Pratite nas

Vijesti

Zdravko Tomac u podcastu Projekta Velebit

Objavljeno

na

Visoki sud časti HDZ-a presudio je Darku Milinoviću bez da ga je saslušao. Model suđenja istovjetan onom iz komunističkim olovnih vremena kada je obrana bila suvišna.

Kakvi se to procesi događaju u HDZ-u?

Tko je odgovoran za uvođenje jednog sustava mekane diktature koji je u konačnici ipak diktatura?

Kako se predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko 2014. godine u izboru između Kolinde Grabar Kitarović i Andreja Plenkovića odlučio da Grabar Kitarović bude HDZ-ov kandidat za Predsjednicu RH?

Zašto je Kolinda Grabar Kitarović okrenula leđa Tomislavu Karamarku odmah nakon što je postala predsjednica države?

Je li mu ipak trebala ponuditi mandat za sastavljanje vlade i je li na taj način sudjelovala u njegovom detroniranju s vodećih pozicija u državi i stranci?

Kakav je čovjek Andrej Plenković iz kakve obitelji dolazi?

Tko je bio njegov otac Mario? Je li otac prvog čovjeka HDZ-a bio udbaš?

Kako je moguće da Andrej Plenković ide u crkvu na misu, prima ga kardinal Bozanić i zajedno se fotografiraju, a istovremeno nametne Hrvatskoj jednu duboko protukršćansku normu – Istambulsku konvenciju?

Zašto je Plenković čovjek s dva morala?

Je li Andrej Plenković briselski projekt?

Kakav je bila uloga Tonina Picule u briselskom planu ‘oba su pala’?

Hoće li HDZ podržati Kolindu Grabar Kitarović kao svog kandidata na izborima za Predsjednika RH?

Kakve su ambicije Kolinde Grabar Kitarović, želi li ona preuzeti HDZ pa time i izvršnu vlast u državi?

Kakvi su joj izgledi postati predsjednicom HDZ-a u konkurenciji s Andrejom Plenkovićem?

Zašto je glavni problem Andreja Plenkovića, kao predsjednika HDZ-a, odnos sa Srbijom i Miloradom Pupovcem?

Je li Plenković kapitulirao pred lažnim antifašistima?

Jesu li u HDZ-u oprostilli Plenkoviću što se i dalje finaciraju svi kulturni projekti kao i ranije osim domoljubnih?

Je li spominjanje lustracije bilo razlog Karamarkovog pada?

Želi li Plenković promijeniti katolički identitet HDZ-a?

Izravne odgovore na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT od političkog analitičara prof. dr. Zdravka Tomca koji o ovim temama prvi puta javno progovara iz vlastitih iskustava na osnovu niza sastanaka, razgovora i pisanih komunikacija sa glavnim ljudima HDZ-a nekad i sada – Tomislavom Karamarkom, Kolindom Grabar Kitarović i Andrejom Plenkovićem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Petrov komentirao Škorinu izjavu: Želimo imati jasne programske smjernice

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji Hrvatskog radija Oporbeni zarez predsjednik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov osvrnuo se na izjavu Miroslava Škore, koji je za Jutarnji list rekao da će stranke koje su ga podržale na predsjedničkim izborima na parlamentarne izbore izaći pod njegovim zaštitnim znakom.

– Što se tiče Mosta, mi ćemo uvijek biti otvoreni za razgovor s onima kojima je interes RH na prvom mjestu. Za nas su bitne ideje i ljudi. Što se tiče ideja, mi želimo imati jasne programske smjernice za koje ćemo vidjeti da stvarno donose dobrobit RH. To smo svojim djelovanjem do sada i pokazali, rekao je Petrov, piše HRT.

Hasanbegović o Škorinom političkom pokretu: O konačnom sadržaju tog pokreta će se tek pričati

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Otvara se 50. jubilarni Svjetski gospodarski forum (WEF) u Davosu

Objavljeno

na

Objavio

wef davos

Jubilarni 50. godišnji summit Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), koji počinje u ponedjeljak u Davosu, i ove će godine okupiti pripadnike svjetske političke i gospodarske elite koji će u idiličnom alpskom okruženju imati priliku razmijeniti mišljenja o najaktualnijim globalnim izazovima.

Uz neke od najmoćnijih čelnika svijeta, među kojima su američki predsjednik Donald Trump i njemačka kancelarka Angela Merkel, na petodnevnom samitu koji se od 1971. svake godine održava u tom selu u švicarskim Alpama sudjelovat će i hrvatski premijer Andrej Plenković. Kako je najavljeno, Plenković će u utorak i srijedu u Davosu sudjelovati u tri rasprave, a također bi trebao održati niz bilateralnih sastanaka s uglednim svjetskim državnicima i gospodarstvenicima.

Očekuje se da će sudionici najpoznatijeg foruma svjetske elite, koji se ove godine u švicarskom zimovalištu održava od 20. do 24. siječnja, voditi rasprave o nizu tema, među kojima su klimatske promjene, usporavanje globalnog rasta, trgovinski ratovi, te sukobi i napetosti na Bliskom istoku, u sjevernoj Africi i u istočnoj Aziji.

U ponedjeljak će WEF biti formalno otvoren govorima utemeljitelja foruma Klausa Schwaba i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, te prigodnim koncertom povodom 250. obljetnice rođenja Ludwiga von Beethovena. Radni dio samita počinje u utorak kada se, između ostaloga, očekuje govor američkog predsjednika Trumpa.

Kako se globalna moć više ne mjeri samo vojnom ili gospodarskom snagom već jednako tako i utjecajem na društvenim medijima, ton sastanka mogla bi odrediti još jedna slavna sudionica, 17-godišnja švedska klimatska aktivistica Greta Thunberg. U otvorenom pismu objavljenom uoči Svjetskog gospodarskog foruma, Thunberg i skupina mladih aktivista za klimu zatražili su hitnu globalnu obustavu subvencioniranja i ulaganja vezanih uz fosilna goriva.

“U slučaju nužde, potrebno je iskoračiti iz zone ugode i donositi odluke koje ne moraju biti osobito ugodne”, stoji u njihovom otvorenom pismu objavljenom u britanskom Guardianu.

Svjetskom gospodarskom forumu često se predbacuje da proizvodi puno buke, ali malo konkretnih rezultata. Dok globalna mladež zahtijeva aktivno suočavanje s klimatskim promjenama i drugim gorućim problemima, organizatori godišnjega samita u Davosu njegov 50. rođendan planiraju proslaviti s opipljivim rezultatima.

Utemeljitelj WEF-a, 81-godišnji Schwab, koji svake godine na svoj forum poziva svjetsku političku, gospodarsku i intelektualnu elitu, ne samo da je drugu godinu za redom pozvao Thunberg u Davos, već je i sam preuzeo dio njezine retorike. Na konferenciji za tisak prošli tjedan podsjetio je novinare da se svijet nalazi u “izvanrednom stanju”. “Ne želimo dosegnuti kritičnu točku po pitanju klimatskih promjena”, rekao je tom prilikom Schwab. “Ne želimo budućim generacijama ostaviti u nasljeđe neprijateljski svijet koji postaje sve neprikladniji za život – samo se prisjetite požara koji divljaju Australijom”, upozorio je Schwab, prenosi Reuters.

U fokusu radnog dijela samita, od utorka do petka, bit će i druge goruće teme, među kojima usporavanje globalnog gospodarskog rasta, trgovinski ratovi, geopolitičke napetosti u Istočnoj Aziji i bliskoistočne žarišne točke.

Popis sudionika uključuje čelnike država i vlada iz Jordana, Palestine, Iraka, Afganistana i Pakistana, ali uz jednu upečatljivu odsutnost: svoju nazočnost na jubilarnom 50. sastanku u Davosu otkazao je iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Javad Zarif. To znači da islamska regionalna sila uključena u rastući nuklearni sraz sa svjetskim silama i različite bliskoistočne krize neće imati svojega predstavnika na ovogodišnjem WEF-u.

Svjetski gospodarski forum ponosan je na svoju sad već 50-godišnju ulogu njegovatelja diplomatskih rješenja, među kojima je i govor ministra vanjskih poslova Zapadne Njemačke Hansa-Dietricha Genschera 1987., koji je smatran presudnim za okončanje Hladnoga rata, prenosi agencija dpa. Godinu dana kasnije, sastanci turskih i grčkih čelnika u Davosu pridonijeli su sprječavanju rata između dvaju sredozemnih rivala.

Povrh toga, godišnji samit svjetske elite u Švicarskoj pridonio je rađanju nekoliko međunarodnih inicijativa, kao što je skupina G20 vodećih razvijenih i gospodarstava u razvoju. Globalni savez za cjepiva (GAVI) i Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije (GFATM) također su inicirani u Davosu.

Bez obzira na ta postignuća, kritičari Davos smatraju mjestom na kojemu se svjetske elite igraju velikim novim idejama, ali bez konkretnih rezultata.

Schwab ulaže velike napore kako bi dokazao suprotno.

Program ovogodišnjega sastanka organiziran je oko koncepta “dioničkog kapitalizma” prema kojemu treba uzeti u obzir interese svih dionika, odnosno čimbenika i interesnih skupina, za razliku od “dioničarskog kapitalizma” u kojemu se tvrtkama upravlja samo na temelju interesa vlasnika dionica. Schwab već duže vrijeme promovira tu ideju kao način da se tvrtke natjera da se odgovorno ponašaju prema društvu i okolišu, a ne samo prema dioničarima.

Uz to, najavio je da će na samitu biti pokrenuta globalna inicijativa u sklopu koje će tijekom sljedećeg desetljeća milijarda ljudi biti osposobljena za suočavanje s digitalizacijom posredovanim promjenama na radnom mjestu, kao i novi plan sadnje tisuću milijarda stabala do 2030. (Hina)

Premijer Plenković u utorak i srijedu u Davosu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari