Pratite nas

Zbog vanjskog duga Federacije, županije gube stotine milijuna KM

Objavljeno

na

Dugovi stižu na otplatu i imaju prioritet pa županijama i općinama od neizravnih poreza stiže sve manje novca

Stalni rast zaduživanja Federacije BiH u inozemstvu i sukladno tomu porast obveza za otplatu vanjskog duga, izravno utječe na smanjenje iznosa koje županije i općine dobivaju od neizravnih poreza koji su osnovni prihod svih razina vlasti u BiH, piše Večernji List.

Koeficijenti raspodjele

konvertibilne-marke_milijuni_320Sukladno formuli o raspodjeli sredstva s jedinstvenog računa, prošle godine se u državni proračun slilo oko 750 milijuna maraka. S druge strane, raspodjela sredstava među entitetima se vrši po posebnom koeficijentu i Federacija dobiva 63,84 posto sredstava namijenjenih entitetima.

No, od tog iznosa se prvo izmiruje vanjski dug pa se može reći da otplata vanjskog duga Federacije BiH u velikoj mjeri utječe na raspoloživa sredstva za raspodjelu županijama, općinama, odnosno nižim razinama vlasti.

Tako je u 2012. godini otplata vanjskog duga bila 38 posto veća u odnosu na 2011. godinu, a u 2013. godini iznosi 501,75 milijuna KM i 71 posto je veća u odnosu na prethodnu godinu. A tek kada se otplate obveze po vanjskom dugu preostali prihod s jedinstvenog računa (JR) koji ima entitet FBiH raspodjeljuje se za financiranje funkcija Federacije 36,2 posto, županija 51,48 posto, jedinica lokalne samouprave 8,42 posto i upraviteljima cesta, odnosno javnim poduzećima za ceste 3,90 posto.

Pretjerano zaduživanje

Podaci za proteklih sedam godina pokazuju da se usprkos rastu prihoda od neizravnih poreza, iznos koji dobivaju županije i općine smanjivao, i to je izravna posljedica pretjeranog zaduživanja federalnih vlasti u inozemstvu. Da bi krpali rupe u federalnom proračunu i zadovoljavali prohtjeve pojedinih ministarstava i kompletne administracije, vlasti Federacije iz godine u godinu se dodatno zadužuju u inozemstvu.

Dugovi stižu na otplatu i imaju prioritet pa županijama i općinama od neizravnih poreza stiže sve manje novca. Za otplatu vanjskog duga 2006. godine Federacija je godišnje izdvajala 166,7, a prošle godine čak 501,7 milijuna KM. Posljedice po priljev sredstava koji se raspoređuju županijama više su nego vidljive. U odnosu na 2008. županije su prošle godine s jedinstvenog računa dobile čak 204 milijuna maraka manje.

Pad priljeva prihoda osjete i općine u Federaciji jer su zbog federalnog vanjskog duga, odnosno njegove otplate, prošle u odnosu na 2008. godinu dobile 37 milijuna maraka manje. Ima li se u vidu nastavak nekontroliranog zaduživanja Federacije u inozemstvu, županijama i općinama u sljedećim godinama ne piše se ništa dobro. Prihodi od neizravnih poreza koji im se usmjeravaju bit će sve manji.   DJ/VL

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Admiral Domazet Lošo večeras u Münchenu, a u četvrtak na tribini u Offenbachu

Objavljeno

na

Objavio

Poznati hrvatski politolog, geostrateg i umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo  gost je Hrvata i njihovih zajednica u Njemačkoj, gdje će na tribinama predstavljati svoju knjigu  ‘Admiralovi zapisi 2 – Što je istina’.

Prva tribina održat će se danas u 19,30 sati u Hrvatskom domu (Schwanthalerstr. 96, 80336 München) a hrvatske iseljenike na admiralovo predavanje poziva Akademski krug Hrvatske katoličke župe München.

Marljivi organizatori bez obzira na radni dan očekuju veliko zanimanje hrvatskih iseljenika za admiralovu tribinu s obzirom na poznate njegove stavove vezane uz Hrvatsku, Domovinski rat i globalizacijske procese koje ovaj geostrateg već godinama detaljno analizira vođen svojim istraživanjima, vojnom izobrazbom i domoljubljem.

Dva dana kasnije u četvrtak 23.11.u 19:30 sati admiral Lošo gostuje  u Martinseestraße 2, 63150 Heusenstamm, nadomak Offenbacha, na tribini koju organiziraju Hrvatski katolički forum  i Hrvatska katolička zajednica Offenbach/M. Bit će to prava prigoda da se iz prve ruke čuje što je admiralova istina o hrvatskoj političkoj zbilji, a ujedno da iseljenici saznaju kako admiral Domazet Lošo geostrateški gleda na hrvatsko iseljeništvo, njegovu finacijsku potporu domovini i investicije koje hrvatska politika već dvadesetak godina nije u stanju pravilno usmjeriti, a neprestano se govori o značaju i snazi hrvatskog iseljeništva, te njegovom povratku u domovinu.

Tko je tu zakazao i kakva je budućnost iseljene Hrvatske, daljne masovno iseljavanje ili državna strategija koja potiče imućnije isljenike na povratak, investiranje i zapošljavanje mladih ljudi, kako bi se izbjegao daljni egzodus mladih i stručnih kadrova  iz domovine, čiji odlazak osiromašuje zemlju koja je uložila velika sredstva u njihovo obrazovanje? Iseljenici traže već duže vrijeme odgovore i na ta njima zanimljiva i životno značajna pitanja.

Također poznati su admiralovi stavovi vezani uz BiH odakle porijeklo vuče mnoštvo hrvatskih iseljenika, kada u svojim javnim nastupima kaže:

“Ono što je ključno u BiH jest što će se događati sa hrvatskim narodom u Bosni i Hercegovini. Problem Hrvata BiH ne može se riješiti ako se problem Hrvata i BiH ne stavi kao pitanje broj jedan hrvatske vanjske politike. Sadašnje stanje je posljedica neimanja politike Hrvatske prema BiH nakon smrti Tuđmana, pa čak i nema koncepta kakva bi trebala biti politika prema BiH. Hrvatska politika se mora jasno opredijeliti i odrediti svoje interese u BiH. Ona mora pratiti i politiku velikih sila gdje planovi već postoje, naglašava admiral Domazet Lošo.

Zanimljivo je da je hrvatski admiral bio  sudionik i planer glavnih vojnih operacija OS RH od početaka do svršetka Domovinskog rata, a 1992. je uz Gotovinu, jedan od glavnih zapovjednika Livanjske bojišnice i bojnoga područja koje je obuhvaćalo sjevernu i srednju Dalmaciju, južnu Bosnu i Hercegovinu.

Bez obzira na te njegove ratne zasluge zbog toga što je bio  supotpisnikom “Otvorenog pisma  dvanaestorice hrvatskih generala” javnosti,  tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić ga je prisilno umirovio stoji u generalovoj biografiji.

Zoran Paškov

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska Vlada sutra predstavlja proračun za 2018. Plenković očekuje sadržajnu raspravu u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade: Parlamentarna većina izrazila potporu prijedlogu proračuna, očekujem sadržajnu raspravu u Saboru

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, uoči sutrašnjeg predstavljanja Prijedloga državnog proračuna u Hrvatskome saboru, sudjelovao je na sastanku Kluba zastupnika HDZ-a i sastanku stranaka parlamentarne većine.

Kazao je da je prijedlog proračuna za 2018. godinu na tragu projekcija koje je Vlada usvojila u srpnju. „Nakon što je usvojen vrlo kvalitetan rebalans proračuna, sutra ćemo predstaviti proračun za 2018. Očekujem kvalitetnu i sadržajnu raspravu“, rekao je predsjednik Vlade i dodao da je parlamentarna većina izrazila potporu za usvajanje proračuna.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari