Pratite nas

Kultura

Završen 15. po redu, West Herzegowina Fest

Objavljeno

na

Proglašeni pobjednici West HerzegowinaFesta

Najbolji bend ovogodišnjeg, 15. po redu, West HerzegowinaFesta je Harvo Jay (Osijek / Hrvatska).

Najboljim filmom proglašen je ”Zovem se Adnan i neću vas raznijeti”, autora  Adnana Smajića (Banja Luka / BiH)  a nagradu za najbolju kratku priču osvojio je Branislav Banković iz Mladenovca u Srbiji za priču ‘Letnji san Živomira stolara’. Drugu nagradu osvojio je ErnadOsimć iz Brčkog s pričom ‘Univerzitetski mačak’ dok je priča ‘Posjeta’, koju je napisala Tanja Milutinović iz Beograda, osvojila terćemjesdto.

Najbolji stajling ima bend Sunday stories (Sarajevo / BiH).

Najbolji bend nagrađen je snimanjem pjesme u Muzičkom centru Pavarotti te snimanjem spota, a najbolji styling glazbenika nagradio je Levi’s. Nagradu za najbolji film osigurao je Eronet dok je pokrovitelj književnog dijela festivala portal Bljesak.info.

Naime, u službenom dijelu festivala predstavilo se deset bendova, prikazana su 23 filma a u književnom djelu za nagradu su se borila 32 autora.

Glazbeni žiri ove godine činili su Saša Antić, pjevač TBF-a, Miljenko Puljić koncert majstor Simfonijskog orkestra Mostar te kritičari Hrvoje Horvat i Zlatko Gall.

U filmskom žiriju bili su su Dragan Bjelogrlić, beogradski glumac, ĐeloHadžiselimović poznato tv-ime te Dragan Komadina, umjetnički direktor HNK Mostar te glumica Maja Zećo, a onajboljim kratkim pričama odlučio je žiri kojeg su činili hercegovačka književnica Martina Mlinarević Spota, Tanja Mravak spisateljica iz Sinja te beogradski pisac Đorđe Miketić.

Festival je završen nastupom komičara Željka Pervana te koncertom benda Psihomodo pop, a u tri festivalske večeri kao gosti nastupili su Detour, Jinx te TBF. Ovogodišnji festival obogaćen je i programom SilentDisco, a posjetitelji su mogli uživati i u Jäger-zoni.

Galeriju pogledajte na: https://www.facebook.com/WestHerzegowinaFest/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

NEK’ VIJORI, ZA NJIH BARJAK SVETI!

Objavljeno

na

Objavio

Od kamena nije srce moje,
pa da bude svaki dan mi isti.
Danas vijem tri najdraže boje,
mog’ naroda, sveti barjak čisti!

Crven’ bijele i boje je plave,
odkad nas je i njega je bilo,
to je barjak ponosa i slave,
pod kojim se pjevalo i mrilo.

Vijem, dižem, do neba ga plava
….da heroji iz raja ga vide,
u njemu je junaštva im slava,
jadni, Jude koji ga se stide.

Da ga vide jer su pod njim pali,
da zalud im nije bilo mrijeti,
svojom žrtvom oni su ga tkali,
nek’ vijori za njih barjak sveti.

Podižem ga za sve one ljude,
što živote ne žališe svoje,
nek’ se vije na ponos nam bude,
a dušmani neka ga se boje.

Tri najljepše boje njega diče,
crvena je, k’o krv što se za njeg’ proli,
bijela, plavoj priljubi se viče,
to je barjak što se srcem voli.

Od davnina to je stijeg hrvata,
bijel’ i crven’ polja, grb mu krase
podižem ga za sve žrtve rata,
a najviše za VUKOVAR, zna se!

Ivan Pajdek / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari