Pratite nas

Hrvatska

Završeno selekcijsko letenje novog naraštaja vojnih pilota

Objavljeno

na

Foto: HRZ / M. Karačić

Jedanaest polaznika 27. naraštaja hrvatskih vojnih pilota u petak, 10. kolovoza 2018. uspješno je završilo selekcijsko letenje u Eskadrili aviona (EA) 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) u vojarni “Pukovnik Mirko Vukušić” u Zemuniku.

Selekcija koja je trajala mjesec dana, provedena je na avionima ZLIN 242 L, a svaki od polaznika imao je oko 10 sati naleta pod stručnim vodstvom nastavnika letenja, priopćio je MORH

Voditelj selekcijskog letenja i pilot akrobatske grupa „Krila Oluje“ bojnik Ivan Anđić, kazao je kako se u organizacijskom smislu letenje odvijalo u dvije smjene, jutarnjoj i popodnevnoj te je cijeli ciklus završen u predviđenom vremenu.

“Tri su detalja obilježila provedbu ove selekcije. Prvi je veći broj polaznika što nas sve veseli jer su oni budućnost i nova snaga HRZ-a.

Pokazali su veliku motiviranost, dobru pripremljenost u svim segmentima selekcijskog letenja i pred njima je nastavak ozbiljnog rada na putu do vojnog pilota. I treće, unatoč ekstremnim vrućinama svi polaznici obuke, njihovi nastavnici i zrakoplovni tehničari iskazali su izniman angažman i profesionalnost i zaslužuju sve pohvale”, rekao je bojnik Anđić.

Polaznik selekcijskog letenja Luka Arambašić iz Šibenika na kraju uspješne obuke izdvaja prvi let kao najupečatljiviji događaj selekcije, a zaljubljenost u letenje definitivno je potvrdila i Dijana Žabić iz Ivanić-Grada, koja uzor vidi u pilotu Rudolfu Perešinu i njegovom povijesnom preletu tijekom Domovinskog rata.

Luka Havrlišan i Jure Grgić obojica iz Slavonskog Broda ističu kako su najviše uživali u akrobatskom letu, a slično iskustvo imaju i Borna Bakran iz Zaboka, Maurizio Ivetić iz Rovinja kao i Zagrepčani Goran Crnički i Marko Čulina.

Ljubav prema visinama i adrenalin dovele su na selekciju i Mislava Petrovića iz Đakova, a Domagoj Božan iz Marine ispunjen je ponosom što mu se pruža prilika postati hrvatskim vojnim pilotom dok Ante Beljan iz Splita posebno pamti prvo samostalno slijetanje.

Polaznici završene selekcije nastavljaju sa studijem u Zagrebu na Fakultetu prometnih znanosti, smjer vojni piloti, a nakon polaganja svih predviđenih ispita ponovno dolaze u bazu Zemunik na početak temeljne obuke na avionu ZLIN-242 L.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika u Nemetinu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu obilježavanja Dana logoraša u osječkom prigradskom naselju Nemetin, na nekadašnjoj crti razgraničenja između Hrvatske vojske i srpskih paravojnih postrojba, u utorak je obilježena obljetnica najveće razmjene ratnih zarobljenika, 14. kolovoza 1992. godine.

Na današnji je dan prije 26 godina u Nemetin iz srpskih koncentracijskih logora dovezeno 714 hrvatskih branitelja, žena i civila koji su razmjenjeni za zarobljene srpske vojnike po načelu „svi za sve”.

Na obilježavanju obljetnice najveće razmjene zarobljenika gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i predsjednika Vlade RH, rekao je okupljenim bivšim logorašima i članovima njihovih obitelji da njihova žrtva ne smije biti zaboravljena.

„Smatram da nismo dovoljno učinili na tome da krivci za sve strahote koje ste prošli, budu kažnjeni zbog toga i da konačno dobijete barem moralnu zadovoljštinu za sve što ste proživjeli. Treba jasno prokazati tko je za što kriv, a tko je za što zaslužan”, rekao je Penava.

Zamjenik Osječko-baranjskog župana Goran Ivanović zahvalio je bivšim logorašima za sve što su učinili kako bismo imali slobodnu i neovisnu državu Republiku Hrvatsku.
„Danas se ne sjaćamo samo te velike razmjene, sjećamo se Domovinskog rata kao trajnog simbola i zaloga za sve generacije koje dolaze kao nečega što nikada ne smijemo zaboraviti”, rekao je Ivanović.

P redsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije Damir Buljević podsjetio je da je u srpskim koncentracijskim logorima bilo i oko 500 osoba koje se još uvijek vode kao nestale osobe i smatra se kako nisu preživjeli zatočeništvo.

Na upit novinara kako komentira ovih dana izjave u Hrvatsku kako će Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o ulasku u Europsku uniju, Danijel Rehak Predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora rekao je da „o tome svi pričaju kad dođu ovi dani u godini”.

„Mi već 11 godina imamo problema jer nikako ne možemo pokrenuti postupak da se službeno pokrene pitanje odštete. Nemamo nikakvu pomoć od Ministarstva pravosuđa i drugih državnih institucija, samo nam daju moralnu podršku, ali ništa ne čine da se to izrealizira. Možda netko od nas doživi da dobije odštetu za ono što mu se dogodilo, ali sve nas je manje”, rekao je Rehak.

(Hina)

14. kolovoza 1992. – Razmijenjeni vukovarski logoraši (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Dan logoraša i logora Knin: I knjigama štititi istinu o Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na obilježavanju Dana logoraša i logora Knin, u ponedjeljak u Kninu predstavljena je knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša” Ivana Lipaka i prikazan i istoimeni dokumentarni film, te je istaknuto da se svjedočenjem istine trebaju zaustavljati svi pokušaji obezvrjeđivanja Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, a objavljivati knjige koje će svjedočiti istinu o Domovinskom ratu.

Organizatori obilježavanja Dana logoraša i logora Knin kao i prve razmjene logoraša kod Tepljuha su Hrvatsko društvo logoraša Srpskih koncentracijskih logora, podružnica Sisačko-moslavačke i Splitsko-dalmatinske županije te Grad Knin.

U okupiranom Kninu su u vrijeme Domovinskog rata bila aktivna četiri srpska logora: Stara bolnica, Kula, Vpojarna i logor Golubić, uz više manjih logora. Kroz njih je prošlo više tisuća logoraša, koji su u njima bili zatvarani bez higijenskih i drugih uvjeta za život, gladni, žedni, na hladnoći i vrućini, uz stalna fizička i psihička mučenja, ispitivanja, a često i silovanja.

U kninskim logorima je od zadobivenih ozljeda ubijeno više desetaka logoraša, navode iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.  “Obilježavanjem i sjećanjem na sve stradale odaje im se počast i zahvala jer su oni svojom žrtvom doprinijeli stvaranju neovisne i samostalne države Hrvatske”, istaknuto je na Komemoraciji sjećanja u Domu Hrvatske vojske Kralj Zvonimir.

Na skupu je predstavljena knjiga “Svjedočanstva glinskih logoraša” autora Ivana Lipaka, a prikazan je i istoimeni dokumentarni film.

“Na nam je da knjigama i zapisima svjedočimo istinu o stvaranju hrvatske države te o tomu tko je bio žrtva a tko agresor i tko su ponositi hrvatski branitelji,” rekle je Josipa Rimac državna tajnica u Ministrovu uprave i izaslanica predsjednice republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, koja je pokroviteljica obilježavanja Dana logoraša.

 Rimac: Prisjećamo se branitelja koji su prošli srpske koncentracijske logore, mučeni, silovani, ubijani i nisu doživjeli slobodnu Hrvatsku

Prihvaćanje pokroviteljstva obilježavanja Dana logoraša, dodala je Rimac, pokazatelj je koliku važnost predsjednica Republike pridaje tomu da “ne odu u zaborav logoraši srpskih koncentracijskih logora.”

“Ovo je i poruka da još uvijek tražimo naše zarobljene i zatočene i da se ne smijemo umoriti i zaboraviti i posljednju žrtvu dok se ona ne pronađe,” kazala je.

Upitala je i – tko su oni koji napadaju branitelje i hrvatski narod koji slavi pobjedu i svoju slobodu.

“Tko su ti koji prozivaju hrvatske branitelje i hrvatski narod kad slave svoje pobjede i najveličanstveniju pobjedu- vojno redarstvenu operaciju (VRO) Oluju. U našim pobjedama nema ni M od mržnje niti R od revanšizma. U našim pobjedama je ponos, čast i zahvalnost hrvatskim braniteljima,” poručila je Rimac.

Naglasila je kako se uvijek trebamo prisjetiti onih koji su “prošli srpske koncentracijske logore, koji su mučeni, silovani, ubijani i koji nisu odživjeli slobodnu, samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku.”

Kovač: Hrvatska  porazila veliko zlo – Miloševićev velikosrpski fašizam

Izaslanik Hrvatskog sabora, saborski zastupnik HDZ-a Miro Kovač rekao je na Komemoraciji kako Hrvatska vrlo teško može dovesti do razuma svoje susjede, vezano za izjave političkih predstavnika Srbije.

“Nama je vrlo teško u Hrvatskoj, pa i cijelom društvu – tu mislim na sve razine vlasti – utjecati na one ljude koji su odgovorni za zlo koje je naneseno hrvatskom narodu i svim onima koji su živjeli u Hrvatskoj, tom velikosrpskom agresijom,” naglasio je Kovač.

Ono što mi možemo, kaže, je naglašavati da su hrvatski branitelji i logoraši svojim angažmanom i svojom žrtvom oslobodili Hrvatsku, te je da Republika Hrvatska  ‘porazila veliko zlo, a to zlo je Miloševićev velikosrpski fašizam’.
“Mi nismo porazili Srbe u Hrvatskoj, jer je bilo puno Srba među braniteljima, a to pokazuju i statistike, već smo porazili Miloševićev režim koji je zaveo mnogo ljudi i među Srbima u Hrvatskoj,” rekao je Kovač.

U govoru na Komemoraciji sjećanja ponovio je da će Republika Srbija pitanje odštete hrvatskim logorašima morati riješiti u sklopu pregovora o priključenju Europskoj uniji.

“I mi u Hrvatskom saboru imamo obvezu i dužnost da nad time bdijemo; bez ostvarenja toga prava (odštete hrvatskim logorašima) naši susjedi neće moći ući u europsku obitelj koja se zove Europska unija,” poručio je Kovač govoreći o pravu hrvatskih logoraša na dobivanje odštete od Srbije.

U 70-tak srpskih logora oko 30.000 hrvatskih zarobljenika, među kojima žene i djeca

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je oštro kritizirao nedavnu izjavu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je Hrvatsku usporedio s nacističkom Njemačkom i Hitlerom.

“Danas nazivati i usporediti Hrvatsku i hrvatski narod s nacističkom Njemačkom i Hitlerom je čin bez presedana, Radi se o stalnoj potrebi Srbije da vodi, a time i ponovno kroji povijest, bezobzirno vrijeđajući sve i svakoga u ostvarenju vlastitih ciljeva,” kazao je Turudić.

“Napadom na Republiku Hrvatsku, izvršeni su masovni progoni, zarobljavanja, ubijanja, mučenja – izvršen je holokaust nad hrvatskim stanovništvom,” rekao je Turudić.

Iznio je podatak da je na teritoriju Srbije, BiH, Crne Gore i okupiranim dijelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. godine bilo 70-tak srpskih koncentracijskih logora na poznatim lokacijama, od čega je 30 bilo na okupiranom području Republike Hrvatske.

“Od više od 30.000 zarobljenih osoba (među kojima 3.000 žena i 500 djece) njih oko 2.500 nikad nije stiglo u logore, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli,” istaknuo je Turudić.

Dodao je kako bi knjigu “Svjedočanstva glinskih logoraša,” trebalo koristiti Državno odvjetništvo RH (DORH) kao argumentirani materijal u istrazi o ratnim zločinima.

Lipan: Saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji gdje rade kao robovi

Autor te knjige Ivan Lipak rekao je kako ima određena saznanja da su neki od zarobljenih hrvatskih logoraša još živi u Srbiji, gdje rade kao robovi.

“Imamo određenih saznanja da su dosta ljudi od ovih 1950 koje se još potražuje, živi, ali su robovi u Srbiji ili negdje drugdje. Žalosno je da to do sada nitko nije istražio, ali još je žalosnije da naš država do danas nije još tražila odštetu od Srbije za sva stradanja,” kazao je Lipak.

Sudionici današnjeg obilježavanja Dana logoraša i logora Knin ranije danas kod Spomenika hrvatske pobjede “Oluja ’95.” položeli su vijence i zapalili svijeće, kao i kod Spomen ploče Stare bolnice Knin, a u Domu HV-a Kralj Zvonimir Knin održana je Komemoracija sjećanja, nakon čega su popodne  zapaljene svijeće ispred Spomen obilježja prve razmjene logoraša u Tepljuhu .

Obilježavanje Dana logoraša i logora Knin održava se pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari