Pratite nas

Intervju

Zdenko Ćosić – Intervju za Večernji list

Objavljeno

na

Oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli su do situacije u kojoj skoro ne postoji čist način izbora vlasti

Zapadnohercegovačka županija prva je nakon parlamentarnih izbora 2018. godine dobila novu Vladu. Uz to, riječ je o županiji koja je prva usvojila proračun za 2019. godinu. O planovima nove Vlade Zapadnohercegovačke županije te proračunu za ovu godinu u intervjuu za Večernji list govori predsjednik Vlade Zdenko Ćosić.

On je istaknuo i ciljeve nove Vlade kada je u pitanju gospodarski razvoj, za što su već napravljeni određeni strateški dokumenti. Kao dopredsjednik HDZ-a BiH Ćosić se dotaknuo aktualne političke situacije te odluke o izboru zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Zapadnohercegovačka županija prva je formirala Vladu nakon održanih listopadskih izbora. Kakva je politička situacija u ovoj županiji, odnosno suradnja s ostalim strankama?

– Nije bilo nikakvih razloga čekati na sastavljanje Vlade, budući da smo imali izborni rezultat kakav smo imali, odnosno uvjerljivu pobjedu HDZ-a BiH u ovoj županiji. Što se tiče političke situacije u Zapadnohercegovačkoj županiji, tu nemamo problema. S većinom stranaka oporbe surađujemo, ponajprije kroz Hrvatski narodni sabor. Ta nam je suradnja vrlo bitna, pogotovo u procesu izbora zastupnika u Dom naroda Federacije BiH.

Prvi ste usvojili i proračun za 2019. godinu. Možete li se kratko osvrnuti na usvojeni proračun?

– Još prije izbora prošli saziv Vlade krenuo je s pripremama proračuna za 2019. godinu. Nakon izbora taj smo proces i ubrzali. Temeljem projekcija koje smo mi kao Vlada imali i uvažavajući izračune Uprave za neizravno oporezivanje BiH te Federalnog ministarstva financija, utvrdili smo proračun u visini od 85,994.142 konvertibilne marke. Proračun je nešto viši nego prethodne godine jer nam je cilj bio zadržati, prije svega, dostignutu razinu socijalne dimenzije, s tim da ćemo tu ići i korak naprijed u ovoj godini. Tako je, između ostaloga, u proračunu predviđen novac za nabavljanje školskih udžbenika.

Izmjene u novom sastavu Vlade ZHŽ-a minimalne su u odnosu na prošlu. Imenovana su tek dva nova ministra. Što očekujete u predstojećem razdoblju od ove Vlade, odnosno što su prioriteti?

– Znate da je naša županija već godinama po indeksu razvijenosti na drugom mjestu. Imamo prilično vitalan poduzetnički dio te moramo donositi mjere za ubrzanje lokalno-regionalnog razvoja, odnosno popuniti na neki način prazninu koja se pojavila uslijed nedostatka državnih politika, strateških razvojnih dokumenata, kao i sredstava za provedbu postojećih dokumenata. U našoj županiji iz godine u godinu uglavnom rastu prihodi i broj zaposlenih. Uz to, bilježimo rast izvoza i dobiti od poreza, tako da imamo jedan pozitivan trend koji moramo svojim mjerama ohrabriti. Istaknuo bih da 1182 tvrtke u našoj županiji koje predaju završna financijska izvješća zapošljavaju čak 81 posto ukupno zaposlenih. To su mahom stabilne tvrtke, koje posluju već niz godina, i daju nam nadu da će se pozitivan trend nastaviti. Također, krenuli smo u formiranje određenih savjetodavnih tijela koja bi obuhvatila sve sudionike u ovom razvojnom procesu. Tu u prvom redu mislim na Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem, kao i Razvojni odbor ZHŽ-a. U tom smislu donijeli smo određene strateške odluke, odnosno dokumente koji se prije svega odnose na poticaj razvoja poslovne infrastrukture. U to spada i turizam, koji je poprilično zanemaren, a ima veliku perspektivu s obzirom na naše prirodne potencijale. Riječ je o adrenalinskom turizmu. I ono što je vrlo bitno jest strateški dokument koji se odnosi na razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj koji, prije svega, definira poticanje tržišno orijentirane poljoprivrede, obiteljskih gospodarstava… Mislim da ćemo postupno stvarajući te okvire u predstojećem razdoblju bilježiti porast razvoja u tom smislu.

Pred Vladom ZH županije su pregovori s partnerima o kolektivnim ugovorima. Očekujete li skore dogovore?

– Već smo dobili određene zahtjeve. Mi ćemo u idućih nekoliko dana krenuti s procesom pregovaranja o kolektivnim ugovorima. Osim već postojećih sindikata obrazovanja, policije…, imamo i jedan novi sindikat liječnika s kojim ćemo također razgovarati.

Ranije ste spomenuli izbor zastupnika u Dom naroda FBiH. Kako komentirate posljednju odluku SIP-a o načinu izbora, odnosno primjeni popisa iz 2013.?

– Mi smo najavljivali ovakvu situaciju. Mjesecima se gradila jedna medijska hajka prema HDZ-u BiH jer smo upozoravali da ćemo doći u jednu ovakvu bezizlaznu situaciju. Kroz prizmu tih sarajevskih boljševika onaj tko upozorava na problem je odgovoran za problem, a ne onaj tko problem stvara. Međutim, danas je valjda svima jasno da su oni koji su odbijali provesti odluku Ustavnog suda doveli do ovakve situacije u kojoj skoro da ne postoji čist i legalan način izbora vlasti. Mi ćemo se žaliti na potez SIP-a iako, načelno, to nije posao koji bi SIP trebao raditi, ali vjerojatno drugog izlaza nije bilo. Nismo zadovoljni i žalit ćemo se jer nije u potpunosti uvažena i usvojena odluka Ustavnoga suda koja se odnosi na ovo pitanje.

Nedavno je formirana Vlada Sarajevske županije. U njoj nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Dakle, stranke koje su je sastavile primijenile su popis iz 2013. Međutim, to su iste one stranke koje Dom naroda FBiH žele popuniti po popisu iz 1991. Kako ovo komentirate?

Tu vidimo na djelu te tzv. probosanske snage ili građanske snage, odnosno lažne patriote. Da se razumijemo, ti ljudi koji su uzurpirali, prije svega, javnost BiH, napose u FBiH, sad pokušavaju uzurpirati svim mogućim mjerama i vlast, lažno se predstavljaju kao patrioti, a, u biti, da se njih pitalo, ove zemlje nikada ne bi ni bilo. Njihovi ideološki prethodnici bili su protiv neovisnosti, ustvari su je prihvatili tek kao poligon za vladanje kada više nikakva izbora nije bilo.

Za vikend ste prisustvovali sastanku čelnika HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. Što je dogovoreno na tom sastanku, očekujete li da će konačno zaživjeti hrvatsko zajedništvo?

– Razgovaralo se o konkretnoj suradnji u svim županijama, ali i mogućnostima dugoročnijeg približavanja tih dviju stranaka i zajedničkog djelovanja. Očito je da je to nužnost na koju nas tjeraju ovakvi ili onakvi partneri te zakoni i propisi nametnuti, koji jednostavno žele jedan konstitutivni narod u BiH marginalizirati ili izbrisati. Naglasak na sastanku je stavljen i na nužnosti izmjena Izbornog zakona i Ustava kako bi se BiH konačno stabilizirala i dobila legitimno predstavljanje, tako da Hrvati, kao i drugi, mogu birati svog člana Predsjedništva BiH, da Hrvati mogu birati svojih 17, a ne 12 ili 13 legitimnih predstavnika u Dom naroda FBiH. Izaslanstva su se složila da se moraju konačno spriječiti bilo kakve zlouporabe u izbornom procesu, ali i da izmjene Izbornog zakona može donositi isključivo Parlamentarna skupština BiH, na čemu će se i dalje inzistirati.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Ivan Anušić: Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i već se vide konkretni rezultati

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjski Župan Ivan Anušić, na kraju ove po mnogim pokazateljima, za OBŽ iznimno uspješne godine, dao je intervju portalu Kamenjar.com:

Kojim projektima završavate 2018. godinu, što bi istaknuli kao najveće uspjehe županijske uprave?

Prošlo je godinu i pol dana otkako smo preuzeli odgovornost za vođenje Županije i sad se već mogu vidjeti konkretni rezultati. Započeli smo s nizom kapitalnih projekata kao što je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra, I. gimnazije u Osijeku, pripremamo se za izgradnju nove Srednje škole u Donjem Miholjcu, razvijamo 14 sustava navodnjavanja, nastavili smo s besplatnom školskom prehranom za sve osnovnoškolce u školama u Županiji, pa i onima kojima Županije nije osnivač, dajemo brojne poticaje za poljoprivredu i gospodarstvo. Napokon su stvoreni preduvjeti za početak realizacije projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak, a priprema se i izgradnja Gospodarskog centra u Osijeku. Ove smo godine domaćini Dana hrvatskog turizma, prvi put u povijesti uopće se događaju na kontinentu. Mogu reći da osjetimo pozitivne pomake i zaslužujući predanom radu naših stručnih službi krenuli smo naprijed. Sve planirane poslove smo obavili, i to uz zadržavanje snažne financijske i političke stabilnosti Županije, što je rezultiralo dobrim pozicioniranje na hrvatskoj i međunarodnoj razini te pokretanjem pozitivnih trendova razvoja.

 Što bi istaknuli  u segmentu poljoprivrede i ruralnog razvoja?

Za Regionalni distribucijski centar za voće i povrće Osijek pripremljen je projektni zadatak te smo prije nekoliko dana potpisali i Ugovor o izradnji projektne i druge dokumentacije za njegovu realizaciju čija je procijenjena vrijednost nabave 1.600.000,00 kuna bez PDV-a. Planirani ukupni skladišni kapacitet RDC-a je 3.000 tona jabuka i drugih voćnih vrsta uz mogućnost proširenja na dodatnih 1.500 tona. Izgradnja RDC-a je iznimno važna za poljoprivredne proizvođače s područja Osječko-baranjske županije, samu Županiju, ali i cijeli regiju, pa je za njegovu izgradnju osiguran prostor u Eko-zoni Nemetin ukupne površine oko šest hektara.

Županija smo koja ima najveći broj sustava navodnjavanja za koje je ishođena građevinska dozvola, odnosno koji su trenutno u različitim fazama projektiranja. Četiri sustava navodnjavanja su spremna za prijavu za njihovu izgradnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske, Mjere 4.3.1. Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. U navedenoj mjeri županije su prihvatljivi prijavitelji, a intenzitet potpore je do 100 %. Sustavi navodnjavanja za koje imamo građevinske dozvole su SN Dalj, SN Budimci-Krndija, SN Poljoprivredni institut Osijek i SN Mala šuma – Velik vrt.

Spomenuli ste i izgradnju I. gimnazije na koju Osječani čekaju godinama.

Tako je, to je jedna od značajnijih kapitalnih investicija osječko-baranjske županije. Prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izradu projektne dokumentacije. Time je napravljen još jedan korak dalje, pa se izgradnja očekuje tijekom iduće dvije godine

U proračunu Osječko-baranjske županije za 2019. godinu osigurano je tri milijuna kuna pod stavkom “I. Gimnazija Osijek“. Naime, ove godine Osječko-baranjska županija (investitor) te Društvo arhitekata Grada Osijeka (provoditelj) proveli su anonimni javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja nove zgrade, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom i parternim uređenjem sa sportskim igralištima.

Nedavno je potpisan i Sporazum o suradnji pet slavonskih županija. Što on znači za istok Hrvatske?

Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županije potpisale su Sporazumom kojim utvrđuju međusobnu suradnju u pripremi, provedbi i zastupanju razvojnih projekata, osobito onih usmjerenih prema državnim, europskim i ostalim izvorima financiranja, obuhvaćenim zajedničkim interesom. Time je formalno potvrđena naša suradnja koja se najbolje očituje kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, čiji su članovi Savjeta i župani slavonskih županija. U okviru Projekta do 30. studenoga 2018. godine ugovoreno je ukupno 8.465.892.470,00 kuna bespovratnih sredstava odnosno 45,15 % sredstava u odnosu na ciljani iznos. Potpisani sporazum odnosi se i na zajedničko korištenje prostora našeg Ureda u Bruxellesu, time i ukupnog zajedničkog djelovanja prema europskim institucijama.

Nastavili ste s projektom besplatne školske prehrane?

Županija je prepoznala važnost osiguravanja školskog obroka svim učenicima osnovnih škola te je od 1. siječnja 2018. godine pokrenula projekt pod nazivom “Školski obrok za sve”. Nositelj projekta je Osječko-baranjska županija a partneri su gradovi i općine od čega benefit ima oko 18.000 učenika osnovnih škola. Procijenjena vrijednost projekta je 17.000.000,00 kuna te je Županija osigurala 12.000.000,00 kuna, a jedinice lokalne samouprave 5.000.000,00 kuna. Projekt je zamišljen u nekoliko faza i uspješno se odvija. Svim učenicima omogućen je besplatni obrok, a ulaganjem gotovo milijun kuna dodatno su opremljene mnoge školske kuhinje, pa postupno dolazimo i do toga da je sve većem broju učenika osiguran i topli obrok. Konačni cilj je da se potrebne namirnice za školsku kuhinju nabavljaju od domaćih proizvođača, OPG-ova i drugih proizvođača poljoprivrednih proizvoda. Na taj način novac koji izdvajamo iz proračuna završavao bi kod naših proizvođača, a naša djeca bi besplatno za roditelje dobivala zdrave namirnice i obroke.

Značajnu pažnju posvećujete i razvoju kontinentalnog turizma, što ste radili po tom pitanju?

Kontinentalni turizam je izniman potencijal naše Županije, kao i cijelog područja Slavonije i Baranje. U proteklom razdoblju stvoreno je više zaista kvalitetnih projekata, no oni su uglavnom rezultat osobnih ideja i odricanja, ulaganja, trasiranja vlastitih putova. Nedostajao je sustavan pristup, što smo početkom ove godine počeli mijenjati, između ostalog, i osnivanjem Upravnog odjela za kontinentalni turizam. Tradicijsku i kulturnu baštinu kao i ostale potencijale za razvoj turizma Županija potiče organizacijski, savjetodavno, ali i sve značajnijim financijskim sredstvima. Osobitu pozornost imale su manifestacije Pannonian Challenge, Večer vina i umjetnosti, a promotivne aktivnosti pojačane su u drugim područjima Hrvatske i inozemstvu, od Munchena preko Graza do Bruxellesa.

I Turistička zajednica Osječko-baranjske županije sada je daleko angažiranija te pokreće niz projekata. Na području kontinentalnog turizma puno se radi, a rezultati već pristižu čak i po statističkim pokazateljima, a povećava se broj posjetitelja i turista na našem području. Posebno važnim uspjehom smatram odluku da se najveća hrvatska turistička manifestacija, Dani hrvatskog turizma, po prvi puta održe na kontinentalnom dijelu Hrvatske, u listopadu 2019. godine u Osijeku i drugim lokacijama Osječko-baranjske županije.

Županije je pred sam kraj godine dobila čak tri priznanja za najuspješniju županiju, na što se konkretno odnose?

Program „Zaželi“ iz Europskog socijalnog fonda vrijedan je milijardu kuna, kroz njega se zapošljava 7.000 žena da pomažu u 35.000 kućanstava, a upravo Osječko-baranjska županija najuspješnija je po povlačenju sredstava iz tog programa. Od ukupno 860 milijuna kuna koje smo ugovorili u sklopu programa, 170 milijuna kuna odlazi u Osječko-baranjsku županiju. Ukupno se zapošljava preko 1000 žena koje će skrbiti o 4700 kućanstava u županiji.

Najuspješnija smo županija i po broju, ali i iznosu projekata energetske obnove. Trenutno je ukupno u pripremi i provedbi 54 projekta energetske obnove zgrada osnovnih i srednjih škola, bolnica, domova zdravlja i zdravstvenih stanica, domova za starije i nemoćne, na području cijele Osječko-baranjske županije, čija je ukupna vrijednost preko 170 milijuna kuna, od čega će Osječko-baranjska županija sufinancirati iznos od 46 milijuna kuna, bespovratna sredstva Europske unije iznose 95 milijuna kuna te se planira dio sufinanciranja osigurati od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 29 milijuna kuna.

Osječko-baranjska županija dobitnica je „Godišnje nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj“ u kategoriji Institucija godine. Nagrade za zelenu gradnju i održivi razvoj uručene su prvi put u Hrvatskoj u okviru kampanje „Obnovimo Hrvatsku“.

Što je sve u planu za iduću godinu?

Nastavljamo započete projekte, za sve o čemu smo govorili smo osigurali sredstva u proračunu 2019. godine koji je, vidi se iz plana projekata, snažno razvojno usmjeren. Planiran je u iznosu od 904,9 milijuna kuna, što je 6,29 posto više nego ove godine, a cilj mu je omogućiti  upravo realizaciju konkretnih razvojnih projekata za koje je do sada pripremana projektna dokumentacija.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Svaki euro kroz Projekt Slavonija ulažemo u razvoj istoka Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković u intervjuu “Glasu Slavonije” u subotu rezimirao je aktualne društvene, političke i gospodarske teme godine na izmaku, ocijenio je da rezultati koje postiže Vlada pokazuju da odgovornom politikom   pobjeđuju destrukciju i populizam koje nudi oporba, te istaknuo da se kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem želi iskoristiti svaki euro, za ravnomjerni razvoj istoka Hrvatske koji je pretrpjelo najveća stradanja u Domovinskom ratu i zaslužuje dodatni Vladin angažman.

Podsjetio je da je koncept Projekta Slavonija za financiranje razvoja pet slavonskih županija, prvi put javno predstavio u kolovozu 2016. u Osijeku.

“Želimo iskoristiti svaki euro koji je na raspolaganju za pružanje ruke ravnomjernom razvoju istoka Hrvatske – područja koje je pretrpjelo najveća stradanja u Domovinskom ratu i koje je zaslužilo naš dodatni angažman. U dvije godine uspjeli smo ugovoriti čak 8,5 milijardi kuna nepovratnih sredstava, od čega je već isplaćeno 2,6 milijardi kuna za razvojne projekte u pet slavonskih županija. I posljednja sjednica Savjeta za Slavoniju u Pakracu jasno je pokazala da suradnja sa slavonskim županijama, gradovima i općinama donosi konkretnu korist. Dodatno, u regionalni razvoj Hrvatske u tri godine ulažemo 1,3 milijarde kuna iz državnog proračuna – što je šest puta više nego u cijelom mandatu bivše SDP-ove vlade”, rekao je premijer Plenković.

Naglasio je da su prioriteti podizanja konkurentnosti slavonskog gospodarstva, razvoj prehrambeno-prerađivačkog i drvno-prerađivačkog sektora, informacijsko-komunikacijske tehnologije, zdravstva i kontinentalnog turizma.

“Učinci poreznog rasterećenja, mjera demografske revitalizacije, rekordnih ulaganja u programe zapošljavanja, kao i stambenog zbrinjavanja mladih obitelji posebno su izraženi upravo u Slavoniji”, dodao je.

Veliki potencijal rasta i razvoja seoskog i kontinentalnog turizma na istoku Hrvatske 

Upitan koliko će Vlada dodatno ulagati u razvoj kontinentalnog turizma i tomu prilagođavati zakonske propise, premijer Plenković podsjetio je kako je s oko 19,5 milijuna dolazaka, 105 milijuna noćenja i očekivanim ukupnim prihodima od 12 milijardi eura, 2018. godina za Hrvatsku bila najuspješnija turistička godina u povijesti.

Međutim, dodao je, hrvatski turizam ne smije biti ograničen samo na obalu, plaže i more.

“Upravo razvoj seoskog i kontinentalnog turizma ima velik potencijal rasta na istoku Hrvatske. Razvoj specijalnih oblika agroturizma, zdravstvenog i kulturnog turizma te bogata ponuda gastronomije, autohtonih proizvoda, tradicije i prirodne baštine Slavonije uklapa se u koncept kvalitetnog i održivog cjelogodišnjeg turizma. Zato je odlično što će se Dani hrvatskog turizma 2019. održati na području Slavonije, Baranje i Srijema jer time prepoznajemo da Slavonija može pridonijeti razvoju cjelokupnog hrvatskog turizma”, dodao je.

Premijer je istaknuo da je u razvoj turizma na području Slavonije, Baranje i Srijema u protekle dvije godine uloženo 38 milijuna kuna.

Podsjetio je da je u slavonskim županijama u ovoj godini ostvareno pet posto više dolazaka i devet posto više noćenja nego 2017., dodavši da će Vlada nastaviti s promocijom, poticanjem suradnje i razradom turističkih sadržaja u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Poljoprivreda strateška grana hrvatskoga gospodarstva

Plenković je naglasio i da je poljoprivreda strateška grana hrvatskoga gospodarstva, da je Hrvatska bogata plodnom zemljom i imamo vrijedne ljude koji imaju potrebna znanja i vještine za proizvodnju zdrave hrane za Hrvatsku i izvoz.

Naglasio je da se poljoprivredni poticaju sada isplaćuju na vrijeme, te da je Vlada povećala izdvajanja iz državnog proračuna za poljoprivredu na 7,7 milijardi kuna u 2019., od čega je 5,4 milijarde kuna iz fondova EU-a.

Na taj način potičemo primarnu proizvodnju i investicije u prerađivačke pogone, rekao je premijer, procijenivši da će i posljednji val poreznih rasterećenja kroz smanjenje PDV-a za svježe voće, povrće, meso, ribu i druge proizvode te na repromaterijal i rasadni materijal, kao i na povezane usluge isporuke živih životinja, imati dobre učinke na sektor.

Naglasio je i kako su nositelji hrvatske poljoprivrede mala poljoprivredna gospodarstva, čiji je položaj Vlada osnažila donošenjem novog Zakona o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima kao i brojnim razvojnim projektima kroz Program ruralnog razvoja.

Planira se i gradnja hladnjača kao pokretača udruživanja hrvatskih proizvođača, a ujedno se želi unaprijediti sustav navodnjavanja, rekao je Plenković.

Cilj je Vlade, dodao je, snažno hrvatsko selo, zdrava hrana po pristupačnim cijenama i konkurentna poljoprivreda u kojoj udruženi poljoprivrednici bolje živjeti od svog rada i ravnopravno sudjelovati na tržištu.

Istaknuo je da žele motivirati mlađe, obrazovane generacije da se bave poljoprivredom i ostanu živjeti u ruralnim područjima Hrvatske i zasnivaju obitelji.

“Zato posebno raduje što smo u petak potpisali novih 113 ugovora vrijednih 732 milijuna kuna za gradnju i obnovu dječjih vrtića u cijeloj Hrvatskoj”, naglsio je premijer Plenković.

Oporba pokušava steći pozornost izvodeći incidente u Saboru, a Vlada i parlamentarna većina donijeli su niz važnih  odluka

Komentirajući nedavne izbore za mjesnu samoupravu u Osijeku, gdje je HDZ ostvario najbolji rezultat dosad, osvojivši više od polovice zastupničkih mjesta u vijeća i četvrtima, te pobijede i u Otočcu i Zadru, predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković ocijenio je kako “uvjerljive pobjede na izborima za mjesnu samoupravu, kao i istraživanja javnog mnijenja, potvrđuju da građani prepoznaju rad stranke i pokazuju da je ovako profiliran HDZ – kao moderna stranka desnog centra usmjerena na važne teme hrvatskog društva – na dobrom putu”.

Plenković je naglasio da HDZ  provodi ozbiljnu politiku, što je, procijenio je, ključna razlika između vladajuće stranke i oporbenih stranaka.

“Dok oporba pokušava steći pozornost izvodeći incidente u Saboru i rušeći kvorum, naša vlada i parlamentarna većina u proteklih mjesec dana donijela je niz važnih odluka: Sabor je usvojio proračun za iduću godinu, potvrđen je prijedlog novih poreznih rasterećenja, povećana je minimalna plaća na 3000 kuna, usvojena je mirovinska reforma kao i zakoni o udomiteljstvu, tržištu kapitala, brdsko-planinskim i potpomognutim područjima te Deklaracija o položaju Hrvata u BiH. Rezultati koje postižemo pokazuju da odgovornom politikom pobjeđujemo populizam i destrukciju koju nudi oporba, čime očito ni velika većina hrvatskih građana nije impresionirana”, rekao je Plenković.

Suradnja s koalicijskim partnerima temelji se na suglasju o razvojnim prioritetima Hrvatske

Komentirajući  suradnju s koalicijskim partnerom HNS-om, predsjednik Vlade i HDZ-a naglasio je da se suradnja s “koalicijskim partnerima temelji na jasnom suglasju da je potrebno orijentirati se na razvojne prioritete Hrvatske. Argumentirano raspravljamo o svim zakonskim prijedlozima i unutar Vlade i Hrvatskog sabora”.

Plenković je istaknuo kako se nastavlja s obrazovnom reformom, a cilj je na temelju društvenog suglasja u obrazovni sustav unijeti promjene uvažavajući prethodna postignuća i stečena iskustva. Obrazovanje je generator razvoja i zato je Vladin strateški prioritet, rekao je.

Osim kurikularne reforme, dodao je Plenković, reforma školstva uključuje i podizanje kvalitete rada učitelja i nastavnika, unaprjeđenje rada škola, razvoj sustava potpore učenicima, ujednačavanje i podizanje obrazovnih i pedagoških standarda

Na upite o aferi SMS vezana uz curenje podataka, ponovio je kako od policije, DORH-a i svih angažiranih službi očekujem da se afera rasvijetli do kraja.

“Što više informacija izlazi u javnost, afera poprima sve šire razmjere jer se fabriciranjem različitih dokumenata nastojalo destabilizirati političku scenu i institucije. Na meni kao predsjedniku Vlade nije da utvrđujem ili prejudiciram bilo čiju odgovornost, već za to postoje nadležna tijela, koje trebaju utvrditi sve činjenice. Dodatnim jačanjem institucija moramo našim građanima pokazati da u Hrvatskoj ne može biti prihvatljivo ometanje istraga i curenje podataka”, rekao je Plenković.

Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u BiH i europskom putu BiH polazi od potpore suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH

Govoreći o motivu usvajanja saborske Deklaracije o položaju Hrvata u BiH premijer Plenković naglasio je Republika Hrvatska, “kao prijateljska i susjedska zemlja, snažnije od bilo koje druge države potiče ubrzanje europskog puta BiH, čime pokazujemo da je naš angažman dobronamjeran i usmjeren prema boljitku cijele BiH kao zemlje tri ravnopravna konstitutivna naroda, Hrvata, Bošnjaka i Srba te svih drugih koji žive u BiH”.

Podsjetio je da se još kao zastupnik u Europskom parlamentu aktivno zauzimao za podnošenje zahtjeva za članstvo BiH.

Kao hrvatski premijer, na Europskom vijeću pojasnio sam kolegama da Europska unija mora pomoći strankama i institucijama u BiH kako bi se pristupilo provedbi presude Ustavnog suda i promjeni Izbornog zakona, rekao je Plenković. Podsjetio je kako je na posljednjim općim izborima ponovno došlo do neodržive situacije da jedan narod drugome bira predstavnika u Predsjedništvu BiH, jer je takav model suprotan duhu Daytonskoga sporazuma.

“Brojni kolege i čelnici zemalja pokazali su razumijevanje prema ovoj temi i zalažu se za kvalitetno funkcioniranje odnosa među tri naroda u BiH. Deklaracija Hrvatskog sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu BiH polazi od potpore suverenitetu, teritorijalnom integritetu i neovisnosti BiH te jasne opredijeljenosti Hrvatske za razvijanje dobrosusjedskih odnosa utemeljenih na ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Da bi Hrvati mogli ostajati živjeti, raditi i zajedno s dva ostala konstitutivna naroda graditi budućnost BiH, nužno je i demokratski da budu ravnopravno zastupljeni”, rekao je .

Također je podsjetio da Hrvatska s BiH nastavlja povećavati gospodarsku razmjenu. “Otvorili smo konzulate u Vitezu i Livnu, otvorena su dopisništva HRT-a i Uredi HGK u Sarajevu i Mostaru. Uz to, dogovorena je i avionska linija nakon 15 godina koja povezuje Zagreb i Mostar dva puta tjedno”, rekao je Plenković.

Pitanje nestalih od velikog  interesa za našu Vladu i u tom pitanju nema kompromisa

Govoreći o odnosima sa susjedima, posebice kada je riječ o Srbiji i potrazi za nestalima, i Sloveniji, koja i i dalje ne odstupa od svojih stavova vezanih uz arbitražu o granici premijer Plenković ocijenio je kako “čvrsto zastupamo nacionalne interesa” te da  “svakoj državi pristupamo individualno sa stalnom težnjom za odvajanjem otvorenih pitanja od tekućih gospodarskih i političkih konzultacija”.

Pitanje nestalih od velikog je interesa za našu Vladu i u tom pitanju nema kompromisa jer sudbina svih nestalih mora biti razriješena. Tragamo za još 1508 osoba nestalih u Domovinskom ratu, i nećemo prestati dok se posljednja osoba ne nađe, istaknuo je Plenković.

Podsjetio je kako je u pitanju graničnog spora sa Slovenijom hrvatsko stajalište jasno definirano konsenzualnom odlukom Hrvatskog sabora iz srpnja 2015, ali i da je Hrvatska otvorena i spremna na bilateralne razgovore “jer je arbitraža nepovratno kompromitirana”.

Drago mi je da je Europska komisija odlučila ne miješati se u to pitanje jer je ono bilateralne naravi. Susjedne smo zemlje, partneri u Europskoj uniji i saveznici u NATO-u i vjerujem da se možemo usuglasiti., ocijenio je premijer.

Govoreći o najvećim ovogodišnjim izazovima za Vladu Plenković je istaknuo kako  “dovršen je proces nagodbe u koncernu Agrokor čime su sačuvana radna mjesta, spriječen kolaps gospodarskog sustava i provedena svojevrsna reforma modela plaćanja i poslovanja u Hrvatskoj”.

Proveli smo mirovinsku i poreznu reformu koja će dodatno rasteretiti građane i poduzetnike za 2,7 milijarde kuna. U 2017. ostvarili smo suficit opće države od 3 milijarde i 150 milijuna kuna, a unatoč protestiranim jamstvima za brodogradnju, vjerujem da ćemo u 2018. ponovno imati proračunski višak, kazao je premijer Plenković

Hrvatsko gospodarstvo sada raste na zdravim temeljima

Ocijenio je da hrvatsko gospodarstvo sada raste na zdravim temeljima, uz istovremeno smanjenje javnog duga, što prije nije bio slučaj”, te da se “dobri gospodarski trendovi temelje  na poduzetnosti naših građana i poduzetnika, kao i na transformacijskom trokutu koji je Vlada uspostavila – konsolidacija javnih financija, provedba strukturnih reformi i privlačenje investicija”.

Komentirajući tvrdnje ekonomskih stručnjaka pa i Hrvatske gospodarske komore (HGK) kako rast koji ostvarujemo nije dovoljan i da tom dinamikom Hrvatska nikada neće uhvatiti korak s ostatkom EU te na koji način to planira ostvariti, Plenković je kazao kako se Nacionalnim programom reformi i Programom konvergencije poduzimaju mjere kojima se jača gospodarstvo, povezuje obrazovanje s tržištem rada i osiguravamo održivost javnih financija.

“U posljednje dvije godine ubrzano smanjujemo javni dug, u čemu smo među najboljima u Europi. BDP kontinuirano raste oko 3 posto, a poboljšao se i međunarodni ugled Hrvatske što dokazuje kontinuirano povećanje kreditnog rejtinga, koji je na korak do investicijskog. Vjerujemo da ćemo ostvariti taj idući korak koji će dodatno smanjiti kamate našim građanima, tvrtkama i državi čime će se potaknuti i investicijski ciklus u Hrvatskoj”. istaknuo je premijer.

Najavio je kako je u 2019. godini predviđena smo nova administrativna rasterećenja u iznosu od 626 milijuna kuna., a vjeruje kako će se kroz poduzetničke potpore, poticaje u poljoprivredi, potpore za zapošljavanje i samozapošljavanje, kao i mnoge druge mehanizme jačanja konkurentnosti stvoriti dodana vrijednost gospodarstvu, ali i da će se život u Hrvatskoj u idućem razdoblju poboljšati. e.

Govoreći o očekivanjima HDZ-a od izbora za Europski parlament i predsjedničkih izbora iduće godine, te hoće li predsjednica Republike Kolinda-Grabar Kitarović imati njegovu potporu ako se ponovno kandidira, Plenković je kazao kako očekuje pobjedu na europskim izborima u svibnju te da će “od dvanaest hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, najmanje pet ih biti iz Hrvatske demokratske zajednice. Smatra kako će se time  “ponovno snažno pridonijeti ukupnoj pobjedi Europske pučke stranke, koja će i nakon izbora ostati najsnažnija politička opcija Europe”.

“Što se tiče predsjedničkih izbora, čekamo da se predsjednica izjasni o kandidaturi”, poručio je predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari