Connect with us

Komentar

Zauzimanje teritorija bez ispaljenog metka

Objavljeno

on

Posljedice potresa na Banovini su razorne. Zemlja je doslovce “gutala” cijele šume, pucali su nasipi, mostovi, otvarale se rupe u zemlji.

No sada imamo prilike vidjeti i kako nestaju banovinska sela, doduše ne kao izravna posljedica potresa, već fenomen potaknuti ljudskim djelovanjem, s očitom nadom da nitko neće primijetiti sitne upravno-geografske korekcije.

Naime, “nestalo je” cijelo hrvatsko selo Bešlinac, najpoznatije po kompleksu zgrada s visokom peći za taljenje željeza. Visoka peć i pomoćne zgrade izgrađene su u blizini ceste koja povezuje Gvozdansko, Bešlinac, Trgove i Dvor.

Sasvim blizu talionici je i rudnik Meterize, koji je otvoren u 19. stoljeću i sve do Drugoga svjetskog rata slovio je kao jedan od najizdašnijih rudnika željezne rude Trgovske gore.

Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu jedini je sačuvani primjer postrojenja za preradu željezne rude iz 19. stoljeća u Hrvatskoj – ima arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost jer predstavlja jedinstveni primjer industrijske baštine, ali je ostao bez identitetske okosnice.

Naime, tabla koja označuje postojanje mjesta uklonjena je te se stječe dojam kako cijelo pripada teritorijalnom opsegu srpskog sela Rujevac.

Nije ovo jedini primjer krađe hrvatskih sela na Banovini, no do sada su se kraja samo imena (primjer Gvozd-Vrginmost), a sada lovci u mutnom očito pristupaju jednostavnijim rješenjima. Pretpostavljam kako će za sve biti “kriv” potres, a nova teritorijalna mjerenja prilagoditi će se postojećem stanju.

Iskreno se nadam kako se sela Bešlinac neće sjećati još samo starci i poštari te kustosi muzejskih zbirki, dok će tzv. srpska sela početi dominirati prostranstvima Banovine, piše doc. dr. sc. Vlatka Vukelić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR