Pratite nas

Politika

Zekanović: Država koja se odrekne svog suvereniteta nema puno budućnosti

Objavljeno

na

Hrvoje Zekanović, kandidat političke platforme Hrvatski suverenisti na izborima za Europski parlament, izjavio je u subotu u Zagrebu da je Hrvatskoj potrebna suverenost kako bi opstala u sadašnjim europskim okolnostima, upozorivši da ona država koja se odrekne svog suvereniteta, ‘nema puno budućnosti’.

“Hrvatskoj treba suverenost da bi opstala u današnjim europskim okolnostima. Ona država koja se odrekne svog suvereniteta nema budućnosti. Budemo li se puno pouzdavali u Bruxelles i njegovu milost kao narod i država nećemo prosperirati”, rekao je Zekanović na zagrebačkoj tržnici Dolac, gdje su se kandidati te liste za izbore za Europski parlament družili s građanima.

Komentirao je i jučerašnju izjavu predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca, koji je rekao – “ako žele da s traktorima uđemo u Bruxelles, ući ćemo”. Na to mu je Zekanović danas odgovorio – ‘neka krene što prije i neka tamo i ostane’.

Pupovac se, naime, jučer na konferenciji za novinare osvrnuo na raniju izjavu saborskog zastupnika Hrasta, Hrvoja Zekanovića, kako mu je žao što Pupovac nije 1995. na traktoru pobjegao u Beograd, te da trebaju paliti traktore i 2019.  Pupovac je poručio da  “ako ih budu tjerali da s traktorima vode kampanju – dopunit će ćirilicu i s traktorima”. Ali, dodao je, neće ići u smjeru u kojem “oni misle” već u drugom.”Ako žele da s traktorima uđemo u Bruxelles, ući ćemo”, rekao je SDSS-ov Pupovac.

Reagirajući na to Zekanović je danas izjavio kako je “Pupovac sklon kritiziranju svih ostalih, sklon je kritiziranju hrvatske države. Najavljuje odlazak traktorima u Bruxelles a moj mu je savjet neka krene što prije i neka tamo i ostane”, dodao je.

MILORADE, NAŠI SU 1991. GODINE ODLAZILI IZ SVOJIH KUĆA PJEŠICE, BEZ TRAKTORA I IGDJE IČEGA

Kovačević: Državni vrh živi u virtualnoj stvarnosti a zbilja je sasvim drugačija 

Kandidat s liste za EU izbore  Pero Kovačević  podsjetio je da su Hrvatski suverenisti jučer obišli Vukovar i Vinkovce.

Ustvrdio je da hrvatski državni vrh živi u virtualnoj stvarnosti dok je zbilja u Slavoniji vezana uz problem iseljavanja mladih ljudi i poljoprivrednog zemljišta, sasvim drugačija. Smatra kako je povlačenje što više novca iz europskih fondova jedini način da se to popravi.

Ocijenio je kako nam Poljska treba biti primjer povlačenja novca iz europskih fondova koja je od 2004. do 2018. povukla 157 milijardi eura i s tim novcem svoje gospodarstvo učinila uređenim te zbog toga mladi ljudi više ne napuštaju tu zemlju, već se i vraćaju.

“To je jedini put što moramo napraviti da bi Slavonija opet bila naša, da bi ljudi proizvodili i mladi ljudi ostajali u zemlji i vraćali se u nju”, istaknuo je Kovačević. Naveo je i da je naša zemlja pretposljednja po povlačenju europskih sredstava jer smo ih povukli samo oko 16 posto.

Kovačević je rekao da je Hrvatska u zadnjih pet godina, prema proračunu EU, imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura, a povukli smo samo njih 15 posto.

Nezadovoljstvo povlačenjem europskog novca izrazila je i nositeljica liste i zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić, rekavši kako je to moglo puno bolje. Smatra kada vladajući, govoreći o povučenim novcima, govore o ugovorenim poslovima a tko zna kada će se to ostvariti. Tvrdi da vladajući u tome poslu imaju ‘nesposobne ljude’ koji ne znaju puno o europskim fondovima.

Smatra kako bi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU trebalo odrediti koje će ljude imati za to, dobro ih istrenirati i platiti kako bi Hrvatska po tom pitanju ostvarila bolje rezultate.
Također, poljoprivrednici i gospodarstvenici koji apliciraju za europske fondove trebaju to raditi transparentno, jer se ne može nekome pomoći samo zato što je “u našoj stranci a odmagati drugima koji imaju puno bolje projekte”, rekla je Tomašić.

Istaknula je kako ovom kampanjom Hrvatski suverenisti žele građanima poručiti da ne mogu uvijek isto glasovati a očekivati nešto drugačije.

Naglasivši važnost i Europskog parlamenta za Hrvatsku, Tomašić je rekla da se 70 posto zakona, koji se donose u Europskom parlamentu, moraju implementirati u Hrvatskoj. Stoga građani, poručila je, trebaju paziti koga šalju tamo i tko će se izboriti za hrvatske interese.

(Hina)

Zekanović: Nije lako biti ni Hrvat u Hrvatskoj, Srbiji, BiH ili Crnoj Gori

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić: U drugom krugu izbora glasat ću za Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednička utrka postaje sve zanimljivija, posebno nakon što je gotovo riješeno da na izbore ide i bivši šef SDP-a Zoran Milanović.

Njegova kandidatura mogla bi ići u prilog aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović jer će, ako u utrku uđe i kandidat desnice kao suparnik aktualnoj predsjednici (što je posve izvjesno), amortizirati udarce na nju pošto će morati biti raspoređeni i na lijevog kandidata Milanovića.

Osim toga, ulazak Milanovića u ring nakon što je tri godine bio izvan političkog stroja mogao bi mobilizirati birače HDZ-a, a možda ih i vratiti toj stranci u strahu da na Pantovčak ne dođe predsjednik lijeve provenijencije.

S obzirom na to da će Kolinda Grabar-Kitarović biti kandidatkinja HDZ-a, svaka mobilizacija HDZ-ovih glasača nakon što je ta stranka na euroizborima osvojila tek 22,7 posto glasova ići će njoj u prilog.

Desnica, koju je Andrej Plenković odstranio iz HDZ-a i koja je na euroizborima osvojila ukupno 17 posto glasova, nezadovoljna Plenkovićevom i politikom Kolinde Grabar-Kitarović, sprema svojeg predsjedničkog kandidata. Još je nepoznato hoće li to doista biti glazbenik Miroslav Škoro kojeg ankete plasiraju na treće mjesto nakon aktualne predsjednice i Zorana Milanovića.

Hrvatski suverenisti koji su na euroizborima osvojili jedan mandat (Ruža Tomašić) već su se unaprijed odredili da neće podržati K. Grabar-Kitarović iako se ona još službeno nije ni kandidirala.

Činjenica da u utrku ulazi Milanović ne mijenja odluku Hrvoja Zekanovića iz stranke Hrast, koja je dio platforme Suverenista, da Grabar-Kitarović neće imati podršku te stranke. Ruža Tomašić, pak, jasno poručuje da će, ako u drugom krugu budu aktualna predsjednica i Milanović, ona dati podršku Kolindi Grabar-Kitarović. Ali ne bezuvjetnu.

“Bude li takva situacija, tražit ću s njom sastanak da se očituje kakvu će politiku voditi. Glavna tema na kojoj ću inzistirati bit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić za kojeg je ona izjavila da bi ga ponovno pozvala u Hrvatsku. Pa on je radio budalu od nje i Plenkovića kad je bio u Hrvatskoj, zašto bi ga opet zvala? Ako mi ne bude dala čvrsta jamstva, odnosno ako ne odredi crtu ispod koje neće ići, posebno u slučaju Vučić, onda ću ostati kod kuće i neću glasati za nju”, rekla je Ruža Tomašić Večernjem listu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Tomislav Karamarko: Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište

Objavljeno

na

Objavio

Kako ja to mogu ustavnom tužbom protiv jedne odluke izvršiti “udar” na Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa?!

Zamolio sam svoje pravne zastupnike, gospođu Vesnu Alaburić i gospodina Ivu Farčića, da mi objasne kakvu su to ustavnu tužbu napisali i u kakav su me to “udar” na Povjerenstvo “uvalili”. Evo što su mi odgovorili:

Medijski komentari o Vašem navodnom “udaru” na Povjerenstvo odnose se samo na osporavanje dijela odluke Povjerenstva kojim se utvrđuje da ste propustom deklariranja svojih ranijih poslovnih odnosa s Josipom Petrovićem “počinili povredu načela djelovanja” iz čl.5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.

Mi u tužbi tvrdimo da Zakon ne propisuje sankciju utvrđenja “povrede načela djelovanja” i da Povjerenstvo nije Zakonom ovlašteno odlučivati o kršenju “načela djelovanja” kao samostalnoj/posebnoj povredi Zakona, pa da stoga odluka nije temeljena na Zakonu.

Znam da je spominjanje propisa zamorno, ponekad čak i pravnicima, ali ću Vam ipak ukratko prezentirati relevantne zakonske odredbe:

(I) Zakon u članku 5. navodi određena načela djelovanja dužnosnika (dužnost treba obavljati časno, pošteno, savjesno, odgovorno, nepristrano; čuvajući vjerodostojnost i dostojanstvo dužnosti i povjerenje građana; ne koristeći javnu dužnost za osobne probitke, a građani imaju pravo biti informirani o ponašanju dužnosnika koje je u vezi s obnašanjem dužnosti).

(II) Člankom 42. stavak 1. Zakon utvrđuje da Povjerenstvo može izreći (samo) tri vrste sankcija za povredu odredaba Zakona: opomenu, obustavu isplate dijela plaće i javno objavljivanje odluke. Zakon, dakle, ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima bi “samo” deklariralo povredu nekog načela djelovanja ili neke zakonske odredbe.

(III) Stavkom 2. članka 42. Zakon propisuje koja se sankcija može izreći za povredu pojedine od taksativno nabrojenih zakonskih odredbi. Članak 5., koji utvrđuje načela djelovanja, uopće se ne spominje u tom kontekstu, što znači da se za povredu tih načela ne može izreći nikakva sankcija.

U spomenutim načelima djelovanja dužnosnika nema ničeg posebno spornog. Radi se o uopćenim, općeprihvaćenim načelima političkog djelovanja. Netko bi se stoga mogao zapitati: ako su načela zapisana u Zakonu, zašto Povjerenstvo ne bi imalo pravo utvrđivati povredu tih načela? Odgovor je vrlo jednostavan: zato što to proturječi jednom temeljnom pravnom načelu – načelu zakonitosti. To pravno “načelo svih načela” temelj je vladavine prava.

Ono, uz ostalo, zahtijeva da (i) svaka sankcija izrijekom bude propisana javno dostupnim zakonom i (ii) da zakon bude dostatno precizan i predvidljiv kako bi mu građani mogli prilagoditi svoje ponašanje.

Dakle, zahtijeva se određena nomotehnička kvaliteta pravne norme, kako u pogledu sadržaja kažnjivog ponašanja tako i u pogledu sankcija. A takva norma o načelima djelovanja dužnosnika u Zakonu ne postoji.

Osim toga, za tijela javne vlasti vrijedi pravno pravilo da mogu raditi samo i isključivo ono za što su propisima ovlaštena, za razliku od građana, kojima je dopušteno sve osim onog što je izričito zabranjeno.

Zato, ako Zakon izričito ne ovlašćuje Povjerenstvo da donosi odluke kojima utvrđuje povredu načela djelovanja dužnosnika, Povjerenstvo tako nešto ne smije činiti.

Nekoliko riječi o tome može li se utvrđenje neke relevantne činjenice smatrati sankcijom. U pravu nema dvojbe da takvo utvrđenje ima odgovarajući pravni učinak.

Deklaratorno utvrđenje o neetičkom ili nečasnom postupanju dužnosnika predstavlja veću društvenu stigmu od izricanja bilo koje druge sankcije (izrijekom) propisane Zakonom (opomena, obustava isplate dijela mjesečne plaće i javno objavljivanje odluke Povjerenstva). Reakcije javnosti to nedvojbeno potvrđuju. Zato takva deklaracija po svojoj pravnoj naravi jest sankcija.

Načela djelovanja dužnosnika iz članka 5. Zakona važna su za tumačenje Zakona, ali nikako ne mogu biti samostalna/posebna osnova za izricanje bilo kakvih sankcija/utvrđenja.

Zakon regulira situacije sukoba interesa, njegovog spriječavanja i razriješavanja. Taj Zakon ne predstavlja etički kodeks dužnosnika (niti mu je to svrha), pa posljedično ni Povjerenstvo ne može djelovati kao svojevrsno etičko sudište.

Ipak, dakle, nisam “izvršio udar” na Povjerenstvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari