Pratite nas

Naši u svijetu

Završena prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Objavljeno

na

Drugog dana rada Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, članice i članovi Savjeta raspravljali su o konkretnim otvorenim pitanjima i temama koje su ključne za unapređenje odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Tako je između ostalog razgovarano o mogućnostima olakšavanja postupka stjecanja hrvatskog državljanstva.  Naime, zaključeno je kako taj proces, posebice za pripadnike hrvatskog naroda 2., 3. i 4. generacije hrvatskih iseljenika, predstavlja kompliciranu proceduru koja, pri tome, često i predugo traje. U cilju rješavanja tog problema, osnovana je radna skupina koja će prve prijedloge donijeti do proljeća slijedeće godine.

Razgovaralo se i o mogućnostima olakšavanja biračkog prava Hrvata izvan RH te je u sklopu tog, najavljena i izrada Registra Hrvata izvan Republike Hrvatske koji, bi u dugoročnoj perspektivi, otvorio i mogućnost dopisnog glasovanja.

Članovi Savjeta su se složili kako je očuvanje i njegovanje hrvatskog identiteta jedan od najvažnijih ciljeva i aktivnosti koje se stavljaju pred Vladu RH ali i pred hrvatske zajednice, posebice one u prekoocenaskim zemljama. U tom smislu, članovi Savjeta su pozdravili otvaranje lektorata u Rumunjskoj, najavu otvaranja lektorata u Čileu, osiguravanje  upisnih kvota za studij u RH za pripadnike hrvatskog naroda koji živi izvan granica RH, omogućavanje besplatnog on line učenja hrvatskog jezika kao i druge aktivnosti resornih institucija koje se provode u posljednje vrijeme.

Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT a predstavio je planove i aktivnosti HRTa koje će doprinijeti boljoj informiranosti Hrvata izvan RH,  kanal HRT 5, koji će biti dostupan bez naknade te je najavio ponovno otvaranje dopisništava u Mostaru i Sarajevu.

Članovi Savjeta su razgovarali i o problemu dvostrukog oporezivanja mirovina, mogućnostima investiranja u RH. Zaključeno je kako je danas položaj Hrvata u BiH, uvjetovan političkim, društvenim i socijalnim okolnostima, jedan od najtežih te da će poseban fokus rada Savjeta biti posvećen upravo pronalaženju mogućnosti da se isti mijenja.

Ivan Grbešić, novoimenovani predsjednik Savjeta izrazio je uvjerenje kako će novi saziv Savjeta donositi konstruktivne prijedloge. „Od sviju nas – i u RH i izvan RH- se očekuje rezultati. Postoji puno prostora i potencijala za unapređenje suradnje. Posebice kad je u pitanju umrežavanje poduzetnika i gospodarstvenika hrvatskoga podrijetla diljem svijeta „Nužno je poticati i  njihov interes za ulaganje u Hrvatskoj“- naglasio je Grbešić i dodao kako je Savjet odnosno Hrvati izvan RH napokon u ovoj hrvatskoj vladi dobio partnera s kojima zaista mogu zajednički raditi na kreiranju projekata boljeg povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske.

Na početku drugog dana rada Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, državni tajnik predstavio je aktivnosti i rezultate rada Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. / izlaganje državnog tajnika Milasa šaljem u privitku/.

Također su državni tajnik Milas, Ivana Perkušić, zamjenica državnog tajnika, predsjednik Savjeta Ivan Grbešić i potpredsjednici Miljana Glamuzina, Ruža Studer Babić, Ivan Gugan i Luka Budak, prije početka drugog dana sjednice Savjeta položili cvijeće i zapalili svijeće na grobu prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.

Podsjećamo da je prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH održana od 18. do 19.prosinca u Zagrebu. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji zajedno s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od 4 godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

U Njemačku iz Hrvatske u dvije godine iselilo više od 110.000 ljudi, vratilo se 49.696.

Objavljeno

na

Objavio

Iz Hrvatske je u Njemačku u 2016. i 2017. godini iselilo 110.526 ljudi, pokazuju podaci koje je prikupio Savezni ured za migracije (BamF), a danas objavilo njemačko ministarstvo unutarnjih poslova.

Po useljavanju u Njemačku u te dvije godine, Hrvatska je na petom mjestu, iza Rumunjske (432.852 useljenih u Njemačku), Poljske (316.275), Bugarske (158.761) i Italije (128.968 ljudi).  Ako se gleda cijeli svijet, Hrvatska je na 6. mjestu jer je ispred Sirija s 205.963 migranata koji su 2016. i 2017. došli u Njemačku, piše VečernjiList.

U te dvije godine, iz Njemačke se u Hrvatsku vratilo se 49.696 osoba, tako da je u saldu migracija s Njemačkom Hrvatska u minusu 64.538 ljudi za 2016. i 2017. godinu.

Njemačka je u 2016. i 2017. primila 3,42 milijuna useljenika, a iz Njemačke je u te dvije godine iselilo 2,5 milijuna ljudi, tako da se broj stanovnika u Njemačkoj povećao za 0,92 milijuna.

Iz BiH su u istom razdoblju otišle 50 122 osobe dok se vratilo njih 28 423. Slična je situacija i u Srbiji. Iz te su zemlje u dvije godine otišle  51 143 osobe, a vratilo ih se vratilo više – 52 575.

Tado Jurić ‘Iseljavanje Hrvata u Njemačku: Gubimo li Hrvatsku?’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov: Hrvatska zajednica u Srbiji je ‘ranjena zajednica’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik i zastupnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) u Skupštini Srbije Tomislav Žigmanov rekao je u utorak u Zagrebu da su Hrvati u Srbiji “ranjena zajednica” ali da imaju “elan, viziju i energiju” pri čemu im je za realizaciju njihovih prioriteta potrebna pomoć Hrvatske.

“Hrvatska zajednica u Srbiji je institucionalno slabo razvijena, mi smo ranjena zajednica, mi smo zajednica koja ima najmanji bruto nacionalni dohodak u Europi, mi smo najsiromašniji Hrvati na svijetu, živimo u vrlo nepovoljnom društvenom ambijentu gdje više od 50 posto građana misli o Hrvatima izuzetno negativno, gdje su napetosti u odnosima između dvije zemlje u protekloj godini bile na najvišoj razini”, rekao je Žigmanov nakon sastanka s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.

Istaknuo je da su Hrvati u Srbiji kao zajednica visoko nerazvijeni u odnosu na druge manjinske zajednice, te da imaju puno manje novca na raspolaganju. Takva situacija, rekao je, usložnjava položaj Hrvata u Srbiji i zatomljuje im perspektive.

“Naša očekivanja je vidjeti gdje i u čemu RH može pomoći s obzirom na naše prioritete”, kazao je, jer su Hrvati u Srbiji još uvijek “svjedoci da neke stvari ne možemo ostvariti bez djelatnog interesa pojedinih segmenta vlasti u Hrvatskoj”.

Zahvalivši hrvatskim vlastima na onome što su dosad učinile, Žigmanov je rekao da srbijanski Hrvati imaju” elan, viziju i energiju” za ostvarivanje razvojnih projekata, ali da im je potrebna pomoć.

“Znamo pecati, imamo vodu, ribu, nedostaje nam udica. Očekujemo od Hrvatske da nam to osigura”, rekao je.

Govoreći o temeljnom političkom zahtjevu – da hrvatska manjina ima zajamčenu zastupljenost u parlamentu Republike Srbije – Žigmanov je kazao da “je to najsloženije pitanje koje je još uvijek daleko od rješenja. Vidjet ćemo hoće li se i kada realizirati, ali od njega ne odustajemo”.

Na pitanje što bi se u Srbiji dogodilo da hrvatska djeca ne ustanu na himnu Bože pravde, kao što je bio slučaj u Vukovaru kada srpska djeca nisu ustala na hrvatsku himnu, Žigmanov nije htio špekulirati, ali je kazao da želi doprinositi relaksiranju hrvatsko-srpskih odnosa.

“Takva usporedba je vrlo teška, ono što je važno je da takvih deficita lojalnosti ne očitujemo i takvih iskustava nemamo”, rekao je.

“Naravno da nismo sretni kada se događaju etnički motivirani incidenti, ali ono što smo vidjeli da kao praksa postoji u RH a u Srbiji ne jest da postoje osude, primjerene kazne i ukazivanje na nedopuštena djela”, istaknuo je Žigmanov, opisujući situaciju u Hrvatskoj generalno kao puno sređeniju od one u Srbiji.

Naglasio je pritom da u Hrvatskoj postoje reakcije vlasti na nedopuštena djela, postoji javna osuda, stigmatiziranje djela kao nedopuštenog i jasna poruka svima da je nešto nedopustivo.

“Meni je osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj prijetio da će učiniti nadamnom ratni zločin, a niste imali očitovanje nijednog predstavnika vlasti, nije bila poduzeta nijedna mjera od strane tužiteljstva niti bilo koje drugog tijela”, kazao je.

Naglasio je i da građani Hrvatske mogu biti zadovoljni stanjem u svojoj zemlji koju je nazvao “uređenom i institucionalno razvijenom gdje stvari funkcioniraju”.

“Kada imate primjedbe u RH, kada vam je teško sjetite se nas i bit će vam lakše”, poručio je.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari