Pratite nas

Politika

Zekanović o aferi SMS: Nalog o puštanju informacija dolazi iz samog vrha države

Objavljeno

na

Foto: Hina

Saborski zastupnik HRAST-a Hrvoje Zekanović upitao se u srijedu, u kontekstu afere lažnih SMS poruka, kako je moguće da tajne službe daju ključne povjerljive informacije medijima, te je izrazio sumnju da nalog o puštanju informacija u medije dolazi iz samog vrha države.

“Kad otvorimo bilo koji portal, možemo pratiti korak po korak što poduzimaju tajne službe. Je li to u nekoj normalnoj državi moguće”, pitao se Zekanović u slobodnom govoru u Saboru.

Sumnja, kaže, da s najvišeg vrha države dolazi nalog da se informacije puštaju. “Imamo običan međustranački obračun, gdje se tajne službe koriste da bi se riješili neki međustranački problemi unutar najveće stranke u državi”, ustvrdio je Zekanović.

Za prosvjed koji je vukovarski gradonačelnik Ivan Penava najavio za 13. listopada ocijenio je kako ga je “Penava napravio od srca kao istinski domoljub”, ali je pritom pogriješio jer s jedne strane zamjera institucijama njihov nerad, a s druge strane podržava institucije i premijera.

“Situacija je malo šizofrena, ne možete kritizirati pa onda podržavati institucije”, poručio je Zekanović Penavi.

 

Grmoja: U Saboru zaprimljen novi podnesak Damira Sabljaka

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja izvijestio je kako je u Saboru zaprimljen novi podnesak hrvatskog diplomata Damira Sabljaka, koji je lani DORH-u podnio kaznenu prijavu s informacijama o protupravnom trošenju novca poreznih obveznika u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP).

“MVEP je prošloga petka priopćio da je primio rješenje Uskoka kojim je odbačena Sabljakova kaznena prijava o sumnjama o protupravnom trošenju i prisvajanju državnog novca u veleposlanstvima u Washingtonu i Canberri”, rekao je Grmoja u saborskoj stanici za slobodni govor.

Upozorio je kako je MVEP izvijestio da je rješenje primio u srijedu, istoga dana kada je premijer Andrej Plenković u Saboru javno rekao da “takve i slične predstavke na kraju najčešće ne vode ničemu”.

“U jučer poslanom podnesku gospodin Sabljak, koji je podnositelj kaznene prijave, tvrdi da mu DORH, odnosno Uskok, još uvijek nije dostavio rješenje”, rekao je.

Zakon o kaznenom postupku određuje da je državni odvjetnik dužan donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku šest mjeseci od dana upisa prijave u upisnik kaznenih prijava i o tome obavijestiti podnositelja prijave.

“Ako Uskok doista još uvijek nije dostavio rješenje podnositelju kaznene prijave, nameće se pitanje otkud MVEP-u rješenje Uskoka”, pita Grmoja.

(Hina)

HRAST: ‘Prevara građana iz Ministarstva znanosti i obrazovanja uz blagoslov premijera Plenkovića’?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković: Mostovi amandmani su bili besmisleni i protiv interesa građana

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković u petak kasno navečer stigao je u Sabor dok se raspravljalo o Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referendume da bi, kako je kazao, izrazio solidarnost sa zastupnicima koji će glasovati o zakonima koji se odnose na financiranje političkih aktivnosti političkih stranaka.

Mostovu dvodnevnu akciju sa 888 amandmana na zakonski prijedlog ocijenio je nepotrebnom, besmislenom i protivnom interesu građana. “Vidim da se nastoji rušiti nešto što je racionalno, razumno, nužno, potrebno da bi cijela kampanja za europske izbore dobila odgovarajuću vidljivost, povećati sredstva za tu kampanju. To nije nikakva neracionalna odluka, naprotiv”, poručio je premijer.

“Ako je ovaj današnji okvir na samo milijun i pol kuna za cijelu Hrvatsku jednak onome što je predviđeno za jednu izbornu jedinicu za izbore za Sabor, onda to govorim kao netko tko je dva puta prošao tu kampanju i to po 45 dana, što će se ponovno dogoditi i sada.

To su jako duge kampanje, najdulje koje imamo i ta sredstva su apsolutno ispod svih minimuma onoga što je bitno da se osvijesti da izbori postoje, što su europske teme pa da i mediji i javnost budu više senzibilizirani da u tim izborima sudjeluje. Mislim da time radimo ispravak jedne velike nepravde koja je postojala svo ovo vrijeme“, smatra Plenković.

“Inzistiranjem na ‘filibusteringu’ Mostovci su stavljali nepotrebne, besmislene, banalne, krive, loše amandmane, protiv interesa građana, i to po nekoliko puta kopirane da bi postigli – što? Da bi pokazali da je postojeći sustav možda dobar pa da ga ne moramo mijenjati.

Ništa se ne mijenja u izbornim pravilima, dapače, iste uvjete imaju sve stranke, a građani će biti senzibiliziraniji na europske teme ako je ta kampanja vidljiva“, kazao je. Dodao je da nema zemlje koja je do sada imala tako mali okvir sredstava za kampanju za europske izbore.

“Za izbore za Sabor smo imali 15 milijuna kuna za kampanju koja je trajala 22 dana, a ova će kampanja trajati otprilike 45 dana za jedan mali ficlek tog iznosa. To nije dovoljno i nije dobro za demokraciju. Što se mene tiče, i četiri milijuna kuna su malo, trebalo je imati više, upoznati javnost s temama, snažno govoriti o onome što je bitno, o onome što su bile danas teme Europskog vijeća. Ovo je način da kompenziramo sve te važne teme jer su one bit“, upozorio je premijer.

Jandroković: Klasična opstrukcija Sabora

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković pojasnio je da Most je u stvari podnio 75 amandmana puta 12. “Radili smo 38 sati. Vi pitate je li normalno da radimo 38 sati. s obzirom da je sa strane Mosta došao takav zahtjev, on je proceduralno ispravan i mi smo ga ispoštovali.

Međutim, da smo mi radili u normalnom ritmu, mi bismo cijeli ovaj tjedan raspravljali o amandmanima“, dodao je. “To je klasična opstrukcija Sabora, oni su pošli za jednom metodom odugovlačenja, nadali su se da ćemo se mi umoriti, međutim mi smo uzvratili jednim legitimnim potezom, a to je da amandmane odradimo ovako u komadu.

Ovo je klasična politička borba, koliko je to smisleno, procijenit će sami građani, ali ne bih volio da krivica i odgovornost za to što to toliko traje bude prenešena na HDZ i vodstvo Sabora jer ovo je bila inicijativa Mosta. Ovdje nije bilo 900 smislenih amandmana nego ih je bilo 75 i to smo mogli odraditi da je bilo želje s njihove strane u jednom danu“, zaključio je Jandroković.

Hrvatski sabor donio je u petak navečer, nakon najduljeg izjašnjavanja o amandmanima u modernom saborovanju, Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Nakon maratonske rasprave, zakon je donijet s 81 glasom za. Mostovi zastupnici uoči glasovanja napustili su sabornicu i nisu sudjelovali u glasovanju.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HRejting – Kolinda Grabar Kitarović bi bez puno problema osvojila novi predsjednički mandat

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice Republike Hrvatske

Da se u nedjelju održavaju predsjednički izbori, Kolinda Grabar Kitarović bi bez puno problema osvojila novi predsjednički mandat, a zasad joj je najveća prijetnja bivši SDP-ov šef i premijer Zoran Milanović, pokazalo je istraživanje HR Rejting kojeg je na 1400 ispitanika proveo HRT

Nakon rejtinga stranaka, u današnjem središnjem Dnevniku HRT-a analizirani su rezultati istraživanja o predsjedničkim izborima koji bi se trebali održati krajem ove godine. HRejting je, podsjetimo, najveće istraživanje raspoloženja biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus, prema načelu cijela Hrvatska – jedna izborna jedinica. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62 posto.

Valja napomenuti prije svega da kandidati zapravo nisu kandidati, niti to mogu biti do službene predaje i dok Državno izborno povjerenstvo ne potvrdi kandidaturu. Nisu još niti potencijalni kandidati, jer gotovo nitko zasad nije iskazao namjeru da se kandidira za hrvatskog predsjednika odnosno predsjednicu. Biračima je u HRrejtingu ponuđeno devet imena koja se “vrte” u kontekstu predsjedničkih izbora.

Evo kako stoje:

U prvom krugu “iskače” dvoje kandidata – aktualna predsjednica koja bi dobila nešto više od 34% (34,2%) glasova i bivši SDP-ov premijer s gotovo 15% manje potpore, odnosno 19,4%. Listu kandidata koji dobivaju od 5 i 10% predvodi predsjednica Starta (9,2%). Tri posto manje od Dalije Orešković dobiva predsjednik Živog zida (6,3%). SDP-ovac Tonino Picula uživa potporu tek 6% birača. Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić još manje – 5,2%. Tomislav Karamarko, Božo Petrov i Milan Bandić, trojka su za koju HRejting pokazuje da bi im kandidatura u ovom trenutku bila promašena. Nijedan ne doseže ni 5%.

Anketa je pokazala i kako se odlučuju birači, pokazala je tako primjerice da bi se za HDZ-ove birače moglo reći da redovito glasaju za predsjedničke kandidate svojih stranaka, što se za SDP u ovom slučaju ne može reći.

Za razliku od HDZ-ovih birača koji bivšeg predsjednika te stranke Tomislava Karamarka više ne doživljavaju, gotovo 60% (59,8%) birača SDP-a glasalo bi za Zorana Milanovića. Ali on se u HRejtingu tretira kao neovisni kandidat. Kao SDP-ov je ovdje ponuđen Tonino Picula koji dobiva samo 12% glasova SDP-ovih simpatizera. Manje i od Dalije Orešković (12,8%).

Birači Živog zida svoje bi glasove raspršili po ne baš dokučivoj logici. Tek nešto više od četvrtine (25,4%) otišlo bi predsjedniku te stranke. Sljedeća im je po preferencijama aktualna predsjednica (19,6%), a drugi po snazi u HRejtingu Zoran Milanović dobiva od birača Živog zida manje od 13% (12,7%).

Nepredvidljiv je birački “um” i Mostovih birača. Oni bi predsjedniku te stranke Boži Petrovu (22,7%), dali samo dva posto više glasova nego predsjedniku Živog zida. Na popriličan broj (18,2%) glasova Mostovih birača može računati i aktualna predsjednica. Kako im je stranka vječito podijeljena između HDZ-a i SDP-a, tako su podijeljeni i birači HSS-a. Prema HRejtingu potpuno isti broj glasova dali bi Kolindi Grabar Kitarović i Zoranu Milanoviću – 19,2%. Ali bi od njih najviše “profitirao” Milan Bandić (23,1%). Zanimljivo je i da bi više od 40% (40,9%) birača Starta svoj glas dalo Zoranu Milanoviću. Od njih bi predsjednica te stranke dobila samo 27%. Birači stranke bračnog para Puljak preferiraju žene! U promil isto (23,5%) glasali bi za, s obzirom na političku orijentaciju Pametnoga, neočekivano Kolindu Grabar Kitarović i, očekivano – Daliju Orešković. Iako im je stranka u koaliciji s HDZ-om, HSLS-ovi birači poput HNS-ovih naginju lijevo-liberalnim kandidatima. A svima bi dali isto – po 25%.

Naše dosad najveće istraživanje javnoga mnijenja pokazuje da nitko ne bi pobijedio u 1. krugu predsjedničkih izbora, a sudeći prema HRejtingu, Kolinda Grabar Kitarović ne mora se zamarati selidbom. Da su izbori ovu nedjelju, ostanak na Pantovčaku bio bi joj osiguran još pet godina (52,2%). Zoran Milanović (38,8%) prema HRejtingu 2. mandat ne može joj nikako ugroziti. Čak i kad bi mu se pribrojali svi glasovi neodlučnih birača – njih 8,5%, dosegnuo bi tek 47,3%, što je opet 5% manje od aktualne predsjednice. Čemu se možda ne treba čuditi kad se vidi da bi 12% SDP-ovih birača u 2. krugu poduprlo Kolindu Grabar-Kitarović. Odanost, pak, HDZ-ova biračkog tijela potvrđuje i HRejting. Njih više od 97% zaokružilo bi HDZ-ovu kandidatkinju.

Već dugo se raspravlja je li, s obzirom na ovlasti, sadašnji neposredan izbor predsjednika države i pravi način izbora. Kao alternativa najčešće se predlaže biranje u Saboru dvotrećinskom većinom. HRejting je pokazao čemu su skloni birači.

Unatoč dojmu da su u Hrvatskoj svako malo neki izbori, naši se birači očito nisu zasitili izlaska na birališta i glasovanja. Njih gotovo 57% misli da sve treba ostati isto. Trećina bi svoje biračko pravo prenijela na saborske zastupnike. Najviše onih koji zagovaraju ostanak sadašnjeg, neposrednog izbora predsjednika odnosno predsjednice, na pitanje zašto, odgovara: građanima treba dati mogućnost biranja. Sljedeći su argumenti: tako smo se naviknuli, poštenije je ili, pak, ne vjeruju u zakonodavnu vlast ove zemlje. 7% birača podupire ostanak neposrednog izbora zbog prevelikog utjecaja jedne stranke u Hrvatskom saboru. Gotovo polovini zagovornika Hrvatskog sabora neposredni su izbori preskupi i nemaju smisla, jer su ovlasti hrvatskog predsjednika, odnosno predsjednice – male. 10,7% njih poziva se na njemačko iskustvo, a za gotovo 18% birača – poštenje i slaba izlaznost glavni su argumenti za izbor predsjednika, odnosno predsjednice u Hrvatskom saboru.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu