Pratite nas

Događaji

Zavičajna zajednica ‘Široki Brijeg’ u Zagrebu obilježila 25. obljetnicu održavanja tradicionalne ‘Širokobriješke večeri’.

Objavljeno

na

U petak, 7. prosinca 2018. u prepunoj dvorani restorana Gastro Globus održana je, u organizaciji Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu,  još jedna tradicionalna Širokobriješka večer u Zagrebu  koja je okupila  preko 700 gostiju.

Jubilarno – 25. – druženje Širokobriježanki i Širokobriježana te prijatelja Širokog Brijega okupilo je i brojne uglednike iz društvenog, političkog, gospodarskog, sportskog i kulturnog života dviju domovina hrvatskog naroda – Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Večer su uveličali: Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske, Zdravka Bušić, izaslanica Andreja Plenkovića, predsjednika hrvatske vlade, Žana Ćorić, izaslanica Zvonka Milasa, državnog tajnika  Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Mato Kraljević, izaslanik Milana Bandića, gradonačelnika grada Zagreba, Zdenko Ćosić, izaslanik Dragana Čovića, predsjednika HNS a i HDZ a BiH, Miro Kraljević, gradonačelnik Širokog Brijega. Na večeri su bili i Zlatko Dalić, izbornik osvajača svjetskog srebra u nogometu, Anđelo Kvesić, osvajač bronce na Svjetskoj karate ligi i brat osvajača svjetskog zlata u karateu – Ivana Kvesića te prof.dr.sc. Eduard Galić, sveučilišni profesor i poznati hrvatski kardiolog.

Pozdravljajući okupljene dr.Zdenko Kraljević,  predsjednik Zavičajne zajednice Široki Brijeg u Zagrebu naglasio je važnost njegovanja i čuvanja svoje baštine, svog identiteta. „Uz zadržavanje trajne veze sa zavičajem, upravo to je i cilj održavanja ovih naših druženja“ – rekao je.

Marko Ćavar, jedan od prvih predsjednika Širokobriješke zajednice u Zagrebu podsjetio je nazočne na početke rada zajednice te projekte koje je zajednica završila: obnovu zgrade gimnazije na Širokom Brijegu, izgradnja spomenika dr. Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku i Gojku Šušku, ratnom ministru obrane  u Širokom Brijegu, koji su bili redoviti gosti na svim Širokobriješkim večerima. „ Nastavljamo graditi mostove između Širokog Brijega i Zagreba, naša dva zavičaja“ – poručio je.

„Uvijek mi je posebno zadovljstvo biti s vama“- poručila je predsjednica Kolinda te naglasila važnost zajedništva u ostvarivanju bitnih ciljeva za hrvatkih narod kako u RH tako i u BiH.  „To što Širkobriješka zajednice pomaže Hrvate u entitetu Republika Srpska i obnovu katličke crkve u Bijeljeni  pravi je pokazatelj zajedništva hrvatskog naroda “ rekla je predsjednica koja je Mati Buliću, pomogla i zapjevala s njim njegovu poznatu pjesmu uz koju su snažno vezani svi Širokobriježani „Domu mom“.

I ova svečana 25. Širokobriješka večer je, kao i godinama prije, imala humanitarni karakter. Po prvi put,  dio humanitarnog prihoda će ići izvan Širokog Brijega – u obnovu župne crkve Prečistog Srca Marijina u Bijeljini, koja je, poput brojnih Hrvata tog kraja, u proteklom ratu teško stradala.  Crkva je zbog povijesne i arhitektonske vrijednosti,  2015.godine proglašena i nacionalnim kulturnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Na ovaj način,  Zavičajna zajednica  Široki Brijeg, uz konkretnu  potporu šalje i poruku Hrvatima u ovom dijelu BiH da nisu sami a ponajmanje da su zaboravljeni.

Vlč. Andrej Lukanović zahvalio je Zavičajnoj zajednici Široki Brijeg na potpori te izrazio uvjerenje kako će crkva Prečistog srca Marijina u Bijeljini, čija je obnova u tijeku,  ubrzo zasjati u svojoj punoj ljepoti na radost i ponos preostalih 100 katolika koliko ih je ostalo u Bijeljini nakon proteklog rata.

Jubilarnu svečanost – 25. Širokobriješku večer, izvedbama gange i bećarca ulješali su  kulturno umjetničko društvo „Brda“iz Izbična, te širokobriješki studenti u Zagrebu koji su otplesali hrvatske tradiconalne plesove linđo i trusu.

Za zabavu do jutra pobrinuo se Mate Bulić, dugogodišnji prijatelj zajednice i Širokog Brijega uz pratnju benda Delta.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu i ove je godine osigurala brojne vrijedne nagrade za tradicionalnu tombolu.

Zavičajna zajednica Široki Brijeg u Zagrebu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Održana međunarodna konferencija ‘Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije’

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodna konferencija Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana u organizaciji  HKD Napredak i Europskog centra za radnička pitanja(Europäische Zentrum für Arbeitenehmerfragen – EZA)  ponudila je niz zanimljivih razmišljanja i prijedloga eminentnih europskih djelatnika za prava rada i zapošljavanja mladih temeljenih na kršćanskom pogledu.

Konferenciju je kao domaćin skupa otvorio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak, koji je napomenuo važnost teme konferencije, a iz prizme osobe koja živi na prostorima BiH i Hrvatske te koji kao sveučilišni profesor i društveno-kulturni djelatnik dobro poznaje socijalnu potrebu mladih za radom, jer iako su završili fakultete i stekli diplome onemogućeno im je raditi i doprinositi sebi i zajednici u kojoj žive. Profesor Topić je iznio i podatke o rezultatima rada HKD Napredak   te izrazio potrebu komuniciranja  na poboljšanju položaja mladih ljudi u cijeloj Europi.

Pozdravljajući eminentni skup predsjednik Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Luc van den Brande podsjetio je nazočne kako je tržište rada promotor društvene kohezije te kako živimo u vremenu tranzicije koje će nas dovesti do tnasformacije. Naglasio je potrebu odgovoranja na izazove vremena, a odgovor, prema njegovim riječima, mora biti težnja za poštenim radom i ostvarenjem boljih uvjeta rada za mlade, ne isključujući niti međugeneracijsku solidarnost.

U pozdravnom dijelu konferencije obratila se i državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Republike Hrvatske i izaslanica ministra Marka Pavića  Majda Burić, koja je  iznijela niz konkretnih podataka o stanju zaposlenosti mladih u RH.

Neet generacija

 Predavanje “Mladi na tržištu rada u Hrvatskoj: recesija, EU i aktivne mjere zapošljavanja” održala je prof. dr. Iva Tomić, znanstvena suradnica na Ekonomskom Fakultetu u Zagrebu, koja je, između ostaloga, naglasila, kako u Hrvatskoj ima oko 15 posto mladih u dobnoj skupini  do 29 godina koji niti se školuju, niti rade, niti se nalaze u evidenciji nezaposlenih.

To je tzv . NEET generacija, kojoj sjedeći kući, prolazi vrijeme, kazala je prof. Tomić.

U nastavku konferencije kroz četiri panela pokušalo se odgovoriti na goruća pitanja položaja mladih ljudi. Na temu Kako postići socijalnu koheziju između partnera govorili su: potpredsjednik Europske konfederacije nezavisnih sindikata Austrije Fritz Neugebauer, međunarodni tajnik Radničke konfederacije Podkrepa iz Bugarske Veselin Mitov, a skupom je moderirao kopredsjedavajući Europskog centra za radnička pitanja (EZA) Piergiorgio Sciacqua iz Italije. Govornici su se složili s apsurdnošću tvrdnje kako je socijalno pitanje mit, jer je ono bilo i ostalo jedno od najvažnijih pitanja Europske Unije i sklopljeni su silni ugovori kao temelj za socijalnu koheziju kojoj se teži. Prvi čimbenik socijalne kohezije je vjera i ona okuplja zajednicu, a solidarnost je pretpostavka za bilo kakvu vrstu socijalne kohezije.

Socijalna kohezija se može postići, kako reče prof. Topić,  samo strpljenjem, a najvažnije je da se postigne svijest mladih ljudi, kazao je Neugebauer.

Viša stručna savjetnica iz Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje Kristina Fleischer održala je predavanje na temu Mjere aktivne politike zapošljavanja za mlade, a u raspravi na temu Programi i mjere zapošljavanja mladih – Usklađenost mjera vlada sa stvarnim potrebama sudjelovali su predstavnici sindikata iz Poljske, Hrvatske, Italije, Portugala i BiH.

Drugog dana konferencije čula su se zanimljiva izlaganja na teme: Migracije mladih unutar tržišta rada Europske unije – prilika za jedne izazovi za druge, Usklađenost potreba sa vještinama i Obrazovanje kao preduvjet boljoj konkurentnosti na tržištu rada. Bila je to prilika za čuti iskustva i prakse položaja mladih, europske politike zapošljavanja mladih i migracije na tržištu rada u Bugarskoj, Slovačkoj, Albaniji, Litvi, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.

Bez dobrih ljudi nema ništa

Na kraju Konferencije prof. dr. Franjo Topić u ime Središnje Uprave HKD Napretka zahvalio se svima na sudjelovanju te napomenuo kako HKD Napredak nastavlja svoju svijetlu tradiciju realizacijom zacrtanih projekata, a koji se ponajprije tiču mladih ljudi i namijenjeni su za poboljšanje uvjeta njihova života. Zamolio je sve nazočne da apeliraju kako bi se u BiH konačno donio Zakon o restituciji te da ova zemlja dobije status kandidata EU.

Na kraju je prof. Topić kazao:

Često zaboravljamo što je uzrok migracija u Europi. Europi treba rad i radnik. Europa nema djece i zato trebaju migranti. Mene zanimaju ljudi. Na koncu, Bog je stvorio sve za čovjeka. Bez obrazovanja, ali posebno bez dobrih i kvalitetnih ljudi nema ništa. Ni društvo niti pojedinci ne mogu biti dobri ako ne poštuju osnovne ljudske vrijednosti, kazao je prof dr. Topić, zaključujući konferenciju Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije, a koja je održana od 6. do 8. lipnja u Zagrebu na kojoj su sudjelovali radnički predstavnici iz 16 europskih zemalja.

 Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari