Pratite nas

Događaji

Zbor internet novinara HND-a pozdravlja odluku ministra Hasanbegovića

Objavljeno

na

Zbor internet novinara HND-a oglasilo se zbog neslaganja s izjavom predsjednika HND-a Saše Lekovića o odluci o raspuštanju Povjerenstva. Priopćenje koje potpisuju predsjednik Tomislav Galović i potpredsjednica Marja Čolak prenosimo u cijelosti.

[ad id=”68099″]

“Zbor internet novinara HND-a pozdravlja odluku ministra Zlatka Hasanbegovića o razrješenju Stručnog povjerenstva za neprofitne medije jer se to povjerenstvo dosada istaknulo jedino u netransparentnom radu i sukobu interesa.

Istovremeno, kao članovi HND-a želimo javno izraziti neslaganje s izjavom predsjednika HND-a Saše Lekovića kako je odluka o raspuštanju Povjerenstva ”samo još jedan dokaz da gospodin Hasanbegović ne smije više biti ministar”.

Tu izjavu smatramo opasnim pokušajem ideološkog i političkog svrstavanja HND-a od strane predsjednika Društva, što je u suprotnosti s temeljnim načelima naše profesije i Kodeksom časti Društva.

Leković je ovo izjavio na kraju jučerašnje konferencije za medije u suorganizaciji s Platformom 112 i Hrvatskim PEN centrom, na kojoj je prethodno zatražio smjenu Hasanbegovića i zbog ”zabrinjavajućih poteza i stavova prema medijima u Hrvatskoj”.

Predsjednik HND-a je ovom prigodom ekspresno reagirao pokazavši veliku zabrinutost zbog razrješenja Povjerenstva, unatoč tome što je to Povjerenstvo državni novac godinama odobravalo istim portalima i čiji su članovi javno dijelili novinare na “naše i vaše”.

Leković je također izjavio kako je Povjerenstvo raspušteno ”bez da je napravljena bila kakva analiza rada Povjerenstva i usprkos činjenici da je u mandatu Povjerenstva ne samo odlučivati o dodjeli sredstava neprofitnim medijima nego i pratiti troše li oni ta sredstva u skladu sa pravilima”.

Ova izjava iznenađuje, ali i žalosti Zbor internet novinara HND-a, budući da je Leković kao čelni čovjek društva dobro upoznat s činjenicom da su neki članovi tog Povjerenstva bili u dokazanom sukobu interesa, no u javnosti nije iskazivao zabrinutost niti zazivao smjene.

O tome se i osobno mogao osvjedočiti na javnoj tribini pod nazivom ”Dijeli li ministarstvo kulture portale na vaše i naše i koji su to vaši, a koji naši?”, koju je u listopadu 2015. organizirao Zbor internet novinara, koja je protekla izuzetno burno i na kojoj je više urednika neprofitnih medija upozorilo na nejasne kriterije i kontradiktorne ocjene koje su njihovi portali dobili te na sukobe interesa u kojima su pojedini članovi Povjerenstva bili.

Stoga očekujemo od novog ministra da donese jasnije i objektivnije kriterije za dodjelu sredstava neprofitnim medijima te da za članove Povjerenstva imenuje doista neovisne stručnjake, koji bi se, u slučaju da su i surađivali s prijavljenim udrugama ili portalima ili bili u obiteljskim i prijateljskim odnosima s nekima od izdavača, izuzeli iz ocjenjivanja.

Također očekujemo od ministra da se članovi Povjerenstva ne biraju po ideološkom ključu kao što su se birali ranije.

Novog ministra molimo da razmisli i o tome da se ubuduće iz državnog proračuna neprofitnim medijima subvencionira isključivo zapošljavanje nezaposlenih novinara, ali da pritom ne odlučuju članovi državnih tijela o čemu će i kako oni zatim pisati i izvještavati kao što je to dosada bio slučaj, nego da to bude prepušteno njima i njihovim urednicima po slobodnoj volji i savjesti.

Ujedno tražimo i hitan sastanak Središnjeg odbora HND-a kako bi se najviše tijelo našeg društva moglo izjasniti podupire li “napore” predsjednika Saše Lekovića da spriječi smjenu Povjerenstva i kadrovira po Vladi.

Ispred Zbora internet novinara HND-a predsjednik Tomislav Galović i potpredsjednica Marja Čolak”, navode u priopćenju.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari