Pratite nas

Pregled

Zdravko Marić otpisuje 252 milijuna kuna duga za 91.000 građana

Objavljeno

na

Ministar financija Zdravko Marić priprema zakon po kojemu će država oprostiti dugove blokiranih manje od prosječne plaće, piše Večernji list

Za prošlu je godinu prosjek bio 5685 kuna, a oprost bi se odnosio na dugove prema središnjoj državi, gradovima, općinama te državnim i komunalnim poduzećima.

Strogi kriteriji

Dugove manje od prosječne plaće ima 91 tisuća blokiranih građana i oni prema svim vjerovnicima iznose 235,4 milijuna kuna. Marić očekuje da će primjer države slijediti i privatni vjerovnici, među kojima dominiraju banke i telekomunikacijski operatori. HDZ-ov gradonačelnik Zaprešića i šef udruge gradova Željko Turk komentirao je da su lokalne jedinice spremne pomoći građanima “u teškoj situaciji, no volio bi da se njima prepusti odluka kako će to u okviru zakonskih rješenja učiniti”.

Ministarstvo financija još ne otkriva pod kojim će uvjetima država iznova otpisivati dugove, no Vlada će otpis tik pred lokalne izbore prilično teško pravdati pred Europskom komisijom, ali i pred vlastitim građanima koji redovno plaćaju svoje obaveze. Hrvatska udruga banaka kaže da je otvorena za razgovor i pozdravlja nastojanje ministra Zdravka Marića u pripremi propisa kojima će se “regulirati otpis duga prema središnjoj državi”.

Predložit ćemo Ministarstvu osnivanje radne skupine u kojoj bi banke i svi ostali vjerovnici mogli iznijeti svoje prijedloge. Predložili bismo da se u zakonu precizno razrade uvjeti otpisa na temelju razrađenih socijalnih kriterija. Isto tako smatramo da bi trebalo razmotriti dodatne porezne mjere kojima bi se privatni vjerovnici motivirali da otpisuju dugove građana do iznosa prosječne plaće – navodi direktor HUB-a Zdenko Adrović.

Zatekla me je ova najava, pogotovo da se zakon donosi pred izbore jer se onda postavlja pitanje s kakvim motivima? Je li ovo možda skretanje pozornosti s Agrokora – upitao je Nikola Mijatović, profesor na Pravnom fakultetu koji napominje da otpis dugova sada regulira nekoliko propisa.

Što s onima koji plaćaju

Ne bi bilo loše imati jedan propis o otpisu, no takav se zakon ne donosi u roku od mjesec-dva, nego se temeljito rasprave sve posljedice – ističe Mijatović. Odvjetnici tako naglašavaju da će se oprost duga morati primijeniti i na strance, a nije nemoguće da uredni dužnici krenu s protutužbama prema državi kako bi i oni dobili svojih 5-6 tisuća kuna.

Sugovornica upućena u tu problematiku kaže da će prva podnijeti tužbu jer država ne smije kažnjavati uredne porezne obveznike tako što će na njih prevaliti teret neurednih dužnika. Prema podacima Fine, dug do 2000 kuna ima oko 45 tisuća blokiranih građana, a još 46 tisuća dužno je između 2000 i 5805 kuna, kolika je bila prosječna plaća u prosincu. Čak i saborski zastupnik Goran Aleksić iz udruge Franak kaže da bez preduvjeta ne bi donosio zakone o oprostu dugova.

Zdravko Marić oduševljen ocjenom Moody’s-a

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kovač: Deklaracija o položaju Hrvata neće zaoštriti odnose Hrvatske i BiH

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Miro Kovač (HDZ) u ponedjeljak je izjavio da se Hrvatska saborskom Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH, o kojoj će se raspravljati u srijedu, ne upleće u unutarnje odnose BiH niti će zaoštriti odnose dviju država.

“Ideja je da Deklaracija bude snažna, kvalitetna i racionalna poruka Sabora hrvatskim institucijama, ali i međunarodnoj javnosti o položaju Hrvata u BiH i o odnosima Hrvatske i BiH. To nije miješanje u unutarnju politiku BiH niti će se zaoštriti odnosi Hrvatske i BiH”, rekao je Kovač, dodavši da dvije zemlje imaju vrlo razvijene odnose.

“Deklaracija je instrument izražavanja općeg stajališta Sabora o položaju Hrvata u BiH. Uvjeren sam da će tekst na kraju biti kvalitetan i da će obuhvatiti mišljenja svih klubova u Hrvatskom saboru”, kaže Kovač.

Jedna od ideja dokumenta jest i da se pošalje snažna poruka da se i od hrvatskih institucija očekuje da promiču ispunjenje obveza vezanih uz provedbu Ustava BiH.

“To znači da država mora biti funkcionalna i da mora jamčiti ravnopravnost svih triju ustavotvornih naroda i svih građana, tako i Hrvata, u BiH. Samo s ravnopravnošću svih triju naroda je moguće da država bude funkcionalna, stabilna i da napreduje”, kazao je Kovač.

Bude li nestabilna, dodao je, za to će i Hrvatska imati odgovornost jer je potpisnica sporazuma iz Daytona.

Nekulturno je da Bošnjaci biraju hrvatskog predstavnika

Na pitanje hoće li se Deklaracijom tražiti izmjena Ustava i izbornog zakonodavstva BiH, Kovač je odgovorio da je Hrvatska dužna promicati ispunjenje obveze provođenja Ustava.

“Način na koji će to kolege u BiH urediti je stvar Parlamentarne skupštine BiH, a Hrvatska je dužna ukazati na to da je apsolutno neprihvatljivo i nekulturno da Bošnjaci biraju predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH”, rekao je Kovač.

On je uvjeren da će u toj Deklaraciji biti pronađena dobra formula i da će se u konačnici poštivati ravnopravnost svih triju naroda u BiH.

“Hrvatska mora svoju ulogu potpisnice Daytona konzumirati jer to nije pravo nego obaveza, a obveze se moraju ispunjavati”, poručio je Kovač.

Komentirajući oštru poruku trojice bivših visokih predstavnika u BiH koji su nedavno upozorili EU da se Hrvatska miješa u unutarnje poslove BiH, Kovač je rekao da se “oni imaju pravo javljati kao i svatko drugi”.

“S tim da oni imaju pravo na mišljenje, a Hrvatska ima obavezu”, zaključio je.

(Hina)

 

Pismo Schwarz-Schilling-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Tuđman je bio vizionarski državnik

Objavljeno

na

Objavio

Na 19. godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana izaslanstvo HDZ-a predvođeno premijerom Andrejem Plenkovićem položilo je u ponedjeljak na Mirogoju vijenac i zapalilo svijeće na grobu predsjednika Tuđmana, kojega je Plenković nazvao vizionarskim državnikom u prijelomnim trenucima za Hrvatsku.

Izaslanstvo HDZ-a došlo je odati počast i prisjetiti se Tuđmanova velikog vizionarskog državničkoga djela za RH, izjavio je Plenković nakon polaganja vijenaca.

Istaknuo je da je Tuđman u ključnim, prijelomnim trenucima za cijeli europski kontinent pronašao način, uz potporu hrvatskoga naroda, da Hrvatska postane i demokratska i slobodna, međunarodno priznata država.

“Vodio je Hrvatsku u najtežim vremenima velikosrpske Miloševićeve agresije, za vrijeme Domovinskoga rata, oslobodio okupirane teritorije i svojom mudrošću, uz pomoć međunarodne zajednice mirno reintegrirao Hrvatsko podunavlje, inzistirao na procesu pomirbe što je jedna od njegovih ključnih ostavština koju također njegujemo i na kojoj ćemo inzistirati”, poručio je.

Sve što se događalo kasnije praktički je u tih prvih deset godina hrvatske samostalnosti zacrtano, rekao je premijer te izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska tim putem nastavila i u pogledu članstva u EU i članstva u NATO-u, u izgradnji demokratskih institucija, socijalne pravednosti, gospodarskog razvoja i što veće uključenosti svih u blagodati hrvatskoga društva i samostalne RH.

Na pitanje zašto je tekst deklaracije o položaju Hrvata u BiH pred članove saborskog odbora prošloga četvrtka došao u izmijenjenoj verziji, na što se požalio dio članova odbora, Plenković je rekao da je to stvar koja će biti raspravljena sredinom ovoga tjedna u Saboru.

“Na zastupnicima u Saboru je da iznjedre tekst za koji misle da je kvalitetan i primjeren onim porukama koje naše predstavničko tijelo na ovu temu želi uputiti”, odgovorio je Plenković.

(Hina)

 

TVORAC MODERNE HRVATSKE I NAŠ PONOS dr. FRANJO TUĐMAN (1922-1999.)

 

 

 

IN MEMORIAM: Dr. Franjo Tuđman (10. prosinca 1999. – 10. prosinca 2018.)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari