Pratite nas

Pregled

Zdravko Marić: Država nema skrivenih dugova

Objavljeno

na

Kakvo je stanje državnih financija? Što znači izlazak iz procedure prekomjernog deficita? Postoje li neki skriveni dugovi poput onih u zdravstvu? Kada će država konačno zarađivati više nego trošiti? Kako će se ovo odraziti na standard građana?

Neka su to od pitanja koja je večeras sa svojim gostima analizirao je u Otvorenom urednik i voditelj Mislav Togonal. U emisiji su gostovali ministar financija Zdravko Marić, saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić i predsjednik SSSH Mladen Novosel.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je večeras kako država nema skrivenih dugova. Pojasnio je i zašto je Europska komisija preporučila izlazak iz procedure prekomjernog deficita. Prošle je godine deficit bio 0,8 posto BDP-a ili 2,7 milijardi kuna što je najniži deficit od kada ga mjerimo. U tih 2,7 milijardi kuna je 11,2 milijarde kamata. To je rashod ili trošak za dugove iz prethodnih razdoblja. Kada to isključite, kada samo uspoređujete tekuće prihode i rashode, mi smo u suficitu od 8 i pol milijardi. Kao jedan od razloga prijedloga za izlazak Hrvatske iz postupka prekomjernog deficita ministar ističe to što je Hrvatska iskoristili vrijeme niskih kamata i smanjila tako ukupne rashode za kamate. Nemojmo zaboraviti da je tih 11,2 milijardi prije godinu dana bilo 12 milijardi kuna. Znači uspjeli smo smanjiti 763 milijuna kuna kamata. Ipak, ministar ne bježi od toga da je to i dalje veliki iznos.

To vam je kompletan proračun ministarstva znanosti i obrazovanja. Kompletan hladni pogon, sve plaće profesora i učitelja. Najavio je da će u drugoj polovici godine ministarstvo, ukoliko domaća i vanjska financijska tržišta i dalje budu u dobrom stanju, restrukturirati dug. Poglavito u kompanijama koje se bave autocestama i cestama, odnosno vođenjem tih biznisa koje smatramo izrazito vrijednima. Dugovi koji trenutno imaju su izrazito visoki. 5,2 milijardi kuna tih dugova dospijeva iduće godine. U isto vrijeme planiramo te kompanije i poslovno restrukturirati. Na pitanje skriva li država nešto ispod tepiha, poput dugova u zdravstvu ministar je odgovorio kako su svi podaci transparentni, da su ih radila neovisna tijela, te da se fianancije u zdravstvu mogu popraviti jedino kompletnom reformom tog sektora.Ministar je dodao kako je porezna reforma koju je Vlada donijela na trećoj sjednici uvelike poboljšala porezni sustav. To su, kaže, pozdravili stručnjaci pa i Europska komisija iako sama reforma nije bila u smjernicama Komisije već je napravljena samoinicijativno.

Otvorilo se u emisiji i pitanje Zakona o porezu na nekretnine koji bi na snagu trebao stupiti iduće godine. Ministar je kazao kako će se pojedini nameti u smislu komunalne naknade zamijeniti tim porezom, a time se spomenička renta i porez na kuće na odmor integriraju u taj sustav. Prelazak sa komunalne naknade na integriranje za ova dva poreza za veliku većinu građana neće značiti povećanje izdvajanja. Onaj koji ima nešto stariju nekretninu sa manje sadržaja kad je u pitanju kvaliteta nekretnine će plaćati nešto niže, dok će onaj koji ima nešto noviju nekretninu ili više sadržaja, npr. napravio je bazen ili teniski teren on će plaćati nešto više. Na to je reagirao saborski zastupnik SDP-a Gordan Maras koji ne pozdravlja porez na nekretnine. Od ovih objašnjena teniski teren, bazen, takvih ljudi u Hrvatskoj ima vrlo malo. Gospodine Mariću ne znam gdje ste našli taj primjer.

Ti ljudi s bazenom neće osjetiti ni malo poskupljenje, ali će građani osjetiti. Činjenica je da će građani plaćati više novca nego što su to plaćali do sada. Maras tvrdi da HDZ taj porez uopće nije spominjao u kampanji. Štoviše, tvrdi, još se Tomislav Karamarko njemu oštro protivio. Maras se dotaknuo i povećanje prosječne plaće čiji je iznos u ožujku porastao za 128 kuna u odnosu na mjesec ranije. Taj prosjek su digli oni kojima je gospodin Marić omogućio da imaju za 1000 kuna veće mjesečne plaće nego što su to imali proteklih godina.

To su plaće od 15, 20 pa sve do 70 tisuća kuna. Ljudi koji rade za 4 tisuće kuna nisu osjetili osjetili gotovo ni kune od tog povećanja. Moramo biti vrlo iskreni i ne to zakamuflirati u bazene i teniska igrališta, odnosno u neke prosjeke vidjeti što smo za naše ljudi napravili.Da je kupovna moć građana slaba istaknuo je predsjednik SSSH Mladen Novosel. Dobro je da Hrvatska izlazi iz postupka prekomjernog deficitai da će BDP rasti na 3 i pol posto, da industrijska proizvodnja raste, ali građani to još nisu osjetili. Kupovna moć hrvatskih građana je danas daleko niža nego 2008., 2009. kad smo ušli u krizu. Tad je prosječna plaća bila 39 posto plaća prosječne plaće u Njemačkoj.  Sada je na 31 posto. Manje-više sve zemlje u istočnoj Europi koje su u nekakvom partnerkom odnosu prema Njemačkoj je došlo do razlike između prosječne plaća u tim zemljama prema Njemačkoj prosječnoj plaći.

Novosel je zaključio kako se pozitivni pokazatelji u gospodarstvu moraju ukazati kroz veće zapošljavanje. Moramo doći do 300, 500 tisuća boljih i kvalitetnih radnih mjesta u Hrvatskoj. Onda ćemo, kaže, riješit problem zdravstvenim i mirovinskog sustava. Ako se zapošljavanje preko SOR-a  pretvori u pripravnički onda će više ljudi ostati u Hrvatskoj. Nećemo morati ni produživati radni vijek ni raditi kontinuirane reforme.
Na pitanje hoće u odnosu na sve izazove s kojima se Hrvatska susreće, poglavito one s Agrkorom, BDP i dalje rasti ili će padati, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Addiko banke Hrvoje Stojić kazao je kako oni gledaju optimistično. Ako pogledamo utjecaj događanja s Agrokorom na rast, zapravo vidimo da u prvom kvartalu gotovo da nije bilo utjecaja. On će biti otrpilike 4 posto. To je nešto što nije bilo zabilježeno od 2008. Ipak, Stojić ističe da je neupitno da će restrukturiranje Agrokora imati reperkusije na rast. Ipak, Stojić očekuje da će to nadomjestiti rekordna turistička sezona koja se očekuje, a počela je već u prvom kvartalu. Pomoći će, tvrdi i izvoz. Zadnjih 6 mjeseci imate rast preko 20%.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Željka Mitrović Jurić: Moje je djetinjstvo zaključano u 1991.

Objavljeno

na

Objavio

Fotografija uplakane djevojčice u plavom kaputiću obišla je svijet: “Moje je djetinjstvo zaključano u 1991.”

Fotografija Željke Mitrović Jurić, uplakane djevojčice u plavom kaputiću koja je iz Vukovara potjerana 1991. godine obišla je svijet.

Tada šestogodišnju Željku Mitrović Jurić i njezinih četvero sestara i braće te majku srpski su okupatori nakon pada Vukovara odveli u logor u Srijemsku Mitrovicu, odakle su poslije prebačeni u Zagreb. U Zagrebu su kao prognanici živjeli više od deset godina, dok se kao povratnici nisu vratili u Vukovar.

Željka koja je danas majka osmogodišnje djevojčice napisala je knjigu pjesama “ Moja rijeka suza“ koju je predstavila u InMagazinu Nove TV gdje je gostovao i njezin brat Antonio Okreša s tamburaškim sastavom Allegro.

Tom se prilikom prisjetila što je proživljavala prije 26 godina.

„Taj period mog života je jako težak, moje djetinjstvo je ostalo zaključano u 91. Godini. Danas sam majka djevojčice od 8 godina kojoj je teško objasniti zašto sam ja tada plakala i zašto nemam druge fotografije iz svoga djetinjstva“, kaže Željka.

Ističe kako se u tim trenucima osjećala ljubav, zajedništvo i vjera u Boga

„Za vrijeme Domovinskog rata nisam bila u skloništu, već smo cijeli rat proveli u zgradi gdje su nas obilazili mnogi branitelji. Donosili su nam slatkiše i igrali se s nama tako da mi nismo osjećali taj strah rata.

“Imali smo zaštitu i branitelje te smo znali da će nas oni sačuvati“, kaže Željka.

Na naslovnici Željkine knjige nalazi se njezina osmogodišnja kći u istom kaputiću kojeg je i ona nosila prije 26 godina.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Don Damir Stojić: Gledam u Vukovaru lik Isusa koji je prolazio Kalvariju

Objavljeno

na

Objavio

“Gledam u Vukovaru lik Isusa koji je prolazio Kalvariju. Isusa koji je trpio odbačenost, nepravdu i patnju u krvi i suzama, s teškim križem na leđima, na kojem raspet umire.

Ponovno isto proživljava gledajući Vukovar, kojeg razaraju neprijatelji zbog kojih slane suze teku po Njegovim otvorenim, krvavim ranama. O kako to boli! Bože oprosti im jer ne znaju što čine! On je tu, suosjeća. Raspet je s njim. Gleda u nebo i vapi Bogu. Ispod križa evo Majke tješiteljice s glavom polegnutom na zemlju natopljenu suzama i rukama sklopljenim u molitvu. Opet osjeća onu istu bol u srcu.
Svršeno je!
Došao je kraj patnjama, početak novog života. Grad mrtvih postaje gradom živih s novim domom na nebu.

O sveti Vukovaru, hvala ti što si dao svoj život za mene i ostatak Hrvatske. Neka ova ilustracija bude moj mali znak velike zahvalnosti ljudima koji su stradali u ratu i njihovim obiteljima.
Blagoslovile vas Božje ruke i ruke naše nebeske Majke.”

Don Damir Stojić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari