Pratite nas

Pregled

Zdravko Marić: Odazvat ću se pozivu na svjedočenje, to je zakonska obveza

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u ponedjeljak u Vladi kako će se odazvati pozivu za svjedoka u slučaju Agrokor ako bude pozvan, komentirajući najavu odvjetnika Ante Nobila da će ga pozvati kao krunskog svjedoka obrane njegove klijentice Piruške Canjuge.

“Dok su u tijeku postupci pred nadležnim institucijama, ja naravno sigurno neću ulaziti ni u kakve komentare tih postupaka, a što se tiče pitanja (o pozivu za svjedoka) to je između ostalog i moja zakonska obveza.

Tako da sigurno možete računati ako budem bio pozvan da ću se odazvati”, izjavio je Marić nakon sastanka u Vladi o sanaciji šteta od poplava.

Na novinarski upit zašto tijekom rasprave u Hrvatskom saboru o njegovom povjerenju nije spomenuo da se sastao s Ivicom Todorićem, Marić je odgovorio da je bio konzistentan u izjavama i da je u Saboru odgovarao na sva pitanja.

“Meni se spočitava da nešto nisam rekao ili kako neki kažu da sam izgovorio neke neistine i laži. Mislim da to nije točno, dapače, vrlo sam konzistentan u svojim izjavama, pa i po pitanju onoga kada sam govorio o tome da sam se izuzeo iz procesa odlučivanja vezano za Agrokor i pojedine njegove kompanije”, kazao je Marić, podsjetivši da se iz tog procesa izuzeo u 12. mjesecu 2016. godine.

“Što se tiče 17-satne rasprave u Hrvatskom saboru, znate da je to bila rasprava o povjerenju meni kao ministru financija i kako god mi okarakterizirali tu raspravu, ja kao ministar financija sam u Hrvatskom saboru gost. Ja sam tamo odgovarao na pitanja i rekao sam svoju uvodnu i završnu riječ i odgovorio sam na sva pitanja i sve optužbe koje su stavljene na moj račun i smatram da sam dokazao da su bile u potpunosti neutemeljene”, rekao je.

Na konstataciju novinara da nije spomenuo sastanak s Todorićem jer ga to nitko nije pitao, Marić je kazao da ne bi on to tako zaključio.

“Vi ste se uzeli jednog detalja, jednog segmenta što se tiče jednog sastanka. Isto kao da me pitate za bilo koji drugi sastanak, zašto nisam prijavio da sam se našao s bilo kojim drugim hrvatskim gospodarstvenikom u proteklih godinu i pol dana”, rekao je Marić. Dodao je da je kao ministar financija u protekle gotovo dvije godine odradio jako puno sastanaka s mnogo hrvatskih gospodarstvenika i da je jako mali broj tih sastanaka bio javan.

“Nema nikakvih tajni niti s bilo kojim gospodarstvenikom oko bilo koje teme”, istaknuo je.

Na upit o navodima Sberbanka da je izvanredna uprava za Agrokor preplatila za 100 milijuna obveznice Agrokora te da je s tim dijelom vraćen dio duga američkom fondu Knighthead, Marić je kazao da nije upoznat s time. Na upit boji li se širenja istrage na članove Vlade kazao da je uvijek svoj posao obavljao odgovorno i profesionalno, pa i kada je bio u Agrokoru te da nikada u njegovom djelokrugu rada nije bila izrada financijskih izvještaja niti njihova revizija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Darko Pavičić: Vjeronauk je vraćen u škole jer ga je komunizam izbacio iz škola

Objavljeno

na

Objavio

Reviziju Vatikanskih ugovora neke civilne udruge traže već godinama, a “u ofenzivu” je krenula i oporba. Glas službeno u Hrvatskom saboru traži reviziju četiri Vatikanska ugovora, a SDP smatra da bi se o tom pitanju trebao provesti i referendum. Za vladajući HDZ nema dvojbe – premijer ističe kako za reviziju nema potrebe.

Novinar Večernjeg lista Darko Pavičić rekao je da je ovo pitanje koje se ponavlja s vremena na vrijeme. Pojavljuju se razne inicijative za revizijom, pa čak i za raskidom Vatikanskih ugovora. Iza tih motiva su uvijek neki ideološki prijepori, svjetonazorski, ali i politikantski.

Kada se govori o tome onda se želi poslati poruka – Katolička crkva i sve ostale vjerske zajednice koje imaju iste takve ugovore s državom su društveni paraziti te da tome jedanput treba stati na kraj. A to nije tako, rekao je Pavičić.

Postoji niz razloga zašto je to jedna napuhana priča. Ovdje je važno vidjeti zašto se to događa baš sada. HDZ i Crkva su se prilično udaljili nakon ratifkacije Istanbulske konvencije. U ovome trenutku, bilo tko da traži reviziju Vatikanskih ugovora, on onda praktički opet zbližava Crkvu i HDZ. Odnosno vraća ih u staru idilu i ljubav koju su prije imali. Tko to radi i iz kojih motiva – nejasno je, kazao je.

Novinar Novog lista Branko Mijić izjavio je kako smatra da bi trošenje proračunskog novca trebalo biti transparentno, pa i u ovom slučaju kada je riječ o financiranju Crkve. Revizija Vatikanskih ugovora je nešto sasvim drugo, puno ozbiljnije. Nisu jasni motivi oporbe, posebno SDP-a – da se u ovome trenutku zalaže za nešto tako jako veliko i ozbiljno kao što su Vatikanski ugovori. Nije Vatikan tako mali, niti nemoćan niti je to neka bezvezna državica pa ćemo na njoj graditi neke lokalne unutarpolitičke poene i tražiti potporu birača – jer je netko na društvenim mrežama napisao kako bi trebalo tražiti reviziju Vatikanskih ugovora. Ovo mi se čini jedan sasvim neodgovoran i neosmišljen potez oporbe, kao nismo uspjeli u Saboru srušiti Martinu Dalić, hajdemo sada udariti na Papu pa šta bude, izjavio je Mijić.

Ako bi se već išlo u reviziju Vatikanskih ugovora to bi trebao biti tako jedan ozbiljan posao uz ozbiljnu grupu ljudi koja bi sastavila i rekla što bi to trebalo promijeniti. To bi trebala napraviti u tišini, a onda prezentirati. A ne ovako – igrati se politike preko društvenih mreža, kazao je među ostalim Mijić.

Pavičić je želio detaljnije predočiti dio priče i kazao je da Hrvatska biskupska konferencija koja godišnje dobiva 350 milijuna kuna godišnje svake godine izvještava Ministarstvo financija gdje troši novac. Crkva, kada joj dođe novac, raspodjeljuje ga po veličini biskupija. Taj novac služi za udržavanje klera, za izgradnju, obnovu i održavanje crkvenih objekata i Caritas, istaknuo je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković “ne vidi veliku dramu” oko graničnog pitanja sa Slovenijom

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković ocijenio je u utorak na Brdu kod Kranja da unatoč prijeporima odnosi sa Slovenijom nisu u dramatičnoj fazi, komentirajući odnose sa susjednom državom u svjetlu pravnih postupaka koje je ona povela oko arbitraže o granici i pitanja stare devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci.

Plenković je rekao u izjavi za novinare nakon sastanka na vrhu država uključenih u Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) da u sadašnjoj situaciji sa Slovenijom oko graničnog pitanja, ali da mu je žao kad se otvorena pitanja mogu preliti na ljude, kao što je sada slučaj s ribarima iz obje države koji ribare u Savudrijskoj vali, odnosno Piranskom zaljevu.

Glede traženja Slovenije da se u rješenje pitanja za staru deviznu štednju svojim posredovanjem uključi Europska komisija i najava da bi Slovenija mogla tužiti Hrvatsku ako ne obustavi postupke protiv Ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima, premijer je kazao da je takav stav pogrešan jer “u Hrvatskoj sudovi djeluju neovisno od vlade Republike Hrvatske”.

Što se tiče graničnog pitanja vezanog uz arbitražno rješenje i najavu Slovenije da će Hrvatsku tužiti sudu EU-a ako ne pristane na implementaciju arbitražne presude, Plenković je ponovio da je Hrvatska “na čvrstoj poziciji” i da je iz arbitražnog postupka izašla zbog njegove kompromitiranosti, iako je u taj proces ušla u dobroj vjeri.

Plenković je podsjetio da je Hrvatska lani Sloveniji ponudila okvir za bilateralni dogovor o tom “zapravo jedinom pravom otvorenom pitanju” i da je u tom okviru bilo moguće naći “pravedno i za obje strane prihvatljivo rješenje”.

Na pitanja u vezi s najavama moguće slovenske blokade hrvatskog ulaska u Schengenski prostor, ako Hrvatska ne pristane na primjenu arbitražnog rješenja, Plenković je odgovorio da blokade nisu dobar način za rješavanje pitanja, te da takav način ne bi koristio ni Sloveniji čiji bi interes i zbog nadzora nad ilegalnim migracijama trebao biti da Hrvatska što prije uđe u Schengen.

Premijer je dodao da će Hrvatska ispuniti sve tehničke kriterije za ulazak u Schengen i da je cilj da u njega uđe do 2020. godine, kad će preuzeti šestomjesečno predsjedanje EU-om.

Plenković je zahvalio slovenskom premijeru Miri Ceraru, s kojim se samo nakratko sastao na marginama sastanka, na dobroj organizaciji skupa i dobrim temama koje je Slovenija kao predsjedavajuća te inicijative istaknula, posebno pomoć državama u regiji na putu prema euroatlantskim integracijama.

Cerar je kazao da je s Plenkovićem razmijenio nekoliko riječi, no da nije bilo prilike za temeljitiji razgovor o problematičnim pitanjima.

Plenković održao bilateralne susrete na marginama skupa

Hrvatski premijer sastao se na marginama summita SEECP-a s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, te ga pozvao da u svibnju dođe u posjet Hrvatskoj kako bi razmotrili cjelokupne odnose dviju država.

Odgovarajući na pitanja novinara, Plenković je u vezi nekih rezervi u Sarajevu oko gradnje Pelješkog mosta kazao da je nesumnjiva činjenica da će se on nalaziti na hrvatskom državnom teritoriju i da će biti izgrađen, kako je i predviđeno.

U razgovoru s kosovskim premijerom Ramushem Haradinajem bilo je riječi o povećanju gospodarske suradnje i hrvatskim investicijama na Kosovu, kazao je hrvatski premijer, ali i o hrvatskoj manjini koja živi na Kosovu.

Na pitanje o nekim najavama da bi regionalna vlast u austrijskoj Koruškoj mogla zabraniti svibanjsku komemoraciju u Bleiburgu zbog ustaških simbola i jer se na skupu navodno okuplja ekstremna europska desnica i treba li zato odustati od pokroviteljstva hrvatskog Sabora nad tom manifestacijom, Plenković je kazao da ne vidi razloga da se ne nastavi pokroviteljstvo Sabora, ali da se sudionici okupljanja na Bleiburgu moraju pridržavati zakona Republike Austrije.

Govoreći o zadnjim tenzijama sa Srbijom u svjetlu incidenta Vojislava Šešelja prilikom boravka visokog izaslanstva hrvatskog Sabora u beogradskoj Skupštini, te nekih izjava srbijanskog ministra Vulina, Plenković je kazao da Hrvatska i Srbija trebaju smanjiti tenzije, nakon pozitivnih iskoraka do kojih je u zadnje vrijeme u odnosima bilo došlo.

No, ponovio je da je odluka izaslanstva da prekine posjet Srbiji nakon što je oskvrnuta hrvatska zastava bila pravilna te da se nije moglo drukčije postupiti.

“I mi Hrvati volimo teatar, ali ne u svojoj kući”, poentirao je hrvatski premijer.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati