Pratite nas

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Ne vidim razlog za nastavak štrajka

Objavljeno

na

U Washingtonu se održava jesensko zasjedanje MMF-a i Svjetske banke. Glavna tema sastanka je kako izbjeći moguću recesiju u vremenu kada svjetsko gospodarstvo usporava. Samo trgovinski ratovi, među kojima je najveći onaj između Sjedinjenih Država i Kine, svjetsku bi ekonomiju do kraja sljedeće godine mogli stajati oko 700 milijardi dolara.

Hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu predvodi ministar financija Zdravko Marić. Evo što je izjavio za Dnevnik HRT-a:

Projekcije MMF-a su gotovo identične našima. U tom smislu su glavni rizici egzogeni – nešto na što ne možemo utjecati – Brexit, trgovinski ratovi, nafta i slično. No ta spoznaja zajedno s našim iskustvima, rekao bih naučenom lekcijom dugogodišnje recesije u Hrvatskoj navodi na zaključak da se trebamo okrenuti sebi i jačati domaće gospodarstvo, proizvodni sektor prije svega, izvoz, smanjiti uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva uz već tradicionalni i dobrodošao doprinos i investicije, odnosno osobne potražnje u punom rastu.

Na pitanje o mogućem dodatnom zaduživanju, ministar Marić je odgovorio da već u srpnju iduće godine dospijeva obveznica od milijardu i 250 milijuna američkih dolara.

– Kao što smo i nacrtali u strategiji upravljanja dugom u pravilu ta međunarodna dospijeća i refinanciramo na međunarodnom tržištu. Hoće li biti dolar ili euro, to ćemo vidjeti u prvoj polovici iduće godine ali mogu reći da svi ovdje gledaju na Hrvatsku vrlo pozitivno. Popravljen je naš rejting, dobro je trgovanje našim obveznicama i općenito je povoljna situacija na financijskim tržištima, tako da možemo pozitivno gledati prema toj transakciji, kaže ministar.

– Do te transakcije ćemo imati nekoliko aktivnosti i na domaćem tržištu. Krajem 11. mjeseca nam dospijeva jedna domaća obveznica. Radimo s domaćom financijskom industrijom na pripremi izdanja i već sada mogu reći da će ponovno biti uspješno izdanje u smislu cijene, najavio je.

Zamoljen da komentira štrajk prosvjetara koji će ga dočekati u Hrvatskoj, ministar je odgovorio da naprosto trebamo staviti brojke na stol i razmotriti objektivno situaciju.

– Ako uzmemo u obzir sve mjere koje smo poduzeli i koje su nedavno najavljene od strane predsjednika Vlade u Hrvatskom saboru, kada se to provede, dolazi do preko 18 posto povećanja osnovice plaća učitelja i svih zaposlenika u državnim i javnim službama. Tu ni ne ubrajam povećanje neto plaća koje se dogodilo zbog poreznih izmjena. Kada gledamo te brojke, mislim da je to jedna stvarno dobra situacija koju smo uspjeli postići u okviru mogućnosti javnih financija. Jer cijelo vrijeme konsolidiramo javne financije i smanjujemo poreze. Evo sada dižemo i plaće i kada sve to zbrojite, uz dužno poštovanje prema interesu svakoga, ne vidim razlog za nastavak štrajka. Tim više da smo se i obvezali da ćemo napraviti temeljitu reviziju za sve koeficijente i dodatke.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Marić: Ulazimo u turbulentna vremena

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na 18. međunarodnoj u konferenciju o poticanju izvoza naglasak stavlja na utjecaj uvođenja eura na izvoz i izvoznike.

To je tema i glavnog panela konferencije na kojemu uz potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, gostuju i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko i drugi.

– Što se tiče EU fondova imamo rast od 420 posto. HBOR je uvijek podržavao poduzetnike koji su se financirala iz EU fondova. Kada smo se odlučili još koncentriranije fokusirati na taj dio, imamo stvarno jako dobre rezultate, rekla je među ostalim o rezultatima HBOR-a Tamara Perko.

– Krediti za investicije imaju stopu od 1,3%. Smanjili smo kamatne stope, kamatna stopa iznosi 1,5% posto, a ako zaposlite nekoga mlađeg od 30 godina ona pada još za 0,2%. Što se tiče pripreme izvoza, smanjena je kamatna stopa s 3 na 1,75%, dodaje.

Ministar financija Zdravko Marić kaže pak da su izvoznici možda i najvažniji segment hrvatskog gospodarstva, piše HRT

– Sabor je jučer izglasao proračun i projekcije za 2021. i 2022. S proračunom nastavljamo s pozitivnim trendovima javnih financija. Imamo stabilnost javnih financija koje više nisu prepreke gospodarstvu i bilo kome tko želi u Hrvatskoj stvarati.

– Stabilnost javnih financija i uravnoteženost proračuna nije nešto što radimo zbog toga što to traže Bruxelles, Washington ili Frankfurt. Nama je to važno. Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa suficit od 0,2%. Meni su dvije stvari važne. To je smanjenje javnoga duga u BDP-u. Drugi element, što mene posebno raduje, a to je da rashodnu stranu proračuna odgovorno shvaćamo te da se ponašamo racionalno vezano uz novac poreznih obveznika. Na to sam posebno ponosan. Već četvrti godinu za redom imamo prihode iznad našeg plana, dodaje ministar financija. Projekcija za iduću godinu jest rast BDP-a od 2,5%.

Marić dodaje da se očekuje daljnji doprinos osobne i investicijske potrošnje.

– Koga god od financijskih stručnjaka pitate, ja sam siguran da nitko neće zanemariti investicijsku komponentu kao jednu od najvažnijih. Također, tu je izvoz roba i usluga. Ulazimo u turbulentna vremena na globalnom okviru. Najveće gospodarske velesile imaju nesuglasice, a vidimo i što se događa na području EU-a. Naš izvoz ipak i dalje doprinosi našem gospodarstvu.

Ministar financija kaže i da ima zabrinjavajućih stvari.

– Naša struktura gospodarstva otkriva i dalje poprilično visoku uvoznu ovisnost, a to je sada i vidljivije nego prije. Tijekom recesije nismo se toliko na to obazirali, ali sada kada je period uzlaznog ciklusa, posebno treba voditi brigu o tom elementu. Kako to smanjiti? Jedini način je da jačamo domaću komponentu, proizvodnu, poglavito onu s prizvukom izvozne orjentiranosti. Bez stvaranja novih vrijednosti teško da možemo očekivati značajnije iskorake, dodaje Zdravko Marić.

 

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Službeno počela gradnja pristupne ceste za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je početkom listopada potpisan ugovor o izgradnji pristupnih cesta, zajednica ponuditelja koju čine Strabag AG i Strabag d.o.o. jučer je uvedena u posao na izgradnji pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže.

Primopredajom tehničke dokumentacije, dostavom imenovanja i otvaranjem građevinskog dnevnika službeno je započela izgradnja ove dionice duge 12,04 kilometara, ističu u Hrvatskim cestama.

Zajednica ponuditelja Strabag AG i Strabag d.o.o. će navedeni posao izgradnje pristupa do postojeće cestovne mreže sa strane kopna i sa Pelješke strane izvršiti za 478.3 milijuna kuna (bez PDV-a), s rokom dovršetka od 33 mjeseca. Izgradnja ove dionice vrlo je zahtjevna jer uključuje izgradnju dva tunela, dva mosta i vijadukta te ostalih popratnih komponenti.

Očekuje se da će drugi izvođač, grčki Avax S.A., koji će graditi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli, ukupne duljine 18 km i ugovorene vrijednosti posla 511.5 milijuna kuna (bez PDV-a), biti uveden u posao krajem studenog ili početkom prosinca, a rok za dovršetak te dionice bit će 28 mjeseci, prenosi Slobodna Dalmacija

Iz Hrvatsskih cesta podsjećaju kako je trenutno na gradilištu Pelješkog mosta u tijeku gradnja prvih stupova. Na morskom stupnom mjestu 8 (S8) potpuno je gotova naglavnica pilota i krenuli su armirački radovi. Nakon toga slijede betonski radovi pa se već priprema i oplata za gradnju stupa. Izrada naglavnica pilota u tijeku je na stupnim mjestima 5, 6, 7 i 9.

Na kopnenoj strani S2 je u poodmakloj fazi gradnje, a na pelješkoj strani na S13 rade se temelji. Stupna mjesta S6, 7, 8 i 9 imaju najveće naglavnice, a u svaku od njih ide 3200 kubnih metara betona te 1200 tona armature. Te naglavnice imaju dimenzije rukometnog igrališta, 29 puta 25 metara, a debljina im je pet metara. S8 bi prvi trebao biti gotov, i to do kraja godine, a isto ovisi i o vremenskim uvjetima.

Materijal i pogoni su već spremni za početak proizvodnje. Očekuje se da bi potkraj siječnja ili početkom veljače 2020. godine prvi elementi mogli stići na gradilište. Oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dovozit će se brodovima iz Kine, neki dijelovi bit će dugi šest, a neki 12 metara, ovisno je li raspon na stupu sa zategom ili bez njega. Na gradilištu je u ovom trenutku 410 kineskih i 60 hrvatskih radnika te 21 plovilo. Dinamika radova u skladu je sa planom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari