su krenuli prema Trgu sv. Marka s glavnim transparentnom „S prijezirom odbacujemo vaše podaništvo“.

Nakon okupljanja na Markovom trgu, ispred Hrvatskog sabora, otpjevana je hrvatska himna te je održana minuta šutnje u čast svim poginulim i preminulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu te svim žrtvama rata.

Studenti su naglasili kako su se okupili i prije četiri godine na istom mjestu, samo nekoliko dana nakon prvostupanjske presude hercegbosanskoj šestorki, pod geslom „Još nije kasno!“. Ipak, kako su istaknuli, vlasti su zanemarivale vrlo važne činjenice, što je dovelo do smrti „čovjeka koji je s prijezirom odbacio laži, gledao na nepravdu i koji je prezirao nelogičnost i nerad dobrog dijela predstavnika njegovog naroda, za koji je na kraju i život dao!“

Studenti su uspjeli prikupiti preko 6000 potpisa za svoje zahtjeve koje su pročitali na skupu. Naglasili su kako ne žele dozvoliti da se „Hrvatska ponižava zbog sitnih interesa“ te da iznose konkretne zahtjeve kako bi se zaštitili sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini, jer je vrijeme da dođe „do oštrog suprotstavljanja onima koji gaze ljudska, politička, ekonomska i sva ustavna prava Hrvata u Bosni i Hercegovini“.

Među potpisnicima našli su se i saborski zastupnici iz kluba zastupnika HDZ-a, Mosta, Hrasta, nezavisni zastupnici, HSS-a,  zastupnici Europskog parlamenta, generali HV-a i HVO-a, mnogi sveučilišni profesori, akademici i javni intelektualci.

Studente je u Hrvatski sabor, gdje je i službeno predana predstavka s potpisima, primilo izaslanstvo HDZ-a na čelu s Božom Ljubićem, Mosta na čelu s Božom Petrovom i drugima,  Hrasta na čelu s Hrvojem Zekanovićem, Neovisnih za Hrvatsku na čelu sa zastupnikom Željkom Glasnovićem te Ivicom Mišićem kao zastupnikom stranke Promijenimo Hrvatsku.

Na sastanku je, kako doznajemo, više puta naglašeno kako je za Hrvate u BiH važan konsenzus političkog Zagreba. Mladi su zastupnicima istaknuli kako žele da se zajedništvom nadiđe dnevna politika po pitanju Hrvata u BiH, a sudeći po podršci iz gotovo svih parlamentarnih stranaka, to su i uspjeli.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Ivica Šola: Gospodine Plenkoviću, trebate se malo zamisliti

Objavljeno

na

Objavio

Kako je (tradicionalna) ljevica padom Berlinskog zida politički poražena i utopila se u bezličnost sveprisutnog političkog centrizma, sukladno Gramscijevu “receptu”, spas pokušava pronaći prebacujući se na područje kulture (kulturkamf) i obrazovanja.

Tako je i kod nas HNS, kao i SDP prije s Jokićem, inzistirao na tim resorima sa zadnjim motivom koji nemaju veze ni s kulturom niti obrazovanjem, već s preodgojem naroda i pojedinaca, rušenjem milenijskih vrednota i tradicija, zahvaćeni nietzscheanskim delirijem “prevrednovanja svih vrijednosti”. U tome, kako kod nas, tako i posvuda po svijetu, djeluju netolerantno i isključivo, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Ideološka podvala

Podsjećamo da je Jokić kao uvrijeđena frajla dao ostavku samo zato jer se njegovu radnu skupinu željelo pluralizirati, dodati stručnjake i znanstvenike s drugih instituta i institucija, a on, koji se krio iza demagoškog slogana “struka, a ne politika”, u svojoj isključivosti to odbio, prema poznatom milanovićevskom “aksiomu” “ili mi ili oni”. Isti taj Milanović razotkrio je Jokićevo skrivanje iza “struke”, rekavši da je on njihov (politički) izbor, točnije njegovog savjetnika Nevena Budaka, zadnjeg šefa Komunističke partije na Filozofskom u Zagrebu.

Potom ministrica Divjak kao “nezavisna” zajedno s HNS-om uvjetuje Plenkovića, inzistirajući da oni vode glavnu riječ u reformi obrazovanja, da bi u “demokratskom i pluralnom” duhu počeli “čistke”, pri čemu je hajka na profesoricu Vican u duhu “tolerancije” zrcalo ljevičarske isključivosti i agresivnosti koje, naravno, pripisuju drugima, pa u ime slobode guše slobode, u ime tolerancije provode netoleranciju, u ime pluralizma nameću vlastiti svjetonazor na totalitarni način, gdje se svaki drukčiji glas etiketira, omalovažava i isključuje.

I njezina zavodljiva krilatica koja zvuči jako pametno “tehnologija, a ne ideologija” je čista ideološka podvala, jer promovira pristup koji bi i pripadnici ljevičarske frankfurtske škole, od Marcusea do Habermasa nazvali opasnim, upravo – ideološkim, ili pak glupošću na tragu fahidiotizma.

Kada je odgojno-obrazovna reforma u pitanju, s ljevice se rasprava vodila ili etiketama ili floskulama, manje argumentima, kao i prepotentno umišljenoj, samodoznačenoj mesijanskoj ulozi progresista nasuprot zatucanim tradicionalistima. Ove snobovske, progresističke ambicije ljevice Chesterton je još početkom prošlog stoljeća rasturio u samo dvije rečenice.

Prva: “I progresisti su tradicionalisti, samo pripadaju različitoj tradiciji.” I druga: “Što je to progresist? To je osoba koja vjeruje da je četvrtak bolji samo zato što dolazi poslije srijede.”

U ovu orwellovsku situaciju u kojoj je laž istina, čistke su tolerancija (Vican), totalitarizam i isključivost pluralizam, došla je u četvrtak poruka hrvatskih biskupa pod naslovom “Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji”, gdje upravo daju svoj prinos raspravi glede nastavnog uputnika (kurikul) i procesa reforme obrazovanja i odgoja.

Nasuprot niže spomenutoj isključivosti, biskupi se zalažu za pluralizaciju odgojno-obrazovnog procesa kada su svjetonazorske odrednice u pitanju (ne matematika, fizika, biologija…), kako to roditeljima jamči i naš Ustav, ne dirajući bilo kojoj svjetonazorskoj skupini u društvu da kroz građanski ili zdravstveni odgoj bira program koji želi, ali isto to ne može se uskratiti ni vjerskim zajednicama, budući da je sloboda savjesti temelj svakog demokratskog društva.

Kakva je to država?

Potom, u duhu najbolje sekularne tradicije, biskupi posebno ističu važnost humanističkih i društvenih znanosti u kontekstu razvijanja kritičkog mišljenja u pluralnim i demokratskim društvima, kao i istine o povijesti u kontekstu nacionalne memorije i identiteta, što su već istaknuli i mnogi javni intelektualci, napose Slaven Letica, upozoravajući da tehnika i tehnologija ne mogu razvijati “kritičku misao”.

I na koncu, u kontekstu tzv. Istanbulske konvencije i problematične, fluidne rodne teorije, biskupi nikome u pluralnom i demokratskom društvu ne osporavaju da sukladno tome odgaja svoju djecu, ali da isto ne mogu osporavati “vjerskim zajednicama da odgajaju djecu u skladu s vlastitim kršćanskim naukom”, jer je to kršenje hrvatskog Ustava i napad na slobodu vjeroispovijesti. U tom smislu, u demokratskom duhu, za razliku od ljevičarskih dogmi i dogmatizma i njihove (medijske) inkvizicije, pozivaju na javnu raspravu.

Poruka hrvatskih biskupa je otvorena, uključiva, tolerantna i nikoga ne vrijeđa. No ona ujedno zabrinjava i plaši iz jednog razloga. Tragikomično je da biskupi u Hrvatskoj 2017. godine nasuprot političarima i vlastodršcima (sekularnoj vlasti) moraju braniti temeljne sekularne vrijednosti zapadne civilizacije: pluralizam, slobodu kritičkog mišljenja, vjerske slobode i demokraciju. Naime, isto to su pod progonima branili i u totalitarnom komunističkom sustavu.

Nad ovom “opasnom” porukom, paradoksom, predsjednik Vlade treba se malo zamisliti: g. Plenkoviću, kakva je to država u kojoj biskupi brane sekularne i demokratske vrijednosti od sekularista (nominalnih) demokrata!?

Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

 

HITREC: Hrvatska stenje od tereta veleizdajnika i sitnije medijske izdajničke klateži

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari