Pratite nas

Zeleno svjetlo za poduzetnike u Tesliću, Tešnju i Žepču

Objavljeno

na

Nema pokretanja gospodarstva bez velikih reformi na razini BiH. Ovo tvrde mnogi. Ipak, da je i na lokalnoj razini moguće privući brojne investitore pokazuje primjer regije koju čine tri općine u dva entiteta.

24 sata. Toliko je poduzetniku u Žepču u pravilu potrebno da dobije sve potrebne dozvole za pokretanje tvrtke. Slično stanje je i u Tesliću i Tešnju. “Kada gospodarstvenici dođu kod nas i žele otvoriti tvrtku, mi već imamo pripremljene sve formulare. Imamo i brošure-vodiče za strane investitore, prevedene na njemački, engleski i talijanski jezik”, kaže Dragan Mišić iz Razvojnog odjela u Tesliću.

ind zona1

Njegova kolegica u Žepču, Branka Janko, navodi kako su na raspolaganju poduzetnicima 24 sata dnevno.

Oboje ističu da stvari u ovim općinama funkcioniraju po principu “one stop shop”. To znači da gospodarstvenici tu dolaze u jedan ured gdje podnose zahtjev, a općinska administracija preuzima za njih prikupljanje svih potrebnih dokumenata u raznim odjelima. I više od toga. Općine pružaju podršku gospodarstvenicima i kod dobivanja dozvola na višim razinama vlasti, prate ih i nakon što tvrtke počnu s radom i brzo rješavaju sve probleme s kojima se gospodarstvenici suočavaju. Ovaj angažman nedavno je nagrađen i na međunarodnoj razini. Teslić, Tešanj i Žepče su od strane lista Financial Times uvršteni u Top 10 destinacija od interesa za investitore.

Za sve je “kriv” GIZ

Napredak ovih općina na ljestvici “poželjnih” za investicije bitno je ubrzan prije godinu i pol dana pokretanjem suradnje s njemačkim Društvom za međunarodnu suradnju (Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit). Ova organizacija je pružila pomoć u definiranju privrednih grana u kojima ove općine imaju potencijale. Riječ je o tekstilnoj, drvnoj i metaloprerađivačkoj industriji.
Edgar Schröder

“Mi smo pružili podršku i u uspostavi strukturalnog dijaloga između gospodarstvenika i općinskih vlasti”, navodi Edgar Schröder iz GIZ-a. On kaže da se danas u sve tri ove općine održavaju redovni sastanci na kojima gospodarstvenici iznose svoje probleme vlastima.

Bez obzira na to što su i više razine vlasti odgovorne za oživljavanje gospodarstva, u GIZ-u ističu kako ovo iskustvo pokazuje da se i na lokalnoj razini može podržati razvoj. “Ove tri općine stvaraju okruženje pogodno za investicije i to na jednostavan način. Primjerice, postoji jedna zajednička internet stranica na kojoj se i na njemačkom i engleskom jeziku mogu pronaći kontakt podaci osoba koje su odgovorne za izravnu suradnju s investitorima”, kaže Schröder. On dodaje da je spomenuta nagrada lista Financial Times dodatno skrenula pozornost investitora u Europi na tu regiju. „Tešanj, Teslić i Žepče su jedva poznati izvan BiH. Sada već postoje upiti investitora koji su na osnovu nagrade čuli za taj kraj.”

Industrijske zone mamac za investitore

Sve tri općine su kroz suradnju sa GIZ-om, ali i kroz izravnu međusobnu suradnju i razmjenu iskustava razvile sličan koncept. Smanjene su pristojbe, skraćene administrativne procedure. Razvijen je “one stop shop”, ali i “after care” proces – gospodarstvenicima se pomaže i nakon što počnu s proizvodnjom.

Uspostavljene su industrijske zone. U njima investitori jeftino mogu kupiti zemljište koje se nalazi blizu puteva i pruge, odmah dobivaju priključke na elektro, telefonsku i vodovodnu mrežu. Branka Janko navodi još jednu prednost industrijske zone u Žepču: “Tu raspolažemo i s pogonom za pročišćavanje otpadnih voda, što je posebno zanimljivo za pojedine tvrtke u kojima se odvija proizvodnja, a koje moraju ispuniti određene ekološke standarde.”

Industrijska zona u Žepču (na fotografiji označena različitim bojama)
ind zona
Ona kaže da se u suradnji s gospodarstvenicima radi i na dokvalifikaciji i prekvalifikaciji potrebne radne snage: “Ako mi nemamo određeni kadar koji je potreban gospodarstvu, onda se raspitujemo u Tešnju ili Tesliću – i obrnuto.”

Ulažu se i napori da se obrazovni sustav prilagodi potrebama gospodarstvenika. U Tesliću je nedavno otvoren i informatički kabinet u jednoj školi u kojem se na suvremenoj opremi školuju budući dizajneri namještaja.

Poticaji gospodarstvenicima

Ove općine osim toga imaju i razne poticaje za privrednike. “Mi za svako novootvoreno radno mjesto dajemo poticaj od 5000 konvertibilnih maraka”, kaže Dragan Mišić. Teslić ima jednostavnu računicu. Ovaj novac se u budžet vraća kroz uplatu doprinosa na plaće u roku od dvije godine. “Što je najvažnije, na taj način pružamo ljudima priliku da rade i zarade kruh za svoju obitelj. Želimo da Teslić bude mjesto gdje ljudi žele doći živjeti i raditi, a ne da razmišljaju o emigraciji”, ističe Mišić.
Općina Teslić na svojoj internet stranici sadrži niz informacija i poziv investitorima

Općina Teslić na svojoj internet stranici daje niz informacija i poziva ulagače

Branka Janko kaže da je teško u ovom trenutku dati točne podatke o ukupnom broju novootvorenih radnih mjesta. Općine su nadležne za rad obrta, a za rad velikih tvrtki to je kanton. “Ipak, navest ću jedan primjer. Samo kroz dolazak njemačke tvrtke Car3 ove godine je već otvoreno 400 radnih mjesta, a do kraja 2014. bit će zaposleno još toliko radnika.”

Vlasti Tešnja, Teslića i Žepča su u stalnom kontaktu, razmjenjuju inskustva, nastupaju zajednički u prikupljanju sredstava kroz razne projekte. Općinske i međuentitetske granice nisu prepreka.

GIZ spreman proširiti suradnju

Dobar glas daleko se čuje. Edgar Schröder tako napominje da se za podršku njegove organizacije sada prijavljuju i brojne druge općine u BiH. Ubrzo će biti donesena odluka s kojim općinama će biti uspostavljena suradnja i kome će biti pružena savjetodavna pomoć. Tešanj, Teslić i Žepče sigurno neće biti zaboravljeni. Već početkom rujna GIZ organizira konferenciju u Sarajevu na kojoj će investitorima biti predstavljeni privredni potencijali ova tri grada.
DW.DE/kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Nabava oružja ima veliku simboliku

Objavljeno

na

Objavio

FAZ: Trump s Indijom sklopio ugovore o prodaji oružja, ali ne i trgovinski sporazum

Donald Trump je prilikom svog prvog posjeta Delhiju ugovorio s premijerom Nerendrom Modijem nabavu oružja u vrijednosti od oko 3 milijarde dolara.

Iako to nije veliki iznos, on donosi dvostruku korist: s jedne strane, ta će nabava donekle umanjiti suficit u vanjskotrgovinskoj bilanci Indije, a s druge strane omogućit će užu suradnju između dviju zemalja u Indijskom oceanu, čime Trump želi obuzdati Kinu.

Ipak, dvije zemlje nisu uspjele sklopiti trgovinski sporazum, što se i očekivalo. Trump je Indiju zbog njene protekcionističke politike u više navrata nazvao „kraljicom carina“.

U utorak on je prigovorio Indijcima da imaju najviše carine u svijetu. Dvije vlade dosada se nisu uspjele postići dogovor da SAD ukine carine na čelik i aluminij, a Indija na motore Harley-Davidson.

Modi je izjavio: „Naši ministri trgovine vodili su dobre razgovore. Dogovorili smo se da ćemo tim trgovinskim pregovorima dati novi pravni okvir. Osim toga, dogovorili smo otvorene pregovore o velikom trgovinskom sporazumu. “

Kada će ti pregovori započeti i koji će biti njihov cilj, Modi nije rekao. Američki povjerenik za trgovinu Indiju je posjetio prije Trumpa. „Američkoindijsko partnerstvo danas je sasvim sigurno jače nego ikada prije”, rekao je sada Trump.

Odraz tog partnerstva u prvom su redu ugovori o nabavi naoružanja. Indijci, koji su tradicionalno 60 posto svog arsenala oružja nabavljali od Rusije, sada kupuju među ostalim, helikoptere Apache i MH-60-Romeo.

Ipak, pri pomnom promatranju može se utvrditi da su posrijedi tek simbolične količine: ovaj put Indija je naručila 6 helikoptera Apache, nakon što je 2015. naručila 22 helikoptera Boeing.

Pod vodstvom Japanaca Amerikanci i Australci pokušavali su proteklih godina potaknuti Indiju na angažman u “Quadu” savezu četiriju demokracija u toj regiji koji neizravno, pruža otpor kineskoj ekspanzivnoj vanjskoj politici.

New Delhi, međutim oklijeva jer uviđa, posebno zbog svoje kopnene granice s Kinom, da bi mu bilo pametnije težiti nagodbi s Pekingom, negoli konfrontaciji.

Ne spominjući Kinu izravno, Trump je izjavio da se „demokratska Indija“ suočava s „jednom nacijom koja svoju moć osigurava prisiljavanjem, zastrašivanjem i agresijom“.

Ideja o slobodi nadvila se i nad uvođenje 5Gmreže. Tako je Trump, koji se žestoko protivi tome da kineski Huawei bude jedan od isporučitelja za uvođenje 5G mreže, pridobio je i Modija: „Tijekom sastanka razgovarali smo i o važnosti sigurne 5G mreže te utvrdili da je nužno tehnologiju budućnosti pretvorili u instrument za postizanje slobode, napretka i blagostanja”. Indija je, inače izložena kritikama jer za vrijeme nemira isključuje internetske i mobilne mreže.

Frankfurter Allgemeine Zeitung

Trump u Indiji dogovorio prodaju vojne opreme za tri milijarde dolara, uključujući jurišne helikoptere

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Izvješće EK daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska Vlada u srijedu je pozdravila izvješće Europske komisije za Hrvatsku u okviru Europskog semestra za 2020. u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, a premijer Andrej Plenković poručuje da je izvješće poticaj Vladi za nastavak reformi.

Vlada pozdravlja izvješće Europske komisije za Hrvatsku u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, navodi se u priopćenju Vlade.

Nakon što je Komisija u prošlogodišnjem Izvješću utvrdila da Hrvatska ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, u kojima se nalazila još od 2014., Komisija je i ove godine svrstala Hrvatsku u kategoriju s državama članicama Europske unije sa stabilnim gospodarstvima.

Usto su i rejting agencije podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu prepoznale odgovorno vođenje javnih financija i reformske napore koje unaprjeđuju poslovno okruženje, ističe se u priopćenju.

“Pristup Vlade koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i ulaganjima već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva. Cilj svih reformi koje se poduzimaju je nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana. Izvješće daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima”, poručio je premijer Plenković.

Hrvatska je ekonomija u 2019. nastavila solidan rast s projiciranom stopom od 3 posto BDP-a te 2,6 posto i 2,3 posto BDP-a u 2020. i 2021. što je dvostruko brži rast od rasta EU-prosjeka po cijelom promatranom razdoblju.

U ostvarivanju dugoročno održivih i većih stopa gospodarskog rasta pridonose strukturne reforme koje su dijelom već i pokrenute prošle i ove godine. Ohrabrujuće su procjene gospodarskog rasta Hrvatske od strane Europske komisije, koje su čak i optimističnije od Vladini, kaže se u priopćenju.

Naglašava se i da je u svih 14 područja koje se ocjenjuju prilikom provedbe preporuka zabilježen napredak.

U idućem razdoblju Vlada će fokus usmjeriti na dovršetak provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., na kojem se i bazira ocjena o napretku provedbe preporuka, a osobito na reformu javne uprave, zdravstva i pravosudnog sustava.

Prioritet je i izrada novog Nacionalnog programa reformi 2020., kao i ispunjenje mjera u okviru Akcijskog plana za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, čiju provedbu Vlada RH namjerava dovršiti do svibnja ove godine, zaključuje se u priopćenju.

EK: Hrvatska nastavlja napredovati, ali nedovoljno brzo

Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra danas objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Riječ je o vrlo detaljnom i temeljitom izvješću, koje za Hrvatsku ima 79 stranica zajedno s aneksima.

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka iz prošle godine te kao i prošle godine ima makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je prošle godine prešla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u makroekonomske neravnoteže, ističe EK.

Što se tiče ispunjavanja preporuka, Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila barem “određeni napredak”. “Ograničeni” ili “nikakav” napredak ima u preostalih 43 posto preporuka.

Provedba reformskog programa vodila se neujednačenom brzinom u različitim područjima. Najveći napredak je postignut u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija.

Tijekom prošle godine Hrvatska je zabilježila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka Komisije. Određeni napredak zabilježen je u kurikularnoj reformi i upravljanju državnim agencijama. Određeni napredak je postignut donošenjem novog paketa aktivnih mjera zapošljavanja. Tijekom prošle godine potpisani su neki ključni projekti u željezničkom prometu čime je napravljen napredak u području održivog prijevoza.

Proširenje uporabe elektroničke komunikacije na sudovima i smanjenje zaostalih sudskih predmeta na trgovačkim sudovima također je dovelo do određenog napretka u vođenju sudskih postupaka. U pogledu poslovnog okruženja postignuto je poboljšanje uvođenjem niza mjera za smanjenje administrativnih obveza i provedbom liberalizacije usluga.

Ograničeni napredak je postignut u ostalim područjima, poput jačanja proračunskog okvira, poboljšanja sustava socijalne zaštite, reformi okvira za utvrđivanje plaća, korporativnom upravljanju, prodaji dionica u državnim poduzećima te u prevenciji sankcioniranju korupcije.

Hrvatska bilježi napredak u makroekonomskim pokazateljima, ali i dalje ima neravnoteže. Prošle je godine izišla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Nizak potencijal gospodarskog rasta ostaje preprekom bržem sustizanju ostaka Europske unije. Nakon rekordno niske razine iz 2010. godine, prošle 2019. stopa potencijalnog rasta procijenjena je na 2,1 posto. Iako je to iznad prosjeka EU-a, to je najmanja stopa potencijalnog rasta među zemljama usporedivim s Hrvatskom.

Doprinos tržišta rada potencijalnom rastu prošle je godine bio pozitivan zbog postupnog povećanja zaposlenosti, iako je ono najmanje među usporedivim zemljama. Demografski trendovi i niska stopa aktivnosti smetnja su doprinosu radne snage za rast u budućnosti.

“Bit će potrebne značajne strukturne reforme kako bi se povećao relativno niski potencijalni rast”, navodi se između ostalog u izvješću EK. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari