Pratite nas

Komentar

Zdravko Tomac: Potiho se napušta ‘tuđmanizam’

Objavljeno

na

Sedamnaest godina prošlo je od smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Odnos vladajućih od smrti do danas prema liku i djelu Franje Tuđmana te način na koji se već godinama obilježava taj dan za Direktno.hr komentirao je politički analitičar Zdravko Tomac.

Potiho se napušta ‘tuđmanizam’, smatra Tomac.

“Verbalno, vladajući se pozivaju na Tuđmana i tvrde da je on ne samo utemeljiitelj moderne Hrvatske i HDZ-a, nego da oni i danas nastavljaju bit njegove politike. Znači, nema u vladajućoj strukturi, ni u HDZ-u, ljudi koji bi se odricali Tuđmana, barem se ne odriču Tuđmana riječima, ni u proklamacijama. Međutim, kada se pogleda stvarna politika Hrvatske, pa i HDZ-a, vidi se da postoje neka kolebanja u odnosu na bit Tuđmanove strategije”, kazao nam je Tomac.

Tuđman je stvorio HDZ, i kao stranku i kao politički pokret, domoljubni pokret, jer je smatrao da bez široke narodne potpore neće moći ostvariti velike povijesne ciljeve, objašnjava Tomac.

“Ostaje pitanje da li današnji HDZ s velikim odmakom desnice prema centru napušta bit Tuđmanove strategije. Tuđman je bio za EU, za NATO, on je čak smatrao da je stvaranje Hrvatske prvo poluvrijeme velike povijesne utakmice, a drugo poluvrijeme da je uključivanje Hrvatske u EU i NATO i potpuno pozicioniranje Hrvatske u srednju Europu i potpuni ‘raskid’ sa Balkanom. Međutim,Tuđman je EU doživljavao i gradio kao zajednicu država u kojoj Hrvatska neće izgubiti svoju suverenost. Tu je sad prijepor gleda li današnja vlast EU i ulogu Hrvatske u njoj kao nekoj ‘naddržavi’ u kojoj će slabiti nacionalna država, ili će se vratiti na Tuđmanovu strategiju da EU može biti uspješna i u interesu hrvatskog naroda samo ako se ne odričemo suvereniteta svoje nacionalne države”, rekao je Tomac.

Postoje moćne snage u EU, smatra Zdravko Tomac, koje žele u Hrvatskoj, na neki način, oslabiti nacionalnu komponentu, to znači, koje traže od Hrvatske da prihvati koncepciju EU u kojoj će Hrvatska prestati biti suverena nacionalna država.

“To je problem koji će tek doći na dnevni red i koji će biti bitan za budućnost Hrvatske. Tu je Tuđman bio jasan. Smatrao je da Hrvatska mora biti u tim integracijama, ali da Hrvatska mora sačuvati svoju neovisnost, suverenost i da ne smijemo slabiti kao nacionalna država. Tu postoje kolebanja, to nije riješeno i mislim da će se tek to pitanje otvoriti i da će se, na tom pitanju, vidjeti tko je ustvari ‘tuđmanist’, a tko nije”, kazao nam je Tomac.

Drugo pitanje, jako važno, koje je ponovno na dnevnom redu, je odnos prema BiH, navodi Tomac.

“Sada imate nesumnjivo, upotrijebit ću tešku riječ, političku zavjeru, da je u BIH u jednom djelu strašan utjecaj, ček bih rekao da RS postaje, na neki način, produžena ruka ruske politike, a s druge strane federacija bošnjačka Erdoganove politike. Ono što je najgore, na određeni način se stvara savez između protuhrvatske, velikosrpske politike, ruske politike u RS-u i velikobošnjačke politike. Pokušava se napraviti velika povijesna promjena biti onog što se događalo u BiH. Pokušava se hrvatska politika i Tuđmanova politika, koja je spasila BiH, proglasiti zločinačkom politikom, agresivnom politikom, obnavljaju se teze o tome da je Hrvatska agresor na BiH. Nizom optužnica i najavom novih protiv skoro cijelog vodstva Hrvatske vojske, uključujući generale Gotovinu i Krstičevića, pokušava se oslobodilačka uloga Hrvatske u stvaranju demokratske Bosne i Hercegovine, pretvoriti u neku zločinačku vojsku i pokušava se napraviti povijesni obrat da se amnestira velikosrpska politika kao jedini krivac za sve zlo koje se događalo na ovim prostorima, da se izjednači krivnja, pa čak da Hrvati budu više krivi”, kazao je Tomac.

Dio hrvatske politike nedovoljno se opire toj strašnoj zavjeri protiv Hrvatske i povijesne istine, a neke snage u Hrvatskoj, tvrdi Tomac, pomažu takvu politiku.

“Tu se isto dokazuje jesi li ‘tuđmanist’ ili nisi. Tuđmanov temeljni stav je bio sačuvati BiH kao državu, oružano se suprostaviti velikosrpskoj agresiji, tražiti savez s Bošnjacima, što je na kraju i napravio. Ako se ne može ostvariti cjelovita BiH, a mnogi su iz svijeta radili na tome da se ne ostvari, Tuđman je imao i rezervnu opciju i tražio je rješenja. Mnogi koji sada krivotvore povijest ne polaze od cjeline njegove politike, nego izvlače pojedine njegove izjave. Ja svjedočim da je međunarodna zajednica dijelila BiH, da je, kada su Srbi osvojili 70 posto teritorija BiH da je bio pritisak i Amerikanaca i Europe, da su nam govorili da se moramo suočiti sa ‘realnošću’; Srbi su pobijedili i vi morate to uzimati kao činjenicu i u traženju rješenja odustati od svojih optužbi da je Milošević zločinac i da je ti bila zločinačka akcija i prihvatiti da je Milošević faktor bez kojeg se ne može zaustaviti rat u BiH”, prepričava nam Tomac.

Tuđman je bio u vrlo teškoj situaciji, objašnjava.

“Dobitna kombinacija je bila kad je napravio savez s Alijom Izetbegovićem i kad je Hrvatska vojska, zajedno s HVO-om, kojeg je Hrvatska naoružala, i Armiju BiH, pobijedila i dobilao rat u BiH. Taj rat nije dobiven do kraja, jer kad su zajednički saveznici došli do pred Banja Luku i kada je bilo samo pitanje volje hoće li ući u Banja Luku i totalno poraziti srpsku vojsku, tada je međunarodna zajednica to zaustavila i jednostavno nije dala da se to napravi. Onda je došlo do tih kompromisa da se napravi Republika Srpska, gdje su priznati rezultati genocida i zločina i najveći su zločinci nagrađeni”, kazao je Tomac.

Tu su nastali novi problemi koji traju do danas, smatra.

“Franjo Tuđman je svojom politikom spasio BiH, a cijelo vrijeme je i iz Hrvatske, a ne samo od Srbije i Bošnjaka optuživan kao agresor, kao onaj koji je nanio veliko zlo BiH. Jedan dio hrvatske politike ne samo da ne brani istinu o Tuđmanovoj politici prema BiH, nego ga i sotonizira i napada, direktno radi protiv hrvatskih nacionalnih interesa”.

Tomac pokušava, kako kaže, da odnos prema Tuđmanu gledamo sadržajno, u odnosu prema nekim njegovim strateškim ciljevima.

“Njegova ideja je bila, a i praksa, pomirbe hrvatskog naroda. On je smatarao da u toj situaciji, kada nitko u svijetu nije bio uz nas da stvorimo samostalnu državu, kad se na razne načine pokušala očuvati Jugoslavija, Franjo Tuđman je smatrao da imamo šanse samo ako se ujedini cijeli hrvatski narod i on je to slikovito meni govorio – ‘ako napravimo savez od ustaša do udbaša i ako se držimo sljedećih kriterija; ne zanima me što si radio u prošlosti, za kakvu si se politiku zalagao, ako si spreman sada, kad se otvorila povijesna mogućnost za stvaranje hrvatske države, da se uključiš u to stvaranje i obranu Hrvatske države”.

Tuđmanu nije bilo bitno, govori nam Tomac, tko ima kakvu prošlost.

“On nije pitao naše iseljenike, koji su kao dragovoljci dolazili i vraćali se, jesu li bili ustaše ili su bili optuživani da su ustaše, nego jesu li se spremni boriti za samostalnu hrvatsku državu. Nije pitao generale, oficire JNA, političare, komuniste, što su bili u životu, jesu se pisali kao Hrvati ili Jugoslaveni, na čijoj su strani bili, on ih je pitao – ‘jeste li spremni danas se boriti za samostalnu hrvatsku državu, jeste li spremni graditi jedinstvo, ne na prošlosti, nego na programu budućnosti”.

Danas, na žalost, imamo ponovno situaciju da se ta temeljna ideja ruši, smatra Tomac.

“Tuđmana se ponovno pokušava proglasiti ustašom, Hrvatsku fašističkom, Domovinski rat sotonizirati, ustašizirati”.

Godišnjicu njegove smrti, smatra Tomac, trebalo bi puno sadržajnije obilježavati.

“Ne svoditi to na priotokol da se polože vijenci i da se održi neka akademija ili nekakav skup. Ne znam hoće li toga ove godine uopće biti. Trebalo bi organizirati okrugle stolove gdje bi se i znanstveno i politički govorilo i proučavalo djelo Franje Tuđmana u novim uvjetima. On je značajan po svojim vizijama budućnosti. Kad smo svi mislili da više nema opasnosti od nekih balkanskih integracija, on je tražio da se stavi u Ustav zabrana stvaranja tih integracija, jer je predviđao budućnost. Pokazalo se da je bio u pravu. Bio je vrlo skeptičan u odnosu na neke potzeze međunarodne zajednice, pa i na to kamo će ići EU, i kriza u EU danas to dokazuje. Trebalo bi obilježavati na jedan drugačiji, radni način, da se govori o njegovom djelu, ali ne o djelu samo za prošlost, nego i o njegovim vizijama budućnosti. Trebalo bi praviti dokumentarne filmove, prikazati neke specijalne emisije na televiziji gdje bi ljudi različitih mišljenja izložili svoje poglede o Franji Tuđmanu i kako nastaviti njegovu strategiju u novim uvjetima”, kazao nam je Tomac.

Franjo Tuđman je umro dosta davno, mnogo toga se promijenilo, ali njegove ideje, njegova strategija, imaju neka rješenja za budućnost.

“Bilo bi zanimljivo svim građanima Hrvatske, svim Hrvaticama i Hrvatima, da mogu čuti u našim medijima, na tribinama, kako se danas tumače i ostvaruju ideje Franje Tuđmana, koje su stvar prošlosti, ali koje su i danas vrlo aktualne. Sve naše godišnjice se vrlo slabo obilježavaju. Naša mana je da brzo zaboravljamo naše velikane, da ne učimo iz povijesti. Bio sam bliski suradnik, pa nekad i protovnik idejama Franje Tuđmana, ali već godinama, na žalost, nemam priliku o tome govoriti”, zaključio je Zdravko Tomac za Direktno.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Može li HDZ računati na njen glas!?

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Milanka Opačić otišla je iz SDP-a i ostavila 18.000 kuna nepodmirenog duga za članarinu.

Sudeći prema izvorima iz SDP-a, Milanka Opačić nije plaćala članarinu od početka prošle godine kada je stranka, suočena s financijskim problemima, povećala članarine i to posebno za one članove stranke koji ostvaruju prihode na dužnostima koje proizlaze iz članstva u SDP-u, piše Jutarnji list.

Tada je određeno više kategorija članarina čiji iznos ovisi o tome koliki je mjesečni prihod. Najniže članarine u simboličnom iznosu od jedne kune određene su za umirovljenike i studente, a najviše plaćaju saborski zastupnici.

Milanka Opačić je kao saborska zastupnica bila u rangu onih čija je mjesečna članarina iznosila 1000 kuna.

– Članarinu sam uredno plaćala sve dok nije usvojen novi sustav – kazala je kratko Opačić u izjavi za Jutarnji list potvrdivši informaciju iz SDP-a.

Na pitanje namjerava li svojoj, sada već bivšoj stranci podmiriti dug, dala je negativan odgovor navodeći kako je ona u 28 godina svoje odradila za SDP.

Podsjetimo, da izlazi iz SDP-a, Opačić je objavila u srijedu, navodeći kako postaje nezavisna zastupnica, a kao prekretnicu za tu odluku istaknula je četverosatni sastanak Predsjedništva i Kluba zastupnika na kojem joj je postalo jasno da ni jedna strana nema volje izvući SDP iz krize.

Ova bivša istaknuta članica SDP-a koja je bila na dužnosti potpredsjednice stranke te ministrica u mandatu Vlade Zorana Milanovića kazala je da će kao neovisna zastupnica podržavati sve one zakonske prijedloge za koje ocijeni da su na korist građanima.

Time je de facto najavila da u pojedinim situacijama HDZ može računati na njen glas, piše Hrsvijet.net.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Damir Kajin: Bježanija iz Uljanika

Objavljeno

na

Objavio

Dojam je da svi bježe iz Uljanika. Bježe radnici, gradonačelnik Miletić koji je “prilagođavao” prostorne planove strateškom investitoru, (industriju pretvarao u luku posebne namjene), više ne brani Jakovčića. Župan Flego koji je pred deset mjeseci branio diversifikaciju riječima: “Mi govorimo o konju, a ne muhi ispod konjskog repa”, više ni ne želi čuti za Uljanik, a danas odlazi i sindikalist Šverko iz Nadzornog odbora (time je blokiran nj rad zbog nepostojanja kvoruma) koji ne želi da se Uljanik prepolovi. Ostaju strateški, Jakovčić i Rossanda.

Ono što sam govorio o Uljaniku Puležani prepoznaju danas, ono što sam govorio o vrhuški IDS-a pred pet godina Istrijani će prepoznati sutra, a ono što govorim danas shvatit ce za 2-3 godine. Napredujemo.

1. Što rade službe? Zašto se ne bave tragom novca? Kako netko može unijeti 100-200…mil. € u HR, a da nitko ne pita odakle novac. Ja sam u slučaju buzetske kompostane u 2 sata “otvorio” desetak off shore tvrtki ljudi koji su trebali ulagat u to smeće, a što je potom dovelo i do rasčišćavanja nogometne močvare.

2. Što je bit diverzifikacije? Nekretninski biznis. Ne. To je paravan za nešto puno ozbiljnije. Da Vlada jamči za novac koji se neće trošiti samo na brodogradnju.

Kako izgleda taj Plan?

Šverko je rekao da ga kao potpredsjednik NO nije ni vidio u cijelosti te da ga izrađuje onaj koji bi trebao preuzeti Uljanik, a to je Kermas energija.

A što sadrži?

– država bi Uljaniku odmah trebala uplatiti 300 mil. € ( Pošto je 19.09. došlo na naplatu 47 mil. € , sada uprava potražuje 280 mil. €).

-država bi trebala dati 200 mil. € garancija strateškom partneru, te mu srediti papire za nekretninski biznis vrijedan 600 mil. €. U tom bi projektu država trebala biti sa 30%.

-nekretnine se rade u join – venture sa državom, a država nakon što proda svoj udio zaradila bi 200 mil. €. Moš mislit.

-na koncu bi strateški dobio novu marinu. Od onih 200 mil.€ 100 mil. € išlo bi za brodogradnju, a ostalo za popratne biznise (vidi G.Istre).

To je bit non -papera.

Da pojasnim Miletiću koliko je novaca ušlo u Uljanik. Dosada 4.3 mlrd. Kn do 2018. te 530 mil. kn iz 3.maja. 2018. 96 mil. € jamstava, (danas je protestirano 47 mil. €), 12.6 mil. € od Končara, 3 mil. € od prodaje V.Lenca, 100 mil. kn za plaće….Za 3 otkazana broda država će platiti 40 mil. € u 2018. god. Znači, samo 2018., cca 200 mil. € ili gotovo tri pulske opće bolnice. U narednih 3 godine, 2019./20./21., u Uljanik treba unijeti 550 mil. €. Vrijednost 8 brodova koje bi Uljanik trebao izraditi procjenjuje se na 650 mil. €, ali zbog prekoračenja rokova neće se uprihodovati ni 500 mil. €.

Miletiću, zašto Uljanik nije restrukturiran? Inače, sa onih 4.5 mlrd. kn, plus 700 mil.€. sanacija Uljanika do konca 2021. dosegnuti će iznos restrukturiranja Brodosplita. Govorimo o 10-11 mlrd. kn.

Uljanik nije restrukturiran, to je moje mišljenje, da bi se njime upravljalo iz Pule, ne daj Bože iz Zagreba. To je bit. Radničko dioničarstvo u Uljaniku pokazalo se glupošču za razliku od direktorskog u Uljanik plovidbi. Prestavnike radnika trebalo bi pitati zašto u 4. mjesecu nisu podržali Debeljaka koji je mogao pomoći Uljaniku, a spasiti 3.maj. Konačno, 3.maj više neće raditi za Uljanik pa će i onih 8 planiranih brodova u 3 godine doći u pitanje.

Stoga, okanite se megalomanije i ugledajte se u Split. Sačuvajte od diverzifikacije cijeli Uljanik. Točno, pred državom je dilema platiti 600 mil. € jamstava ili uz 700 mil. € koje bi trebala uložiti ili za iste jamčiti, (2018.-2021.), nakon tri godine suočiti se sa obvezama od još nekoliko stotina milijuna €.

Uljanik početi pretvarati u kombinaciju remontnog i pravog brodogradilišta, odabrati par brodova koje bi trebalo odraditi u rokovima i brojem zaposlenih po uzoru na druga brodogradilišta i ponavljam, ugledati se na Split, ali tko će pokriti gotovo 600 mil. € jamstava?

I ono što govori koliko Miletić vjeruje u brodogradilište: Zašto si inzistirao da Grad dobije Muzil, Hidro bazu…, a ne i dionice Uljanika? Reći ćeš Pula ne može bez pomoći, ne Vlade, već cijele države… To je točno, ali barem se moglo osigurati u Proračunu Grada Pule i Županije dostatna sredstva za najveći socijalni udar koji će Istru pogodit od 90-te na ovamo.

Miletiću, priznaj osim za sebe ti za Grad nisi učinio gotovo ništa. Što ćemo sa Monumentima, Katarinom, Barbarigom, Dragonerom? Sve je u posjedu Končara… Da li je predviđeno u Uljaniku 1000 suhih vezova i još 150 za mega jahte u moru? Ti znaš što ste radili i kamo ste Uljanik doveli. I ne samo Uljanik već i 3.maj. Stidite se ako obraza imate.

Ako vi na Puljštini niste spremni ni kune izdvojiti za Uljanik, zar mislite da će oni iz Zagreba? Da ne ispadne da ste Uljaniku vi iz Pule maćeha, a oni iz Zagreba majka iako imam dojam da Uljaniku u narednih nekoliko dana samo dragi Bog može pomoći. Nisam praznovjeran, ali vjerujem da još ima kakvh takvih šansi za Uljanik.

Damir Kajin

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari