Pratite nas

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Jamstvo za 3. maj do 150 milijuna kuna

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić uoči sjednice Vlade danas je kazao da će Vladina odluka o izdavanju jamstva za 3. maj biti uvjetna te da će to jamstvo u ovom trenutku biti do iznosa od 150 milijuna kuna.

“Odluka koju ćete danas čuti na Vladi je uvjetna, a prvi je uvjet na samoj Upravi društva da sa svim vjerovnicima postigne sporazum o odgodi potraživanja. U samoj odluci je to oko dvije godine, do 1. rujna 2021. To bi bila neka vrsta preduvjeta da se stvore daljnje pretpostavke za formalno izdavanje jamstva, koje bi bilo za kreditno zaduženje kod HBOR-a ili kod jedne ili više poslovnih banaka, to ćemo još vidjeti”, izjavio je Marić odgovarajući na upit novinara.

Dodao je i da bi resorno ministarstvo i Hrvatska brodogradnja-Jadranbrod, ključni u smislu nadzora i analitike, trebali nastaviti pratiti tijek sredstava financijskih sredstava i pratiti odluka kojom se, kako je istaknuo, umanjuju postojeći gubici državnog proračuna.

Na pitanje koliko je to jamstvo, kazao je da je u ovom trenutku do iznosa od 150 milijuna kuna, čime bi se stvorile pretpostavke za deblokadu računa i pokretanje proizvodnje.

Kazao je i da će se vidjeti hoće li taj iznos biti dovoljan za proizvodnju i rješavanje isplate zaostalih plaća, a ovisit će i o tome kako će uprava voditi razgovore s naručiteljima brodova.

Na pitanje je li to uvjetno jamstvo novi pristup u izdavanju državnih jamstava, Marić je kazao da je u ovom slučaju nije pretjerana novost, ali da je za izdavanje tog jamstva, s obzirom na to da je društvo blokirano od velikog broja vjerovnika, potrebno napraviti određene pretpostavke i ispuniti preduvjete.

Vlada bi danas trebala donijeti odluku o davanju državnog jamstva za kreditno zaduženje Brodogradilištu 3. maj kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i drugih banaka, radi stvaranja preduvjeta za pokretanje proizvodnje i završetak započetih novogradnji, a s ciljem umanjenja postojećih gubitaka za Hrvatsku.

Plan za spas Brodogradilišta 3. maj predviđa da vjerovnici prihvate isplatu 15 posto njihovih potraživanja odmah, uz obvezu da za ostatak neće blokirati račun 3. maja tijekom sljedeće dvije godine. Isplata bi trebala biti osigurana novcem iz proračuna, kao i novac za pokretanje proizvodnje.

Direktor 3. maja Edi Kučan sredinom kolovoza rekao je da bi vjerovnici do kraja mjeseca potpisali izjave o stavljanju u mirovanje većeg dijela svojih potraživanja sljedeće dvije godine. Mirovanje 85 posto potraživanja omogućilo bi pokretanje proizvodnje te dovršetak započetih brodova u riječkom brodogradilištu. To su brod za prijevoz rasutog tereta za kanadskog naručitelja Algomu i brod za prijevoz automobila i kamiona, koji se nalaze u opremnoj luci 3. maja, te brod za prijevoz kemikalija, koji je u brodogradilištu Uljanik u Puli.

Brod za prijevoz automobila i kamiona je u stečajnoj masi Uljanika, te za njega treba pronaći pravno rješenje, a brod u Uljaniku je u punom vlasništvu 3. maja, pa ga se može ponovno dotegliti do Rijeke na opremanje, kad se osiguraju uvjeti. Račun 3. maja blokiran je potraživanjima u ukupnom iznosu nešto manje od 80 milijuna kuna, a pojedinačni vjerovnici s najvećim potraživanjima su Ministarstvo financija i HEP.

Trgovački sud u Rijeci početkom kolovoza ponovno je odgodio ročište radi rasprave o pretpostavkama za otvaranje stečaja u tom brodogradilištu i to za 26. rujna, budući da je dogovoreno da se u Ministarstvu gospodarstva do 29. kolovoza utvrdi model financijske konstrukcije i drugih preduvjeta za nastavak proizvodnje. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Službeno počela gradnja pristupne ceste za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je početkom listopada potpisan ugovor o izgradnji pristupnih cesta, zajednica ponuditelja koju čine Strabag AG i Strabag d.o.o. jučer je uvedena u posao na izgradnji pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže.

Primopredajom tehničke dokumentacije, dostavom imenovanja i otvaranjem građevinskog dnevnika službeno je započela izgradnja ove dionice duge 12,04 kilometara, ističu u Hrvatskim cestama.

Zajednica ponuditelja Strabag AG i Strabag d.o.o. će navedeni posao izgradnje pristupa do postojeće cestovne mreže sa strane kopna i sa Pelješke strane izvršiti za 478.3 milijuna kuna (bez PDV-a), s rokom dovršetka od 33 mjeseca. Izgradnja ove dionice vrlo je zahtjevna jer uključuje izgradnju dva tunela, dva mosta i vijadukta te ostalih popratnih komponenti.

Očekuje se da će drugi izvođač, grčki Avax S.A., koji će graditi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli, ukupne duljine 18 km i ugovorene vrijednosti posla 511.5 milijuna kuna (bez PDV-a), biti uveden u posao krajem studenog ili početkom prosinca, a rok za dovršetak te dionice bit će 28 mjeseci, prenosi Slobodna Dalmacija

Iz Hrvatsskih cesta podsjećaju kako je trenutno na gradilištu Pelješkog mosta u tijeku gradnja prvih stupova. Na morskom stupnom mjestu 8 (S8) potpuno je gotova naglavnica pilota i krenuli su armirački radovi. Nakon toga slijede betonski radovi pa se već priprema i oplata za gradnju stupa. Izrada naglavnica pilota u tijeku je na stupnim mjestima 5, 6, 7 i 9.

Na kopnenoj strani S2 je u poodmakloj fazi gradnje, a na pelješkoj strani na S13 rade se temelji. Stupna mjesta S6, 7, 8 i 9 imaju najveće naglavnice, a u svaku od njih ide 3200 kubnih metara betona te 1200 tona armature. Te naglavnice imaju dimenzije rukometnog igrališta, 29 puta 25 metara, a debljina im je pet metara. S8 bi prvi trebao biti gotov, i to do kraja godine, a isto ovisi i o vremenskim uvjetima.

Materijal i pogoni su već spremni za početak proizvodnje. Očekuje se da bi potkraj siječnja ili početkom veljače 2020. godine prvi elementi mogli stići na gradilište. Oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dovozit će se brodovima iz Kine, neki dijelovi bit će dugi šest, a neki 12 metara, ovisno je li raspon na stupu sa zategom ili bez njega. Na gradilištu je u ovom trenutku 410 kineskih i 60 hrvatskih radnika te 21 plovilo. Dinamika radova u skladu je sa planom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

U Hrvatskoj iduće godine 82 tisuće stranih radnika

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatskoj će sljedeće godine raditi 82 tisuće stranih radnika, piše u ponedjeljak Večernji list, problematizirajući koče li stranci rast plaća koji se prema službenim podacima usporava.

Hrvatska se u posljednje vrijeme ističe po osjetnom smanjenju nezaposlenosti i naglom povećanju kvota za strane radnike koji već čine oko pet posto ukupnog broja zaposlenih, navodi dnevnik.

U pripremi je zakon kojim se mijenja režim zapošljavanja stranaca pa se više neće propisivati kvote, nego će se dozvole izdavati ovisno o stanju na domaćem tržištu rada. Sustav kvota trebao bi se zadržati privremeno, prva tri mjeseca, dok zakon ne prođe saborsku proceduru i dok se država ne pripremi za prihvat stranaca po novim uvjetima. Radne dozvole ove je godine zatražilo oko 12 tisuća tvrtki, s tim što su mnogi potezali i do Azije kako bi našli radnike!

Usporedo s donošenjem novog zakona, priprema se i odluka o kvotama za 2020., po kojoj bi iduće godine u Hrvatskoj moglo raditi 81.600 stranaca, od čega bi se 25 tisuća postojećih dozvola produljilo za još godinu dana te izdalo 56.600 novih. Najviše dozvola predviđeno je za građevinu – oko 24 tisuće – i turizam – oko 20 tisuća.

Dnevnik ističe da bi stranci morali raditi pod istim uvjetima kao i domaći radnici, no sindikati kažu da nitko ne nadzire poštuju li poslodavci propisane uvjete, barem u ona dva kolektivna ugovora čija je primjena proširena na sve tvrtke – u ugostiteljstvu i građevinarstvu.

“Kad Dalekovod dobije posao u Švedskoj, sindikati ga provjeravaju koliko plaća radnike i poštuje li tamošnje uvjete. U Njemačkoj je to posao inspekcije i poreznih vlasti, a kod nas nitko ne nadzire primjenu kolektivnih ugovora”, kaže sindikalistica Ana Pezelj iz SSSH.

Sindikati se boje da će stranci srušiti ili zaustaviti rast plaća, no ni oni sami zasad taj svoj strah ne mogu potkrijepiti konkretnim analizama jer ih nema, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari