Pratite nas

Analiza

‘Zaustavljena histerija oko Grabar-Kitarović, pred Škorom je izazov, a Milanović pokazao novo lice’

Objavljeno

na

Politički analitičari Večernjeg lista Krešimir Macan i Božo Skoko danas su u našem TV studiju analizirali sučeljavanje 11 predsjedničkih kandidata koje je održano sinoć na HRT-u. Voditelj emisije je bio Žarko Ivković.

“Teško je organizirati dobro sučeljavanje s 11 kandidata. Ipak je to imalo svoju svrhu i razlog, tim više, kako sada stvari stoje, bit će to jedino, pa su građani imali prilike vidjeti cijelu paletu vrijednosti, mišljenja pa i retoričkih sposobnosti kandidata. Doći će do promjene mišljenja u dijelu biračkoga tijela odnosno promjene simpatija”, kazao je Skoko.

“Ja mislim da im se svidjelo sučeljavanje. Ponude komercijalnih televizija još stoje. Nakon treme su se opustili. Škoro je imao tremu što je i rekao. Zoran Milanović jedini nije imao tremu. Neki su dobili 15 minuta slave da mogu mami reći da su bili na televiziji. Sva tri glavna kandidata su to dobro iskoristila”, kazao je Macan dodavši da bi moglo biti još sučeljavanja.

U analizi su se Skoko i Macan osvrnuli na pitanja koja su bila postavljena kandidatima. Skoko je kazao da su pitanja mogla biti daleko bolja i da su neka deplasirana, primjerice, kako je rekao, pitanje Tito ili Tuđman koje se postavlja još od 2000. Također je rekao da se malo pitanja odnosilo na predsjedničke ovlasti, koje obuhvaćaju vanjsku politiku i diplomaciju.

“Imali smo jedno ili dva pitanja koja to obuhvaćaju. Ja bih iskreno saznao puno više o kandidatima da su odgovarali na ta pitanja”, kazao je Skoko.

Macan je rekao da neka pitanja nije bilo potrebno izbaciti, poput onih o pobačaju, vjeronauku i ćirilici u Vukovaru. “Napravljen je kompromis da dobiju sve, mislim da su žrtvovali format da bi dobili sučeljavanje i na dobitku smo svi mi” kazao je Macan.

Dodao je da je netko očekivao zabavu, no da je ipak bilo dosadno.

“Nama koji smo više politički gledali mi smo mogli vidjeti tremu, tko se pripremio, meni je bilo zanimljivo, dok su obični ljudi kazali da je dosadno, no ipak su neki kazali da  su konačno imali priliku vidjeti te ljude”, rekao je Macan.

I Macan i Skoko su suglasni da su najbolji dojam ostavili Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović.

“Vidjelo se njihovo iskustvo, vidjelo se da su obnašali funkcije, da su njihove procjene realne, nije bilo populističkih obećanja i po meni su oni bili najkonkretniji, s tim da je kod Milanovića falila mrvica emocija, televizija to voli i predsjednica mi je djelovala svježije”, kazao je Skoko te dodao da su i neki kandidati koji su niski po rejtingu iskoristili ovu priliku.

“Miroslav Škoro je to dobro iskoristio, no osjećala se kod njega trema”, dodao je Macan kazavši da je bio pod stresom, s čim se složio i Skoko koji je rekao da je Škoro bio suzdržan. “Kod Milanovića mi se svidjelo što je rekao da je uspio pobijediti sebe, rekavši da je nekad i pogriješio, što dosad nikada nismo čuli i tu je dobio pažnju javnosti”, kazao je Macan dodajući da ovoga puta Milanović nije bio bahat s čim se složio i Skoko. “Milanović je dva i pol sata bio pod kontrolom i to je uspjeh”, dodao je Skoko.

Za Nedjeljka Babića i Macan i Skoko kazali su da je zalutao. “On je za neku lokalnu stranačku politiku i to je najveći doseg”, kazao je Skoko dodavši da bi se mogla povećati kvota za potrebnih broj potpisa .

“Anto Đapić, solidno desno”, kazao je Macan. On je bio uravnotežen, obraća se svojem biračkom tijelu, znamo što možemo očekivati. On je koncizan i jasan, složili su se i Skoko i Macan.

“Kolindi Grabar-Kitarović će ovo sučeljavanje pomoći jer se vratila u velikom stilu. Sjetimo se samo što se pisalo po društvenim mrežama, komentiralo samo dan prije i ta iscrpljenost koju je ona pokazivala po predizbornim skupovima ovdje se pokazala jedna potpuno drugačija Kolinda, ona koju poznajemo fokusirana na svoje poruku”, kazao je Skoko.

“Vidi se utjecaj ove histerije, bila je iznenađenje svima, dogodilo se nešto posve suprotno od onoga što se očekivalo”, kazao je Macan. “To je točka preokreta za Grabar – Kitarović”, dodao je Skoko s čim se složio i Macan.

“Dario Juričan je imao briljantne štoseve, uveseljavao je studio i birače, kod nekih ozbiljnih pitanja nije imao spremnu pošalicu. Humor može doći do jedne određen razine i kuda s time”, kazao je Skoko. Predviđaju i jedan i drugi Juričanu dobar postotak u Zagrebu. “Postoji oni koji će iz inata glasati za njega. Pitanje tko će uzeti te protestne glasove, tu će biti ta podjela”, složni su obojica.

“Kolakušić je bio konzistentan na momente, i to kada je ulazio u pojedina pitanja u kojima je bio doma, a na kraju kao da ga je nešto pojelo”, kazao je Macan. “Falilo mu je ono nešto, ponovio je svoje poruke, bio je krut, ‘solio pamet’ što birači ne vole, djelovao je propovjednički”, dodao je Skoko.

Dejan Kovač je solidno odradio složili su se i Macan i Skoko. Ipak kažu da je to bilo mlako i ništa konkretno nije rekao da bi ostavio dojam.

“Odlična priprema Zorana Milanovića, dobro je odgovorio na pitanje lex Perković, prvi put da je vratio dobrom mjerom, za svoje birače bio je odličan. Ušao je s ciljem koji je postigao. Dva i pol sata bez ‘zoranizma’, to je novi rekord”, kazao je Macan.

“Bio je pod kontrolom, jasno je prenio svoje poruke i iskoristio svoje vrijeme. Ono što je dobro zamutio i što sam mislio da će ga zbog toga napadati je da je bio loš premijer, sve je uspio to izrelativizirati i on se zajedno s Grabar-Kitarović pokazao kao dobar pretendent. Čovjek koji zna što je predsjednička funkcija i koji zna gdje bi Hrvatska trebala biti”, kazao je Skoko.

I jedan i drugi su zaključili da Milanović nije bio svađalački raspoložen niti ciničan.

“Problem kod Dalije Orešković je taj što smo te njene poruke već imali priliku čuti. Peović je bila konkretnija u smislu obraćanja krajnjoj ljevici, jasna, bockava prema Škori, imponirala je svome lijevom biračkom tijelu. Kod Orešković je problem taj animozitet prema aktualnoj predsjednici”, kazao je Skoko.

“U razgovorus njom, netko bi rekao da je ona naporna, komunikacijski je to bilo agresivno. Peović se pripremala i odlično je nametnula temu Merčepa, ona je do kraja emisije izmrcvarila Škoru i napala ga je za imovinu”, kazao je Macan. “Peović je ostavila prvi dojam i sigurno će to kapitalizirati na parlamentarnim izborima”, dodao je Skoko.

“Gdje sam ja i što tu radim. Falilo mu je britkosti. Juričan mu je ukrao šou”, kazao je Skoko vezano za Ivana Pernara.

“Škoro sadržajno nije ništa pogriješio. Jako je balansirao jer je računao da mora dobiti neke glasove centra. Peović mu je ipak ukrala šou zbog ovog napada oko Merčepa. Bio je blijed, očito je isto tako umoran, trebali su ga tu malo našminkati”, kazao je Macan.

“Škoro je imao jasne poruke, ali za dio biračkoga tijela sigurno je bio preblag, možda su birači očekivali više te energije, jasnijih poruka prema biračima HDZ-a, Nije bio u fokusu”, rekao je Škoro.

“Neki kandidati uopće nemaju šanse, a dio ne znaju gdje su. Imamo dio šoumena. Dobijete razvodnjeno sučeljavanje, zaključio je Skoko.

“Ova debata po svim komentarima noćas već je utjecala na odluku biračkog tijela. Zaustavljena je histerija oko Kolinde Grabar-Kitarović i njezinih nastupa i to je njoj jedan veliki vjetar u leđa za ova tri zadnja dana koja su ključna. Milanović je pokazao svoje novo lice, a Škoro ima izazov kako ovu energiju pretvoriti u zadnji ‘guranac'”, kazao je Macan.

“Sigurno ova sučeljavanja koja su i imala veliku gledanost, što ćemo danas saznati mogu utjecati na promjenu rejtinga”, zaključio je Skoko.

U dvoipolsatnom sučeljavanju sudjelovali su Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dario Juričan, Katarina Peović, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Dejan Kovač, Anto Đapić i Nedjeljko Babić.

Podsjetimo svi su kandidati imali jednako vremena za slanje svojih poruka biračima, odgovaranje na pitanja ili iznošenje replika. Postavljeno je deset pitanja – šest s područja ovlasti predsjednika i unutarnje politike te četiri svjetonazorska.

Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Jan Ivanjek: Sigurnosna analiza – ATJ Lučko, najelitnija policijska specijalna postrojba u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Današnja tema Cro Opsa je antiteroristička jedinica Lučko, najelitnija policijska specijalna postrojba u Hrvatskoj.

Pripadnici ATJ Lučko izvršavaju najsloženije zadaće diljem Hrvatske, brane granicu od ilegalnih migranata, održavaju čvrstu suradnju sa specijalnim postrojbama zemalja članica EU, a intenzivno sudjeluju i u međunarodnim misijama.

Saznajte kako su specijalci opremljeni i za što su sve osposobljeni, te kako bi se u budućnosti mogao razvijati djelokrug njihovih zadaća na korist Hrvatske.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Dijanović: Koronakriza srušila je iluzije o EU

Objavljeno

na

Objavio

Foto: AP

Kriza nastala kao posljedica pandemije koronavirusa imat će višestruke i dalekosežne posljedice po život ljudi, ali i po međunarodne odnose i međunarodnu ekonomiju. Nije teško zaključiti kako je pandemija već sada iz temelja izmijenila međuljudsku interakciju, a tako će biti još najmanje dva do tri mjeseca (optimistični scenarij). Veliki je problem s ovim virusom taj što, primjerice, mlađa osoba može biti zaražena, ali asimptomatična, i tako, budući da ne zna da je zaražena, može vrlo lako zaraziti neku drugu osobu. Ako je ta osoba starija, to joj može ugroziti život. Epidemiolozi, virusolozi i mikrobiolozi zato savjetuju: prati ruke i držati distancu!

Na žalost, mnogi se ljudi ne pridržavaju mjera i tako ugrožavaju ne samo svoj život nego i živote drugih ljudi. Takvo ponašanje izaziva reakciju nadležnih institucija koje žele veću kontrolu. Iako u vremenu krize neke mjere mogu biti opravdane (tako Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti dopušta ograničavanje slobode kretanja), velika je opasnost da se pretjerana sekuritizacija, primjerice nadzor lokacije mobitela građana, nastavi i nakon što prođe izvanredno stanje. Pitanje je stoga hoće li se, nakon što korona kriza prođe, neki aspekti života više ikada vratiti na staro.

Akteri rješavanje krize nacionalne su države

Kao i migrantska kriza iz 2015. godine, i korona kriza pokazala je da Europska unija u izvanrednim situacijama loše funkcionira. Nismo tako ovih dana mogli čuti nikakve suvisle prijedloge i rješenja od strane bruxelleskih komesara o tomu kako riješiti krizu. Akteri rješavanja krize nacionalne su države. Slučaj Italije, koja je od europskih država najpogođenija krizom, pokazuje izostanak elementarne solidarnosti unutar „europske obitelji“. Prije bilo koje europske države, Italiji su u pomoć priskočile Kina, Rusija i Kuba. Izostanak solidarnosti prema Italiji, dakako, ne sprječava EU mainstream medije za nastavak hajke protiv Mađarske i Poljske čiji čelnici autokrati, kažu ovi mediji, krizom se koriste za dodatno ograničavanje prava i sloboda. Kao da isto ne rade i uzorne liberalne demokracije. Bečki Der Standard, u skladu s navedenim, zapaža: ‘U borbi protiv koronavirusa egoizam njezinih članica paralizira Europsku uniju. Na primjeru zaštitnih maski jedinstvena Europa demaskira se na stravičan način. Nema ‘europske solidarnosti’, koja se neprestano troši u svečanim političkim govorima. Nema je među članicama EU. Svaka nacionalna vlada najprije gleda kako stoji u anketama. Kako bi se inače moglo objasniti da nema zajedničkoga europskog postupanja u borbi protiv korona virusa? Postoji 27 različitih strategija zatvaranja granica, ograničenja izlazaka, zaštitnih mjera, testiranja, obveze nošenja maski i zaštitnih razmaka. Svaka zemlja za sebe određuje koliko dugo će biti zatvorene škole, sveučilišta i državna tijela. Na granicama je čak bilo neveseloga revanširanja: ti si meni zatvorio granice, a ja tebi ne ću propuštati njegovateljice koje rade 24 sata i jako ti trebaju. I što god bili razlozi: zadržati zaštitne maske i respiratore namijenjene prijateljskoj zemlji u nevolji, to nikako ne ide.’

Korona kriza dovest će do tektonskih lomova unutar EU. Neki već danas govore o smrti Unije. Iako su takve prognoze pretjerane, nema nikakve dvojbe da se solidarnost unutar EU ponovno pokazala kao nepostojeća. Ako EU ne funkcionira u vremenu kriza, koja je uopće njezina svrha? Nikome ne treba kišobran kad je lijepo vrijeme, nego onda kad pada kiša. Ako je jedina svrha EU trgovina bez granica, onda je taj projekt besmislen. Trgovati se može i na temelju drugih vrsta ugovora.

Pad svjetskoga BDP-a najmanje 1,5 posto

Pandemija korona virusa imat će i vrlo negativne posljedice po svjetsko gospodarstvo. Kriza koja nam slijedi, s time su suglasni svi ekonomski i financijski analitičari, bit će snažnija od one koja je započela 2008. godine. Za usporedbu, mnogo je bolja velika ekonomska kriza koja je trajala od 1929. do 1933. Naslovnica The Economista s fotografijom globusa i natpisom ‘Closed’ (Zatvoreno) najbolje opisuje trenutačnu situaciju. U čitavome svijetu u nekom će trenutku doći do obustave značajnoga dijela gospodarske djelatnosti. Od nekoga hotela u Zadru do tvornice Hyundai u Južnoj Koreji. Procjene su da će ukupni svjetski BDP pasti najmanje za 1,5 posto (optimistični scenarij). Svjetsko gospodarstvo danas je toliko povezano da ne postoji niti jedna država koja ne će osjetiti posljedice krize. Pogođeni su baš svi sektori gospodarstva. Glavni tajnik OECD-a Angel Gurria ističe kako će mnoga velika svjetska gospodarstva ući u recesiju u sljedećim mjesecima. ‘Čak i ako ne bude recesije u cijelome svijetu, rasta ili ne će biti ili će biti negativan u mnogim svjetskim gospodarstvima, uključujući i neka veća. Stoga ne ćemo imati samo nizak rast ove godine, nego će trebati dulje razdoblje u budućnosti za oporavak’.

Raspad globalnoga lanca opskrbe i suradnje

Iako hektički usponi i padovi na financijskim tržištima podsjećaju na krizu iz 2008., ovoga puta uzrok krize nije u financijskom sektoru, nego u raspadu globalnoga lanca opskrbe i suradnje. Kriza istodobno pogađa i ponudu i potražnju. Svaki, naime, sudionik lanca stvara određenu vrijednost. Tu vrijednost prodaje, čime plaća radnike i podmiruje obveze prema državi. Ako poslovni subjekt više ne može prodavati tu vrijednost, prihode gube i on i država. A prekid lanca je zbog ekonomske međuovisnosti globalan. Ako zbog krize s korona virusom neka tvornica iz Kine ne može dostaviti dijelove potrebne za proizvodnju automobila u Južnoj Koreji, i tvornica u Južnoj Koreji prekida s proizvodnjom. Ako neka firma koja u Hrvatskoj proizvodi dijelove za, primjerice, njemačko tržište, te dijelove ne može dopremiti na odredište, to stvara problem i za tu firmu i za firmu kojoj dijelovi u Njemačkoj trebaju za sklapanje finalnoga proizvoda.Krizom su posebno pogođeni sektori turizma, prometa i kulture koji generiraju značajan dio svjetskoga BDP-a. A da čitava situacija bude još gora, kriza s korona virusom, ali i ‘rat’ Rusije i Saudijske Arabije, dovode i do pada cijene nafte i potencijalne naftne krize s obzirom na to da se mnogi proračuni pune od naftnih prihoda.

Kako bi spasile svoja gospodarstva, države članice redom donose krizne gospodarske mjere. Britanska vlada najavljuje da će poduprti plaće svih zaposlenika kojima prijeti otkaz zbog smanjenja poslovanja uslijed pandemije. Ministar financija najavio je kako će se potpora davati tri mjeseca. Ta je mjera dio većega državnog paketa spašavanja teškoga 330 milijarda funti u okviru kojega će britanske kompanije godinu dana uživati u poreznim olakšicama, a moći će uzeti i beskamatne kredite. Francuska će likvidnosti svojih kompanija pomoći s oko 300 milijarda eura, a talijanska je vlada na dva mjeseca zabranila tvrtkama otpuštanje ljudi, što će kompenzirati s 25 milijarda eura pomoći.

Posljedice pandemije posebno će osjetiti njemačko gospodarstvo koje je uvelike ovisno o izvozu. Pandemija će dovesti do snažnoga pada potražnje na svjetskom tržištu. Prema procjeni ekonomskoga instituta Ifo, korona virus Njemačku bi mogao stajati više od milijun radnih mjesta i 500 milijarda eura. Pandemija bi mogla, ističe Gabriel Felbermayr, izazvati recesiju koja će biti „majka svih recesija“. On procjenjuje da ako se ekonomska djelatnosti jednoga mjeseca prepolovi, to državu stoji na godišnjoj razini četiri posto gospodarskoga rasta, a u slučaju dvaju mjeseci osam posto. Zbog krize Njemačka odustaje od doktrine uravnoteženoga proračuna i najavljuje ubrizgavanje 550 milijarda eura iz rezervi u njemačko gospodarstvo.

Ubrizgava se 2 bilijuna eura u američko gospodarstvo

U Sjedinjenim Američkim Državama priprema se paket od dva bilijuna dolara. Dok Demokrati u Senatu traže da se veći dio toga novca izdvoji za bolnice, Republikanci žele veći dio usmjeriti za spašavanje gospodarstva. Američka središnja banka u krizi najavljuje da će kupovati obveznice sve dok se tržišta ne smire. Hoće li iz toga proizaći rizici, neizvjesno je, no Fed trenutačno nema alternative. U Goldman Sachsu procjena je da će BDP u drugom tromjesečju pasti za 24 posto, što je više od poslijeratnoga rekorda. Američki predsjednik Donald Trump najavio je ublažavanje restriktivnih mjera nakon što istekne 15 dana izolacije, a tijekom konferencije za medije u Bijeloj kući dodao je kako će Amerika uskoro ponovno biti otvorena za poslovanje i kako se ne će čekati mjesecima s ukidanjem restriktivnih mjera, što inače nije u skladu s preporukama liječnika. ‘Ne smije lijek biti opasniji od bolesti’, zaključuje Trump.

Prve žrtve korona krize već su pale i u Republici Hrvatskoj, a uglavnom se radi o konobarima i kuharima koji su dobili otkaz zbog zatvaranja ugostiteljskih objekata. I Hrvatska vlada najavila je set od 63 mjere za gospodarstvo. Dok mnogi analitičari mjere ocjenjuju nedovoljnima, neki im daju prolaznu ocjenu uz uvjet da se radi o prvima u nizu mjera. Mjere uvode mogućnost obročnoga plaćanja, a uvodi se i odgoda plaćanja poreza i doprinosa za tri mjeseca. U bitnome, radi se o mjeri koja je besmislena jer ta tri mjeseca poslovni subjekti ili ne će raditi ili će raditi sa smanjenim kapacitetima pa je odgoda plaćanja samo odgoda propasti. Efektivna mjera bila bi ta da se za prva tri mjeseca država u potpunosti odrekne poreza i doprinosa, a da se na ta tri mjeseca nadoveže još i tri mjeseca odgode plaćanja. Tako bi se postiglo da privatni sektor dođe do malo više kisika i osigura likvidnost.

Prilika za racionalizaciju javnoga sektora

Oko 53 posto zaposlenih u Hrvatskoj radi u privatnome sektoru, kod mikro i malih poduzetnika. Upravo će ti poduzetnici biti najviše pogođeni krizom. Tom sektoru država bi trebala najviše pomoći i to ponajprije tako da smanji poreznu presiju. U prošloj ekonomskoj krizi 2008. godine gotovo 200.000 ljudi u privatnome sektoru ostalo je bez posla. U isto vrijeme plaće u javnome sektoru nisu se smanjivale jer je tu ipak biračka baza velikih stranaka. Međutim, još jedno „puštanje niz vodu“ privatnoga sektora možda bi i nepovratno uništilo hrvatsko gospodarstvo, a nanijelo i nove demografske gubitke.

Upravo je, naime, privatni sektor porezna baza države. Što je manje ‘privatnika’, može se ubirati i manje poreza. Ne može se stoga u nedogled piliti grana na kojoj se sjedi. A ako bi se hrvatsko gospodarstvo ponovno, zbog klijentelističkih odnosa u politici i gospodarstvu (interesne skupine), oporavljalo najduže od svih gospodarstava u ‘civiliziranom svijetu’ kao posljednji put (A. Grubišić), to bi dovelo do novih iseljavanja iz Hrvatske, a posebno u Njemačku i Austriju koja ove godine otvara granicu za hrvatske radnike.

Ova ekonomska kriza stoga je i prilika za racionalizaciju hrvatskoga javnog sektora posebno jer će državi na raspolaganju biti znatno manje sredstava zbog izostanka dijela turističkih prihoda. Rezovi sad, ili propast. Trećega nema.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik/HKV

Angela Merkel: Pandemija koronavirusa je najveći ispit Europske unije od njezina osnivanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari