Pratite nas

Pregled

Zbog nagrade Ivani Petrović 11-ero novinara odreklo se nagrada HND-a

Objavljeno

na

Foto: Hina

Jedanaestero novinara u srijedu se odreklo ukupno 16 dobivenih nagrada Hrvatskog novinarskog društva (HND) u znak profesionalnog i građanskog protesta zbog nagrađivanja novinarke NoveTV Ivane Petrović za televizijsko izvještavanje s izricanja presude za ratni zločin šestorici bosanskohercegovačih Hrvata, ističući da je ”nagrada dodijeljena za izvještaj bez osnovnih novinarskih elemenata”.

Na konferenciji za novinare u zagrebačkom Novinarskom domu novinar Vojislav Mazzocco pročitao je zajedničku izjavu deset novinara kojima se naknadno priključio i Ivica Grčar u kojoj se ističe kako se izvještaj mora temeljiti isključivo na činjenicama te da ne trpi pristranost i obvezuje na jednak pristup svim stranama.

Kako je istaknuto u izjavi, u konkretnom slučaju – nagrađenom izvještaju Ivane Petrović očekivalo bi se iskazivanje poštovanja prema žrtvama i njihovim obiteljima, no sve to je izostalo.

‘Izvještavanje koje se pretvorilo u komentiranje’

„Ne želimo ulaziti u stil novinarke i ne sporimo pravo na emotivan pristup u takvoj situaciji. Osporavamo, međutim, da taj spekulativan, proizvoljan i formalno nekorektan izvještaj struka nagrađuje kao primjer izvrsnosti. Izvještavanje koje se pretvorilo u komentiranje, gotovo i huškanje protiv susjednog naroda, nije i ne smije biti novinarstvo.

Očekujemo od HND-a da proceduralno ospori tu odluku, a pravila izbora poboljša da se ovo više ne bi ponovilo”, piše u izjavi koju potpisuju Boris Pavelić, Vojislav Mazzocco, Drago Pilsel, Ivan Kralj, Zinka Badrić, Ljubica Letinić, Ernest Marinković, Ana Benačić, Jerko Bakotin i Hrvoje Šimičević.

Nakon pročitane zajedničke izjave Pilsel je naglasio da će se zbog sporne dodjele nagrade obratiti Izvršnom i Središnjem odboru HND-a kako bi se proceduralno mogla osporiti dodijeljena nagrada te da će stoga sporni slučaj i izvještavanje nagrađene novinarke prijaviti Novinarskom vijeću časti.

Boris Pavelić istaknuo je kako je čin okupljenih novinara građanska gesta protiv šutnje društva, ali i novinarske strukovne organizacije o, kako je više puta istaknuto, izvještavanju koje se često pretvara u komentiranje s huškačkim elementima.

Potpredsjednici HND-a: Političke razlike ne smiju dovoditi u pitanje profesionalne standarde

Odluka kojim se jedanaestoro novinara odreklo nagrada uslijedila je nakon što su iz Izvršnog odbora HND-a u utorak izrazili žaljenje što je dio kolega, zbog nagrade dodijeljene Ivani Petrović, odlučio vratiti svoje novinarske nagrade te su pozvali kolege da se u budućem izvještavanju o ratnim zločinima i suđenjima za ratne zločine pridržavaju profesionalnih standarda.

”Hrvatsko novinarsko društvo, a time i njegova tijela i ocjenjivačke odbore, čine članovi različitih svjetonazora i uvjerenja. Svjetonazorske i političke razlike, međutim, ne mogu i ne smiju dovoditi u pitanje elementarne profesionalne standarde koji nam u obavljanju novinarskog posla svima moraju biti jednaki i neupitni” stajalo je u priopćenju Izvršnog odbora HND-a koje su potpisali potpredsjednici Denis Romac i Slavica Lukić.

U priopćenju se isticalo da odluku o godišnjim nagradama HND-a donose četiri ocjenjivačka odbora. Njihove članove bira Izvršni odbor HND-a iz redova istaknutih novinara iz tiska, radija, televizije i internetskog novinarstva. Odluke o tome koji od kandidiranih radova nagraditi, ocjenjivački odbori donose posve autonomno.

Leković najavio ostavku ukoliko je ne podnesu potpredsjednici HND-a

No, i na to priopćenje Izvršnog odbora reagirao je predsjednik HND-a Saša Leković ističući kako su tim potezom potpredsjednici ugrozili vjerodostojnost te strukovne novinarske organizacije i iskazali mu nepovjerenje pa iz izvršnog odbora netko mora otići.

„Zbog svega toga ukoliko potpredsjednici HND-a ne daju ostavku dat ću je ja. S obzirom na to da su u HND-u u tijeku mnogi važni procesi uključujući organizacijske promjene i nekoliko velikih projekata ne želim da moja ostavka dodatno našteti HND-u. Kako bi se to izbjeglo radit ću posao predsjednika do roka koji odredi nadležno tijelo HND-a sukladno Statutu”, zaključuje Leković.

Predsjednik HND-a bio je na konferenciji za novinare gdje se jedanaestoro novinara odreklo svojih nagrada, no na njihovu izjavu i dodatna objašnjenja nije imao komentara podsjećajući na svoju izjavu novinarima u svojstvu legitimnog predstavnika HND-a „kako bi bilo krajnje neetično i neprofesionalno da vodstvo HND-a komentira odluke o nagradama što ih je donio Ocjenjivački sud”.

(Hina)

Ivana Petrović na meti mediokriteta

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Održano predavanje ‘Hrvatski književni kanon’

Objavljeno

na

Objavio

Predavanje ”Hrvatski književni kanon“ održao je jučer u Dvorani Sv. Ivana Pavla II. u sisačkom Velikom Kaptolu povjesničar književnosti, komparatist i teatrolog Slobodan Prosperov Novak.

Kao gost odabrana djela interpretirao je glumac Božidar Alić, a predavanju je nazočio i sisački biskup Vlado Košić kojem je predavač na početku zahvalio na pozivu.

Govoreći o naslovu svog predavanja predavač je rekao da se termin kanon ne odnosi na teologiju ili značenje te riječi u starim znanostima, već na obvezna književna djela koja bi jedna sredina trebala poznavati, upozorivši kako danas u Hrvatskoj nije kanoniziran vrijednosni sustav knjiga i ideja koje bi promijenile i zamijenile onaj zastarjeli jugoslavenski, komunistički i antihrvatski.

– Mi smo danas svjedoci jedne ofenzive ljudi koji se bore protiv hrvatskog identiteta i obitelji te hrvatskog školstva. Naša zasigurno najveća boljka su institucije koje u devedesetim godinama nismo ‘resetirali’, već smo ih naslijedili iz komunizma. To su prije svega HAZU, Matica hrvatska i Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Te ključne institucije u devedesetim godinama nisu se ni malo promijenile. Tadašnja Južnoslavenska akademija osnovana je u 19. stoljeću s idejom da bude način prodora njemačko-austrijske civilizacije prema istoku i rješenje slavenskog pitanja.

Ta akademija, koju je Strossmayer korigirao s katoličkim vrijednostima, preživjela je to austrijsko vrijeme i obavila je svoju funkciju. Nakon dolaska Jugoslavije akademija se ‘resetirala’ i postala je Jugoslavenska akademija, a kada je devedesetih došlo vrijeme da ona postane hrvatska ne samo imenom već i svojom strukturom i suštinom, nažalost to se nije dogodilo.

Centralistička ideja nije prodrla u Akademiju i ona nije hrvatska jer njeno središte ne misli iz svoje dubine suverenu Hrvatsku, ustvrdio je predavač te se u nastavku osvrnuo i na Maticu hrvatsku kao organizaciju koja odumire jer se nije obnovila i osmislila svoj novi prostor djelovanja te Leksikografski zavod koji se još uvijek ponaša kao da je tu zbog Tita kanonizirajući djela bez vrijednosti koja promoviraju nešto što više ne postoji.

Prosperov Novak je rekao i kako hrvatski prostor, a posebno onaj obrazovni, opterećuje i na njega se postavlja niz loših teza, izdvojivši, prema njegovom mišljenju četiri najopasnijih za razvoj našeg društva.

– Kao prvu istaknuo bih proglašavanje u Hrvatskoj opasnim svega što je je navodno nastalo na temeljima zla takozvane ustaške države. Iz tog ‘straha’ stvara se ideja koja je vidljiva u svakoj Frljićevoj predstavi ili nekoj drugoj intervenciji o kripto-ustašama. Ta ideja sve više prodire u naše kazalište, na tv programe i u domove i vrlo je razarajuća.

Druga, vrlo opasna teza, tiče se Domovinskog rata i opskuriranja svega što se dogodilo u to vrijeme u vezi s njegovim izvorima, rezultatima i ljudima koji su ga vodili. To je najvidljivije u jednoj publikaciji koja se zove Novosti Srpskog narodnog vijeća, a uređuju ga ‘janjičari’ nekadašnjeg Feral tribuna. Oni to rade na način da prikazuju našu borbu i Domovinski rat pesimistično i užasno mračno te kao nešto što se ne bi trebalo uvesti u naš obrazovni prostor.

Treća teza odnosi se na ideju da su od 1945. do 1990 godine stvorene jedna država i jedna kultura koje su dale temelj europskoj Hrvatskoj omogućivši joj razvitak i uključenje Europu. Ta ideja proizlazi iz jugoslavenskih krugova i najbolje se vidi u prosvjetnoj reformi i kurikulumu. Vidljiva je i u govorima ministrice Blaženke Divjak, Borisa Jokića, kao i u mnogim elementima koji se tiču prosvjete i odnose se na taj period.

Četvera teza povezana je s našom dijasporom. Ona pokušava nametnuti da nešto ‘smrdi’ i ne valja s hrvatskom dijasporom. Posebno se tu misli na naše iseljeništvo koje se prikazuje kao mračne sile koje štete razvitku hrvatske države. To je ono kada Puhovski kaže: ‘treća generacija ustaša’. Iseljeništvo se ponižava i radi se o cijelom kolopletu nasrtaja na hrvatski identitet, na samostalnu hrvatsku državu. Kada govorimo o obrazovanju i kurikulumu onda treba znati da su ove teme doista dio toga i da su bolno urezane u svaki govor o reformi“, rekao je Novak.

Govoreći o reformi školstva dodao je kako on ne dovodi reformu u pitanje, ali kako nisu obavljene predradnje, a one koje jesu obavljene su traljavo jer su ih odradili ljudi koji ili su nesposobni ili ne žele da se promjene dogode u pravom smjeru.

– Ministrica Divjak nije dovoljno kompetentna za to. Da bi netko proveo reformu treba imati veliku političku i društvenu moć i mora biti vizionar, a to kod nje ne vidimo. Zanimljivo da od 72 škole koje provode eksperimentalnu fazu, 15 škola je direktno povezano sa strankom koja je delegirala gospođu Divjak. To je nedopustivo.

S druge strane, kada uzmete recenzije kurikula koje su stizale onda možete vidjeti da postoje i negativne recenzije kurikula iz povijesti te kurikula iz književnosti o čemu se naravno šuti. Jednostavno nije dopustivo da stranka koja ima jedan posto glasova na izborima ima toliki utjecaj na školstvo, posebno u ovoj eksperimentalnoj fazi, zaključio je Prosperov Novak.

Na kraju, u otvorenoj raspravi dotaknuta su brojna druga pitanja posebno vezana uz odgoj i obrazovanje. Tako su između ostalog nazočni upoznali predavača s činjenicom da se u sisačkim osnovnih školama na mala vrata uvodi i nameće oblik građanskog odgoja preuzetog iz Rijeke s odabranim predavačima bliskima lijevom svjetonazoru. Profesor je ocijenio da ovaj potez sisačke gradske vlasti ima elemente za ustavnu tužbu je jer očito rezultat samovolje.

(Sisačka biskupija)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marko Ljubić: Vjerujem u genij hrvatskoga naroda!

Objavljeno

na

Objavio

Marko Ljubić

U TV emisiji Vidljivi tragovi Nadbiskupijske televizije Splitsko-makarske nadbiskupije koju emitira TV Jadran, novinar i politički analitičar Marko Ljubić je odgovarao na pitanja urednice Danire Matijace, koja su započela općenitom temom istine i njena ostvarivanja a nastavila se razogovorom o rastućoj disharmoniji između naroda i izvršne vlasti koja bi u sustavu parlamentarne demokracije trebala provoditi volju naroda, kao nosioca hrvatskoga suvereniteta, prenosi Projektvelebit

Ljubić se također osvrnuo na pitanje nacionalnih manjina i njihova mjesta u hrvatskom društvu, na poziciju iseljeništva kao integralnog dijela jednoga i jedinstvenog hrvatskoga naroda, na Istanbulsku konvenciju, Izborni zakon i konačno na dva referendumska procesa koja su upravo u toku. Pogledajte emisiju

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found