Pratite nas

BiH

Zdenko Ćosić: Ni danas se ne oprašta Hrvatima što 1991. nisu bili naivni

Objavljeno

na

Nakon prvih višestranačkih izbora u republikama bivše SFRJ bilo je jasna da će zajednička državna tvorena “svih naroda i narodnosti” nestati sa zemljopisne karte. Jednako tako, bilo je jasno da s tim neće olako pomiriti srpska politika koja je apsolutno dominirala u svim segmentima države “ravnopravnih” naroda.  Vojna snaga zemlje (JNA) ništa nije poduzela kad je nasilno ukidan status autonomija Vojvodine i Kosova (1988), ali je svim silama krenula u zaštitu poretka kad su ga “ugrozili” građani na slobodnim izborima!?

Već početkom 1991. godine, JNA protuzakonito i  nasilno oduzima oružje Teritorijalne obrane u vlasništvu općina. U rujnu 1991. godine JNA  zauzima Dubravsku visoravan i prodire u pravcu Slanog na jugu, čineći zvjerske zločine u selima nastanjenim Hrvatima. Istodobno zauzimaju aerodrom u Mostaru. Vojska pod snažnom komandom indoktriniranih uglavnom srpskih oficira, još je u ljeto 1991. godine zauzela Kuprešku visoravan i tako izolirala područje Hercegovine nastanjeno dominantno Hrvatima.

Predsjedništvo R BiH, kao “vrhovni  zapovjednik Oružanih snaga BiH”, snaga kojih nema, muku muči s popunjavanjem novih članova.

Srpski članovi su napustili Predsjedništvo nakon referenduma, odnosno nakon međunarodnog priznanja BiH. Proces ostavki, razrješenja i ponovnih imenovanja trajat će do konca 1993. godine. Srbi su, pod vodstvom SDS-a i Radovana Karadžića, osnivali svoje “oblasti”, provodili referendum, da bi 24. listopada 1991. godine osnovali Skupštinu srpskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Bilo je iluzorno očekivati od novoizabranih vlasti u Sarajevu bilo kakvu zaštitu od pokrenute agresije.

Na sjednici Predsjedništva od 4. svibnja 1992. godine, Alija Izetbegović slikovito opisuje mogućnosti “središnjih vlasti” u Sarajevu: “… mi ne smijemo otjerati UMPROFOR iz Sarajeva, čovječe. Nemoj da se igramo sa njima. Oi su nam još jedino oko ovdje kroz koje gledamo svijet. Nema telefona, nema ničega više… Mi smo otkinuti, pošta nam ne radi, mi nemamo više veze sa svijetom.”

Izetbegović i njegova SDA, znajući da formalne institucije nemaju nikakvu moć i da su “otkinuti”, prvi su krenuli u osnivanje paralelnih jednonacionalnih političkih i (para)vojnih institucija.

Početkom svibnja 1991. godine osnovana je Patriotska liga, kao stranačka vojna formacija, odnosno oružano krilo Vijeća nacionalne obrane muslimanskog naroda. Sve se to događalo prije osnivanja Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne, 18. studenog 1991. godine.

Dok su Muslimani (Bošnjaci) osnivali svoje jednonacionalne političke i vojne strukture, javno su iz službenih institucija pozivali  agresora (JNA) da čuva mir u zemlji!?  Ni danas se ne oprašta Hrvatima što nisu bili naivni.

Ni danas se  kao ni tada ne prestaje upirati prstom i optuživati Hrvate što su organizirano branili svoje postojanje. Nisu bili lojalni središnjim vlastima!? Istim onim vlastima koje su bile “otkinute” od ostatka svijeta. Istim onim središnjim vlastima kojima je predsjedao Alija Izetbegović,  izdavao priopćenja, pregovarao i razmjenjivao pisma o miru i suradnji, a istodobno osnivao jednonacionalne političke i vojne institucije.

Po priznanju Sefera Halilovića, Patriotska liga je još u veljači 1992. godine, dakle prije priznanja BiH, imala 120 000 ljudi. Jesu li ove paravojne formacije zaštiti narod (Muslimane) od agresora JNA, najbolje govore zaključci Predsjedništva BiH sa sjednice nakon održanog referenduma, 2. ožujka 1992. godine.

Zaključak pod brojem 6 najbolje gori: “da se odmah raspusti Krizni štab Predsjedništva SRBiH , sa Ejupom Ganićem na čelu kao neustavni organ da se hitno razoružaju paravojne formacije “zelene beretke” koje javno djeluju u Sarajevu, štiteći, između ostalog, i kriminalce – počinioce zločina.”

Tako su zaštitnici kriminala i počinilaca zločina promijenili dresove i ušli i formalno u “središnje” institucije. U fabriciranom javnim narativu, HZ Herceg-Bosna je podrivala te institucije, a zelene beretke su ih ojačale!?

Upornim pokušajima dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH i danas su najveće prepreke upravo HZ HB i HVO koji nisu podrivali središnje institucije, (nije ih niti bilo potrebno podrivati) nego su branili svoj narod od agresora.

Svijest o tome i danas je najbolja obrana, ne samo hrvatskog prava u Bosni i Hercegovine, nego same Bosne i Hercegovine kao zajednice jednakopravnih naroda. Ako je takva BiH cilj “središnjim” patriotima!?

Zdenko Ćosić / Dnevnik.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Obitelj Joze Leutara uputila apelaciju zbog nekažnjenog atentata

Objavljeno

na

Objavio

Obitelj pokojnog doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara koji je ubijen u atentatu u središtu Sarajeva pokrenula je apelaciju pred Ustavnim sudom BiH jer nakon 21 godine nisu pronađene ubojice niti nalogodavci.

Sin pokojnog Leutara Ivica je u apelaciji naveo kako je na njegova oca Jozu izveden politički atentat 16. ožujka 1999. godine, od čijih je posljedica preminuo dvanaest dana kasnije. On u apelaciji ističe kako vlasti nisu provele učinkovitu istragu niti privele licu pravde ubojice njegova oca, potvrdila je u srijedu za Hinu odvjetnica iz Mostara Nada Dalipagić.

“Ovom apelacijom ukazuje se na ozbiljno kršenja prava i temeljnih sloboda koje štiti Ustav ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u BiH te se činjenično potkrepljuje tvrdnja o postojanju kršenja prava zaštićenih Ustavom. Također, apelant smatra da je smrću svoga oca pretrpio, kao oštećeni, značajniju štetu u poštivanju ljudskih prava zajamčenih Ustavom BiH”, rekla je odvjetnica Dalipagić.

Pri tome se u apelaciji pozvalo na tri presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojim su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Turska kažnjenje zbog nedjelotvorne istrage slučajeva ubojstva.

Odvjetnica Dalipagić pojasnila je kako su tijekom istrage i sudskog procesa za ubojstvo Leutara napravljeni brojni propusti. Pri tome je u apelaciji navedeno kako nadležno Županijsko tužiteljstvo u Sarajevu niti policijske agencije koje su radile na ovoj istrazi, ‘nisu poduzeli dovoljne mjere koje su nužne u rasvjetljavanju ovog kaznenog djela’.

U apelaciji se dodaje kako su se u istragu okolnosti ubojstva njegova oca bespotrebno uključile brojne domaće i međunarodne službe i agencije, uključujući i sigurnosne službe, što je dovelo do toga da je istraga usmjerena u pogrešnom pravcu. To je pokazala i presuda Županijskog suda u Sarajevu koji je 2001. godine pravomoćno oslobodio optužbi šestero optuženika, među kojima je bio i njegov vozač Ivica Ćosić koji se u trenutku eksplozije nalazio u vozilu.

Jozo Leutar teško je ranjen u atentatu autobombom izvedenom u središtu Sarajeva sredinom ožujka 1999. godine, a preminuo je dvanaest dana kasnije u bolnici u Sarajevu. Istraga koju je vodilo županijsko tužiteljstvo u Sarajevu ciljalo je na tadašnje vodstvo bh. Hrvata predvođeno članom BiH Predsjedništva Antom Jelavićem, a obitelj Leutar smatra da iza prikrivanja počinitelja i nalogodavaca, te preusmjeravanja istrage i sudskog postupka stoji vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA). (Hina)

Eutanazija hrvatskoga naroda u BiH počela je i prije ubojstva Joze Leutara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

BiH dobiva od MMF-a 165 mil. USD, s 500 mil. eura pomaže gospodarstvu

Objavljeno

na

Objavio

Novi kreditni aranžman vrijedan 165 milijuna dolara dogovorila je u srijedu BiH s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), a Federacija BiH najavila je potporu posrnulom gospodarstvu od pola milijarde eura zbog posljedica nastalih koronavirusom.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić rekao je nakon sastanka održanog s predstavnicima poduzetnika i političkih stranaka kako se radio o vrlo značajnim stabilizacijskim mjerama za gospodarstvo.

“Glavni prioritet Vlade FBiH je subvencioniranje poreza i doprinosa za sve zaposlene u realnom sektoru na cijeloj teritoriji Federacije BiH. Pravo na subvencije će imati poslodavci koji nisu otpustili radnike”, rekao je Novalić novinarima.

Pojasnio je kako će se to odnositi na sve, od malih obrtnika do velikih kompanija. Najavio je uspostavu dva fonda vrijedna više od 500 milijuna eura.

“Najavljujem formiranje dva fonda od ukupno milijardu maraka (oko 500 milijuna eura) za pomoć gospodarstvu”, izjavio je Novalić.

Brojne udruge gospodarstvenika u više navrata tražile su poduzimanje mjera kako bi se umanjile posljedice pandemije.

Dosad su otkaze dobile tisuća radnika, a prvi na udaru našli su se zaposleni u uslužnim djelatnostima. (Hina)

‘Bosna i Hercegovina pozitivna na virus – stanje kritično!’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari