Pratite nas

Iz Svijeta

Završena istraga – Nije utvrđeno nijedno kazneno djelo

Objavljeno

na

Nizozemsko državno odvjetništvo objavilo je kako istraga okolnosti samoubojstva generala Slobodana Praljka u haškoj sudnici nije pokazala kada se i kako bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO-a domogao cijankalija.

Nizozemsko državno odvjetništvo objavilo je da istragom samoubojstva nije uspjelo utvrditi na koji se način i kada domogao cijankalija koji je popio nakon što je pravomoćno proglašen krivim za ratne zločine u BiH, niti je li mu netko u tome pomogao. “Istraga smrti g. Slobodana Praljka dovršena je. Branjenik Praljak prošle je godine počinio samoubojstvo u sudnici Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) nakon što je sud objavio presudu protiv njega. Istraga nije pokazala na koji je način i kada g. Praljak nabavio cijankalij koji je koristio. Nije utvrđeno nijedno kazneno djelo”, navodi se u priopćenju državnog odvjetništva objavljenom na njihovoj internetskoj stranici.

Praljak je u haškoj sudnici  29. studenoga 2017., nakon što mu je žalbeno vijeće potvrdilo presudu od 20 godina zatvora za ratne zločine u Herceg-Bosni popio sadržaj bočice koju je do tada skrivao. Ubrzo nakon toga preminuo je. Po službenim informacijama to se dogodilo dva sata kasnije u bolnici Westeinde. ICTY je zatražio od nizozemskih vlasti da i one provedu istragu.

Nizozemci su utvrdili da posjedovanje cijankalija nije kazneno djelo u Nizozemskoj. Preglom snimaka nadzornih kamera iz pritvora i prostorija Haškog suda nije uočeno ništa sumnjivo i nje se vidjelo niti da je Praljak nosio bočicu niti da mu je tko drugi dao. Prema iskazima svjedoka s kojima je nizozemsko državno odvjetništvo razgovaralo Praljak je o samoubojstvu razmišljao neko vrijeme. On je već spakirao svoje stvari za slanje u Hrvatsku i s nekoliko se ljudi oprostio u nekoliko navrata no svjedoci su to povezivali s krajem žalbenog postupka. U oproštajnom pismu obitelji napisao je da je davno odlučio okončati svoj život u slučaju osuđujuće presude.

Nizozemsko državno odvjetništvo navodi da se ne može isključiti da je Praljak bio dugo vremena u posjedu otrova jer se može spremiti u obliku suhe tvari i za samoubostvo je potrebna mala količina. “U tom kontekstu nije čudno da je doprema ili čuvanje tvari prošlo nezamijećeno”, zaključili su Nizozemci.

U prosincu prošle godine ICTY je objavio da je neovisna stručna istraga provedena nakon samoubojstva generala Slobodana Praljka utvrdila da nije bilo nikakvih propusta ili manjkavosti u pravnom okviru Haškog suda u pogledu tretmana zatvorenika i da prema tome nije potrebna nikakva izmjena pravila o njegovu radu. Praljkova odvjetnica Nika Pinter nakon njegova samoubojstva kazala je novinarima kako je Praljak to učinio jer nije mogao živjeti s presudom ratnog zločinca.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Njemačka planira integraciju budućih useljenika i prije dolaska u Njemačku

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka vlada planira s integracijom budućih useljenika započeti još i prije njihovog useljavanja u Njemačku, priopćeno je nakon sastanka kabineta Angele Merkel u srijedu.

“Mi već i prije useljavanja trebamo postaviti smjernice za integraciju nakon dolaska u Njemačku”, rekla je povjerenica savezne vlade za integraciju Annette Widmann-Mauz nakon sastanka vlade na kojoj je prihvaćen dio tzv. “Nacionalnog akcijskog plana integracije”.

Akcijski plan predviđa mjere za integraciju budućih useljenika koje bi započele u zemljama porijekla a koje se prije svega odnose na učenje njemačkog jezika te iscrpno informiranje o životu u Njemačkoj.

“Time između ostalog želimo spriječiti stvaranje pogrešnih očekivanja od života u Njemačkoj”, rekla je Widmann-Mauz.

Nacionalni akcijski plan integracije sadrži nekoliko tematskih cjelina od kojih Widmann-Mauz ističe “početnu integraciju i inkluziju”.

U projekt su osim vlade uključene i savezne zemlje te pripadnici civilnog društva, socijalnih organizacija te 75 udruga migranata.

Donošenja nacionalnog akcijskog plana integracije je dio priprema za uvođenje Zakona o useljavanju kvalificiranih radnika koji stupa na snagu 1. ožujka ove godine.

Ovaj zakon će po prvi puta nakon sedamdesetih godina omogućiti sustavno useljavanje stručnjaka i kvalificiranih radnika iz zemalja koje nisu članice Europske unije.

Njemačkom tržištu rada nedostaje preko milijuna radnika a samo u sektoru obrtništva je trenutno otvoreno 250.000 radnih mjesta.

Njemačka kancelarka je na tzv. samitu o zakonu o useljavanju stručnih radnika u prosincu naglasila kako je useljavanje potrebno kako bi se zadržalo blagostanje u Njemačkoj.

Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) je već kritizirala namjere Angele Merkel da Njemačku pretvori u useljeničku zemlju i time pogorša sadašnje probleme.

“Ono od čega Njemačka veća sada pati a to je stvaranje paralelnih društava, dječji brakovi, kriminalni klanovi, ubojstva iz časti i nedopušteni uvjeti u školama, će se dodatno pogoršati”, priopćila je Baetrix von Storch, jedna od vodećih političarki AfD-a. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Crnogorski premijer: Odnosi Srbije i Crne Gore su najlošiji od obnove nezavisnosti, ali ne našom zaslugom

Objavljeno

na

Objavio

Crnogorski premijer Duško Marković rekao je u srijedu da je Crna Gora prošla kroz „neviđenu propagandu“ nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti koju su vršili čimbenici “unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije oni iz susjedne Srbije”.

„Započeli su napadom na državne simbole i naše veleposlanstvo u Srbiji, bez spremnosti i namjere da se oni zaštite. Često se govori da je dva puta u Beogradu bio pokušaj paljenja crnogorske zastave. To nije bio pokušaj, nego je to bilo paljenje crnogorske zastave i to je bio jasan odnos prema državi Crnoj Gori i njenom suverenom pravu da odlučuje o unutarnjim pitanjima“, priopćio je Marković tijekom gostovanja u jutarnjem programu crnogorskog javnog servisa.

Komentirajući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi Crna Gora o zakonu o slobodi vjeroispovijesti trebala razgovarati sa patrijaršijom Srpske pravoslavne crkve u Beogradu, Marković je kazao da će crnogorska vlada o svojim unutarnjim pitanjima razgovarati isključivo s predstavnicima Mitropolije crnogorsko-primorske.

„O tome ne može niti će odlučivati nijedan predsjednik, pa ni predsjednik Srbije. Za nas je legitimna adresa za razgovor o ovom pitanju Mitropolija crnogorsko–primorska, odnosno, mitropolit Amfilohije ili njegovi suradnici koje on izabere za taj razgovor“, rekao je Marković.

Istaknuo je da Crna Gora želi Srbiju kao uspješnog i pouzdanog susjeda, te da je želja crnogorskih vlasti da se o pitanjima razgovara na službenoj i državnoj razini a ne preko medija i “programiranih analitičara i intelektualaca”.

“Odnosi Srbije i Crne Gore su najlošiji od obnove nezavisnosti, ali ne našom zaslugom”, priopćio je Marković.

On smatra da je crnogorski zakon o slobodi vjeroispovijesti najliberalniji u regiji jer su se prilikom njegove izrade, kako je kazao, proučavali zakone Srbije, Hrvatske, ali i zemalja Europske unije.

Crna Gora u posljednjim danima 2019. usvojila je zakon o slobodi vjeroispovijesti, kojim se regulira i pitanje vlasništva nad imovinom vjerskih zajednica, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji. SPC taj zakon vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon pak podržava Crnogorska pravoslavna crkva, koja ga vidi kao prvi veliki korak ka obnovi autokefalnosti te crkve.

U Crnoj Gori se svakog četvrtka i nedjelje, nakon večernje molitve vjernici Srpske pravoslavne crkve okupljaju u prosvjednim šetnjama u gotovo svim gradovima diljem te države.

Također, u Beogradu je ispred crnogorskog veleposlanstva održano nekoliko prosvjednih skupova na kojima su sudionici pokušali uz pomoć pirotehničkih sredstava zapaliti crnogorsku zastavu.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari