Pratite nas

Politika

Završen razgovor Mosta i SDP-a: što su se dogovorili i kad će se to saznati

Objavljeno

na

Nakon nešto više od dva sata razgovara pregovaračkih timova SDP-a i Mosta na temu političkog sustava, kulture, isključivog gospodarskog pojasa i izbornog sustava, novinarima su se o dojmovima obratili Arsen Bauk i Robert Podolnjak, piše direktno.hr

[ad id=”93788″]

Neobično izmučenog i ozbiljnog lica Arsen Bauk naglasio je kako su razmotrili politički sustav i kulturu, razmijenili stavove, a ono što je javnosti najzanimljivije tiče se po pitanju izbornog sustava.

“Naš stav je da se zadrže sve one dobre stvari postojećeg izbornog sustava, a to su proporcionalna zastupljenost u Saboru i omogućavanje ravnopravnog teritorijalnog zastupanja, tj. kroz izborne jedinice. Želimo naglasiti kako u taj dio želimo da budu uključeni i predstavnici HDZ-a, tj. da se pravila političkog sustava dogovaraju konsenzusom ako je to ikako moguće”, rekao je Bauk.

Malo smo ga probali isprovocirati pa smo ga zatražili mišljenje o sadašnjoj političkoj kulturi u Hrvatskoj.

To mu je izmamilo tek blagi osmjeh, koji je popratio riječima da će se danas zadržati na temama razgovora.

“Bit će dana kada neće biti pregovora i kad nećete imati čime popuniti rubrike, što se tiče isključivog gospodarskog pojasa, razmijenili smo mišljenja s predstavnicima Mosta, naglasili im naše međunarodne obveze i o tome ćemo također dalje razgovarati”, zaključio je Bauk.

“Mostaša” Roberta Podolnjaka upitali smo ima li nešto u čemu se ne slažu s SDP-om, na što je diplomatski odgovorio da Most očekuje pismeno očitovanje obiju stranaka.

“Na kraju priče uvijek je važno kako se potencijalni partneri očituju pismeno oko pojedinih pitanja. Onda ćemo točno vidjeti koji je postotak sličnosti i identičnosti u stavovima, koji nakon usmenih razgovara mogu biti veći ili manji. Nakon pismenog očitovanja bit će sve puno jasnije, budući da smo i mi objema strankama dali pismene prijedloge”, odgovorio je Podolnjak.

Na naše pitanje hoće li nastaviti pregovore, rekao je kako ne znaju i da to ovisi o predsjednici Republike i koliko će im ona dati vremena.

“Mi smo dotaknuli teme jako važne kao što su zdravstvo, branitelji, socijalna skrb. No sada je pitanje koliko će nam predsjednica dati mogućnosti da kvalitetno dovršimo ove pregovore. To ćemo saznati nakon ovih konzultacija”, bio je jasan Podolnjak.

Pritom nam je potvrdio kako će Most, tj. Nacionalno vijeće i Zastupnički klub Mosta danas u 13 sati održati sjednicu, nakon koje će novinarima informacije dati predsjednik.

Pokušali smo doznati kojoj je strani Most bliže nakon ovih silnih pregovora i razgovora, no Podolnjak je ostao pri svom: “Nužno je dobiti pismena očitovanja i sami ćete onda vidjeti tko u većoj mjeri podržava reformske zahtjeve. Ako ih podržavaju svi u istoj mjeri, onda možemo svi zajedno lijepo sjesti u Vladu i sve provesti kao reformska vlada”, poručio je Podolnjak.

Jesu li u SDP-u rekli NE na neku od reformi koje je Most iznio, Podolnjak je i ovdje zadržao ‘diplomatski ton’ pa je naglasio da u ovim razgovorima nema striktnog NE. “Obje strane očito se moraju iskonzultirati i dati si manevarski prostor”, bile su njegove riječi.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari