Pratite nas

Vijesti

Zdravko Tomac u podcastu Projekta Velebit

Objavljeno

na

Visoki sud časti HDZ-a presudio je Darku Milinoviću bez da ga je saslušao. Model suđenja istovjetan onom iz komunističkim olovnih vremena kada je obrana bila suvišna.

Kakvi se to procesi događaju u HDZ-u?

Tko je odgovoran za uvođenje jednog sustava mekane diktature koji je u konačnici ipak diktatura?

Kako se predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko 2014. godine u izboru između Kolinde Grabar Kitarović i Andreja Plenkovića odlučio da Grabar Kitarović bude HDZ-ov kandidat za Predsjednicu RH?

Zašto je Kolinda Grabar Kitarović okrenula leđa Tomislavu Karamarku odmah nakon što je postala predsjednica države?

Je li mu ipak trebala ponuditi mandat za sastavljanje vlade i je li na taj način sudjelovala u njegovom detroniranju s vodećih pozicija u državi i stranci?

Kakav je čovjek Andrej Plenković iz kakve obitelji dolazi?

Tko je bio njegov otac Mario? Je li otac prvog čovjeka HDZ-a bio udbaš?

Kako je moguće da Andrej Plenković ide u crkvu na misu, prima ga kardinal Bozanić i zajedno se fotografiraju, a istovremeno nametne Hrvatskoj jednu duboko protukršćansku normu – Istambulsku konvenciju?

Zašto je Plenković čovjek s dva morala?

Je li Andrej Plenković briselski projekt?

Kakav je bila uloga Tonina Picule u briselskom planu ‘oba su pala’?

Hoće li HDZ podržati Kolindu Grabar Kitarović kao svog kandidata na izborima za Predsjednika RH?

Kakve su ambicije Kolinde Grabar Kitarović, želi li ona preuzeti HDZ pa time i izvršnu vlast u državi?

Kakvi su joj izgledi postati predsjednicom HDZ-a u konkurenciji s Andrejom Plenkovićem?

Zašto je glavni problem Andreja Plenkovića, kao predsjednika HDZ-a, odnos sa Srbijom i Miloradom Pupovcem?

Je li Plenković kapitulirao pred lažnim antifašistima?

Jesu li u HDZ-u oprostilli Plenkoviću što se i dalje finaciraju svi kulturni projekti kao i ranije osim domoljubnih?

Je li spominjanje lustracije bilo razlog Karamarkovog pada?

Želi li Plenković promijeniti katolički identitet HDZ-a?

Izravne odgovore na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT od političkog analitičara prof. dr. Zdravka Tomca koji o ovim temama prvi puta javno progovara iz vlastitih iskustava na osnovu niza sastanaka, razgovora i pisanih komunikacija sa glavnim ljudima HDZ-a nekad i sada – Tomislavom Karamarkom, Kolindom Grabar Kitarović i Andrejom Plenkovićem.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Karadžić je kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu zatvora ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna.

Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude. Karadžić (73)  je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prvostupanjska presuda kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni. Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela  odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-a kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH – Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskog Mostu, Vlasenici i Zvorniku i odbacilo je taj žalbeni osnov tužiteljstva.

Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.

Sudac Vagn Prusse Joensen je ušao je u sudnicu i kazao kako neće čitati cijelu presudu, već samo sažetak. Potom je krenuo čitati detalje prvostupanjske presude te obrazlagati žalbeni postupak. Karadžić mirno prati suđenje i izlaganje predsjedavajućeg Vijeća.

Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH, a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora.

Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.

Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa.

Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Pavle Kalinić: Iza prosvjeda u Srbiji stoji strana obavještajna organizacija

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana urednika Tihomira Ladišića bio je pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić. Komentirao je prosvjede u Srbiji, aferu oko selefija u BiH te sigurnosnu vježbu američkog veleposlanstva u Zagrebu.

Pavle Kalinić smatra da iza prosvjeda u Srbiji stoji neka obavještajna organizacija izvana, te da je to uvijek slučaj kod ovakvih prosvjeda.

“Uvijek imate sto ljudi za, sto protiv i četiri milijuna nezainteresiranih. Sve je krenulo kao građanski prosvjed, a sada se desnica s Obradovićem želi izdignuti kroz prosvjede”, smatra Kalinić. Kaže da je Srbija u neizvjesnoj situaciji, ako Vučić prizna Kosovo on pada, a postoji mogućnost da onda i Vojvodina traži autonomiju, kaže naš gost.

“Na ovom prostoru se prelamaju različiti interesi. Organizacija ovog prosvjeda mora biti ozbiljna, vjerojatno postoji pomoć sa strane jer se želi dovesti u red Vučića da radi što treba raditi ili žele dovesti novu ekipu koja će bolje slušati”, zaključio je.

Komentirajući optužbe iz BiH da je SOA pokušala regrutirati pripadnike selefijskog pokreta kaže kako je teško odrediti što je točno s obzirom na informacije.

“Bit obavještajne zajednice je da prevenira neke stvari, prava obavještajna zajednica sama proizvodi probleme pa ih rješava, što nije neuobičajeno. S obzirom na količinu informacija s kojima raspolažem ne mogu točno tvrditi o čemu se točno radi. Mislim da će morati proći određeno vrijeme prije nego saznamo istinu, a pitanje je i hoćemo li i tada saznati”, smatra Kalinić.

Za vježbu evakuacije Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu kaže kako je riječ o ozbiljnoj vježbi ozbiljne države. “Oni ne žele ništa prepustiti slučaju. Izašli su s  veleposlanstvom iz centra grada, vrlo blizu su zračnoj luci, imaju svoju strategiju i znaju što se može prevenirati, a što ne. To je razlika između SAD-a i Hrvatske, oni razmišljaju pedeset godina unaprijed, a mi nismo u stanju razmišljati ni 15 minuta unaprijed”, komentirao je Kalinić u Novom danu N1 televizije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari