Pratite nas

Politika

Zekanović o aferi SMS: Nalog o puštanju informacija dolazi iz samog vrha države

Objavljeno

na

Foto: Hina

Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović upitao se u srijedu, u kontekstu afere lažnih SMS poruka, kako je moguće da tajne službe daju ključne povjerljive informacije medijima, te je izrazio sumnju da nalog o puštanju informacija u medije dolazi iz samog vrha države.

“Kad otvorimo bilo koji portal, možemo pratiti korak po korak što poduzimaju tajne službe. Je li to u nekoj normalnoj državi moguće”, pitao se Zekanović u slobodnom govoru u Saboru.

Sumnja, kaže, da s najvišeg vrha države dolazi nalog da se informacije puštaju. “Imamo običan međustranački obračun, gdje se tajne službe koriste da bi se riješili neki međustranački problemi unutar najveće stranke u državi”, ustvrdio je Zekanović.

Za prosvjed koji je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava najavio za 13. listopada ocijenio je kako ga je “Penava napravio od srca kao istinski domoljub”, ali je pritom pogriješio jer s jedne strane zamjera institucijama njihov nerad, a s druge strane podržava institucije i premijera.

“Situacija je malo šizofrena, ne možete kritizirati pa onda podržavati institucije”, poručio je Zekanović Penavi.

 

Grmoja: U Saboru zaprimljen novi podnesak Damira Sabljaka

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja izvijestio je kako je u Saboru zaprimljen novi podnesak hrvatskog diplomata Damira Sabljaka, koji je lani DORH-u podnio kaznenu prijavu s informacijama o protupravnom trošenju novca poreznih obveznika u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP).

“MVEP je prošloga petka priopćio da je primio rješenje Uskoka kojim je odbačena Sabljakova kaznena prijava o sumnjama o protupravnom trošenju i prisvajanju državnog novca u veleposlanstvima u Washingtonu i Canberri”, rekao je Grmoja u saborskoj stanici za slobodni govor.

Upozorio je kako je MVEP izvijestio da je rješenje primio u srijedu, istoga dana kada je premijer Andrej Plenković u Saboru javno rekao da “takve i slične predstavke na kraju najčešće ne vode ničemu”.

“U jučer poslanom podnesku gospodin Sabljak, koji je podnositelj kaznene prijave, tvrdi da mu DORH, odnosno Uskok, još uvijek nije dostavio rješenje”, rekao je.

Zakon o kaznenom postupku određuje da je državni odvjetnik dužan donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku šest mjeseci od dana upisa prijave u upisnik kaznenih prijava i o tome obavijestiti podnositelja prijave.

“Ako Uskok doista još uvijek nije dostavio rješenje podnositelju kaznene prijave, nameće se pitanje otkud MVEP-u rješenje Uskoka”, pita Grmoja.

(Hina)

HRAST: ‘Prevara građana iz Ministarstva znanosti i obrazovanja uz blagoslov premijera Plenkovića’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Od 18 prijavljenih potpisnika dviju referendumskih inicijativa samo dvoje prvog dana došlo na uvid u APIS

Objavljeno

na

Objavio

Od 18 potpisnika dviju referendumskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, koji su se prijavili za uvid u svoje nevažeće potpise, tek je dvoje prvog dana došlo u prostorije tvrtke APIS, izjavila je novinarima državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.

Podsjetila je da se uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u APIS-u može obaviti od ponedjeljka 19. do srijede, 21. studenoga, od 9 do 15 sati.

Na pitanje da prokomentira slab odziv prvog dana Rimac je kazala kako to pokazuje da “potpisnici apsolutno vjeruju Ministarstvu uprave i tijelima Republike Hrvatske da su svoj posao obavili prije svega transparentno i korektno.

Podsjetila je da je Ministarstvo uprave 13. studenoga objavilo termine uvida u potpise prikupljene u sklopu dviju referendumskih inicijativa koji su nakon provjere i prebrojavanja proglašeni nevažećima. Zainteresiranoj javnosti omogućen je uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u prostorijama tvrtke APIS kojoj je bila povjerena provjera potpisa.

Rimac je također podsjetila da će se od 26. do 28. studenoga omogućiti uvid predstavnicima građanskih inicijativa “Istina o Istanbulskoj” i “Narod odlučuje”, čiji će predstavnici moći pregledati svih 44.974, odnosno 40.875 nevažećih potpisa. Građanske inicijative za to su mogle odrediti do deset predstavnika po svakom od tri referendumska pitanja.

Predstavnici inicijative “Istina o Istanbulskoj” dobili su termin za pregledavanje potpisa 26. studenoga od 9 do 15 sati. U istom razdoblju, 27. studenoga, predstavnici inicijative “Narod odlučuje” moći će pregledati nevažeće potpise iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o izmjeni članka 72. Ustava, a dan kasnije, 28. studenoga, iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72. a.

Za predstavnike građanskih inicijativa ostavlja se mogućnost za određivanjem dodatnih termina ako se pokaže objektivna potreba i ako se o tome dogovore sve zainteresirane strane.

Prijavljeni predstavnici organizacija civilnog društva (GONG, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Centar za civilne inicijative, B.a.B.e. i Kuća ljudskih prava) imaju mogućnost promatrati uvide potpisnika i predstavnika građanskih inicijativa u sve navedene dane vršenja uvida, o čemu su i pojedinačno obaviješteni.

Pojasnila je da potpisnika koji želi obaviti uvid pri ulasku u zgradu APIS-a dočekuje djelatnik koji mu u aplikaciji objašnjava razloge zašto je njegov potpis bio nevažeći, a ukoliko želi vidjeti svoj potpis tada ga prati do “Sigurnosne sobe” gdje ne može imati mobitele, fotoaparate ili kemijske olovke.

Istaknula je i da danas niti jedna prijavljena organizacija civilnog društva nije bila na uvidu u nevažeće potpise građana te da ih očekuju možda sutra, ali sigurno sljedeći tjedan. Najavila je da će po završetku uvida izvješće poslati u Hrvatski sabor.

Na pitanje mogu li se nezadovoljnici žaliti nekoj instanci, Rimac je kazala da treba sačekati da se obavi uvid. “O zadovoljstvu ili nezadovoljstvu ćemo nakon toga. Ne bih prejudicirala unaprijed”, rekla je Rimac.

Inicijativa “Istina o Istanbulskoj” zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije, a inicijativa “Narod odlučuje” u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.

U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.

Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja. Vlada je 2. kolovoza za provjeru prikupljenih potpisa zadužila Ministarstvo uprave koje je utvrdilo da je za svako od tri referendumska pitanja predano nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, umrlih i i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

HSPF: Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva

Objavljeno

na

Objavio

Povodom inauguracije članova Predsjedništva BiH, Hrvatski studentski politološki forum (HSPF) još jednom podsjeća javnost da je po treći put grubo pregažena izborna volja hrvatskog naroda. Samim time, prekršeno je i natkrovljujuće ustavno načelo konstitutivnosti, kao i načelo ravnopravnosti naroda i legitimnog političkog predstavljanja koja proizlaze iz istoga.

Politički poredak u BiH ne može se i neće stabilizirati bez uvažavanja izborne volje sva tri  konstitutivna naroda. Gaženje izborne volje jednog konstitutivnog naroda ujedno je gaženje temelja BiH. Iz tog razloga jasno poručujemo da Željko Komšić nije hrvatski član Predsjedništva, jer ga Hrvati nisu ni birali.

Umjesto da zajedničke napore u naredne četiri godine usmjerimo na rješavanje socijalnih, ekonomskih, pravosudnih i brojnih drugih nagomilanih problema, prisiljeni smo vrtjeti se u krug i ponovno polemizirati o daytonskim načelima i pravima koja su već dogovorena i zagarantirana.

U ovakvom ambijentu nije realno očekivati konačan završetak međunacionalnih sukoba i izgradnju stabilnog političkog sustava. Stoga i ovim putem apeliramo na nastavak suprotstavljanja političkom nasilju nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, uz poruku da je krajnje vrijeme da se Hrvatima vrate kolektivna prava koja su dogovorena i zajamčena, ali su im prisilno oduzeta. To je jedini put ka stabilnosti i održivosti Bosne i Hercegovine.

Ured za odnose s javnošću HSPF-a

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari