Pratite nas

Događaji

ŽELIMO li hrvatsku povijesnu istinu ili govor mržnje?

Objavljeno

na

Temeljni je zadatak Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta obrana hrvatskih nacionalnih interesa, kako vrjednovanjem pozitivnih dostignuća, tako i ukazujući na štetna djelovanja, posebno od strane visokih državnih dužnosnika.

[ad id=”93788″]

Sljedećih desetak minuta bit će posvećeno razmatranju sindroma nasilja i govora mržnje komunističke ideološke opcije prema neistomišljenicima unutar hrvatskog nacionalnog korpusa i nužnosti sustavnog istraživanja prešućivanih razdoblja hrvatske povijesnice.

1. Hrvati su, kao nijedan drugi europski narod, u 20 st. doživjeli i preživjeli najteža iskušenja i stradanja i to uz ogromne i još nedovoljno istražene žrtve. Otvaranje arhiva i višestruko olakšan pristup podacima omogućavaju stjecanje obilja novih saznanja, ali u toj poplavi informacija čitatelj će uzalud tražit vjerodostojne podatke o pitanjima vezanim uz sudbonosne događaje po hrvatski narod u 20. stoljeću. Stoga je temeljni zahtjev ovog uradka upućen svim razinama hrvatske vlasti i glasi: sustavnim istraživanjima od strane dokazanih stručnjaka ustanoviti što sveobuhvatniju znanstvenu istinu o hrvatskoj povijesnici.

Rat za hrvatsko povijesno područje vodi se stoljećima, a već je turskom invazijom to područje smanjeno na polovicu. Naseljavanjem Vlaha ubačeno je strano tkivo nesklono hrvatskim domaćinima što potvrđuju i teorije ‘Srbi svi i svuda’ Vuka Stefanovića Karadžića, Garašaninovo ‘Načertanije’, otvoreni poziv na genocid od strane Nikole Stojanovića u članku ‘Do istrage vaše ili naše’ i mnogi drugi. Taj govor mržnje doveo je od krvoprolića nad Hrvatima u Odesi 1916., Zagrebu 1918., do nekažnjenih žandarskih ubijanja hrvatskih seljaka, ubojstva Milana Šufflaja i Stjepana Radića uz istovremeno bujanje raznih orjunaških i drugih protuhrvatskih petih kolona.

2. Nakon neuspješnih diplomatskih napora Mačeka, Trumbića, Pavelića i drugih jedino je rješenje za spas od karađorđevićijanske zločinačke vlasti viđeno u uspostavi samostalne hrvatske države što su u raspadu Jugoslavije zajednički ostvarili Ustaški pokret i Hrvatska seljačka stranka o čemu akad. Dušan Bilandžić piše: ‘Proglašenje Nezavisne Države Hrvatske, u koju je uvrštena i Bosna i Hercegovina, izazvalo je gotovo euforično oduševljenje većine hrvatskog naroda’, a britanski konzul Thomas Rapp kaže Ivanu Meštroviću 12. travnja 1941. u Splitu ‘Hrvatska država je tu i narod je za nju,’ slično bilježi i konzul SAD, a nadbiskup Stepinac izjavljuje na suđenju u Zagrebu da se hrvatski narod plebiscitarno izjasnio za vlastitu državu.

4. Gotovo od prvog dana došlo je do saveza četnika i komunista protiv mlade hrvatske države uključivo činjenje zločina nad hrvatskim pukom i svećenicima, što je krajem rata pri povlačenju hrvatske vojske i civila pred partizanskim “oslobođenjem” završilo pokoljem od strane partizana. O tome Titov suradnik Milovan Đilas u knjizi Vrijeme rata iz 1977. bilježi: ‘pokolj kakav je počinjen nad Hrvatima nije poznat u europskoj civilizaciji’ završen navod. Ti pokolji vršeni su nažalost i od strane hrvatskih partizana kao što je i hrvatska komunistička vrhuška, uz moguće iznimke, bila uključena u te zločinačke čine, što je najveće moralno i etičko posrnuće u hrvatskoj povijesti. Nijedno vodstvo nekog europskog naroda nije, koliko je poznato, počinilo fizički i duhovni genocid nad vlastitim narodom, pa taj žalosni rekord pripada samo hrvatskim komunistima o čemu piše akademik Dubravko Jelčić: ‘Jedini i sveti cilj komunističke pseudohistoriografije je bio diskreditirati Hrvatsku, bilo kakvu Hrvatsku i svako hrvatstvo.’ Završen navod. Uvedena je zabrana na povijesna istraživanja tog razdoblja, pa narod, a posebno mladi, ne znaju niti mogu znati povijesnu faktografiju, ali zato im je kroz tri generacije ispiran mozak veličanjem arci-zločinca Tita i demonizacijom NDH i hrvatskog državotvorstva. Tako je tijekom 70 godina govor mržnje komunističko-velikosrpske propagande prodro duboko u svjetsku politiku, znanost i obrazovanje, čega su plodovi bili vidljivi i u teškoćama pri ulasku RH u međunarodne organizacije, a pažnju javnosti je privukla i skandalozna presuda FIFE protiv nogometaša Joe Šimunića. Koga zanima viši, akademski stupanj protuhrvatskog govora mržnje neka pročita knjigu Anatomija fašizma američkog profesora Roberta Paxtona s Columbia University koji je u knjizi poklonio Hrvatima svega oko 50-tak redaka i to najcrnje demonizacije bez ikakvih argumenata. Samo činjenice i znanstvena argumentacija mogu izmijeniti krajnje negativnu sliku koju su o Hrvatima u svijet desetljećima slali jugokomunisti, a onaj tko onemogućava povijesnoj i svakoj drugoj znanosti da se otkrije istina o događajima u ratu i poraću čini nepravdu i zločin prema vlastitom narodu.

Demonizacija, kao ekstremno ocrnjivanje i klevetanje, postiže puni uspjeh tek kada je osoba ili drugi subjekt demonizacije toliko ocrnjen da za njegovu navodnu krivnju ne trebaju više nikakvi dokazi, nego je on sam pojam apsolutnog, krajnjeg zla. Takvi primjeri nalaze se gotovo svakodnevno u medijima, čak i u radovima istaknutih intelektualaca koji bi trebali biti prvi u otporu svakoj demonizaciji.

Evo što o tome kaže veliki humanist, nažalost prerano preminuli dr. Slobodan Lang: “Zahvaljujući demonizaciji moglo se nakon rata 1945. provesti masovne osvetničke zločine nad ustašama bez suđenja, ali isto tako i nad domobranima, bilo kojim Hrvatima, političkim neistomišljenicima, svećenicima, ženama i djecom.” (Hrv. list, 2006.) Tako kaže velik i hrabar čovjek, liječnik i humanist dr. Slobodan Lang.

Demonizacija Hrvata, taj razorni oblik govora mržnje pojavio se usporedo s Bleiburškim zločinima jer su Tito i njegovi okrvavljeni generali hitno morali pronaći krivca za svoja vlastita zlodjela i našli su ga gdje je najlakše, u žrtvi, u stradalničkom hrvatskom narodu.

I na kraju. Odakle obraz, točnije drskost ekstremnoj ljevici, dakle počiniteljima i sljedbenicima počinitelja „pokolja kakvog Europa nije upoznala“ s 1.700 skupnih grobišta, s Hudom Jamom, Kočevskim Rogom, Daksom i novootkrivenim bivšim rudnikom Pečovnik kod Celja s 12 tisuća likvidiranih Hrvata, kako javlja neumorni istraživač Roman Leljak, odakle im obraz da se prozivati bilo koga. Umjesto da se primjereno suoče s vlastitim zabludama, iskažu pokajanje i žaljenje, oni se usuđuju govorom mržnje optuživati druge, lagati i demonizirati. Narod kaže, prvo pometi pred svojim pragom. Stoga, nova vlast treba hitno ustrojiti multidisciplinarne stručne timove na čelu s dokazanim znalcima i pristupiti znanstvenom istraživanju prešućenog razdoblja 20 stoljeća. “Istina će nas osloboditi” kaže evanđelist Ivan. Hvala. (8,32).

Prof. dr.dr.h.c. Nikola H. Debelić

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Povodom 100 godina hrvatske Baranje, Osječko-baranjska županija predstavila knjigu ‘Baranja – život na rubu’

Objavljeno

na

Objavio

Ispred crkve sv. Petra i Pavla, uz cestu između sela baranjskih Hrvata-Šokaca, Topolja i Gajića, jučer je predstavljena knjiga Luke Jakopčića „Baranja – Život na rubu“. Riječ je o monografiji Baranje kojoj je nakladnik Osječko-baranjska županija i župan Ivan Anušić, a pisao ju je Luka Jakopčić povodom stote obljetnice potpisivanja Trianonskog ugovora kojim je južna baranja postala hrvatska. Predstavljanje je počelo u 16.30 sati, odnosno točno u vrijeme kada je 4. lipnja 1920. godine u Versaillesu potpisan Trianonski mirovni ugovor kojim je ovaj djelić Ugarske, poznat kao „Dravski trokut“, pripojen tadašnjoj SHS, a današnjoj Hrvatskoj.

Gajdaš, šokci i šokice, baranjske buše i tamburaši dočarali su dio bogatstva koje i danas krije Baranja. A u ljepote Baranje, njenu povijesni vrijednost za istok Hrvatske, ali i cijelu Hrvatsku goste je uveo župan Ivan Anušić.

– Veliki jubilej, 100 godina hrvatske Baranje trenutak je da odamo počast ovom prekrasnom komadu hrvatske zemlje. Baranja je biser naše županije, prelijepa je, specifična, multikulturna, posebna je sa svojim Kopačkim ritom, prekrasnim ravnicama, plodnim poljima, svojom kulturom, folklorom, gastronomijom, eno ponudom. Kroz kontinentalni turizam i poljoprivredu na njoj gradimo veliki iskorak u gospodarskom smislu. Ima dugu i kompleksnu povijest koju treba naučiti. Baranja je hrvatska, 100 godina je hrvatska i zauvijek će ostati hrvatska – poručio je župan Ivan Anušić.

Posebno je naglasio kako je Baranja specifična i po tomu što u njoj živi više različitih nacionalnosti, Mađari, Srbi, Hrvati, Romi i drugi, više različitih kultura i vjera.

– Unatoč tomu Baranja je sredina koja stoljećima živi u miru i toleranciji i tako treba ostati. Naravno, nikada ne možemo niti smijemo zaboraviti Domovinski rat i što se događalo 1991. godine, ljude koji su svoje živote ostavili braneći Baranju, kao i u ranijim ratovima u prošlosti braneći svoju domovinu, obitelj i narod.  U knjizi zato govorimo o svemu što Baranja jeste, a pouka i poruka svima je da je hrvatska Baranja sastavni dio Hrvatske i Osječko-baranjske županije, a takva će biti u budućnosti. Povezujemo Baranju autoputom s ostatkom Hrvatske i BiH, radimo projekte po gradovima i općinama, investiramo u infrastrukturu. Baranja ima ulogu i pokretača gospodarstva istoka Hrvatske jer tu su najplodnije ravnice, a budućnost Hrvatske je u proizvodnji hrane i upravo zato se revitalizacija Baranje mora nastaviti – kazao je župan.

Knjigu su predstavili autor Luka Jakopčić i recenzent Dinko Župan s Hrvatskog instituta za povijest, ističući sjajno djelo mladog autora koje je izvrstan zalog za budućnost.

– Baranja je skrivena i neistražena, puna kulturnih i povijesnih bogatstava, različitih tradicija i naroda i po tome možda i najzanimljivija na cijelom hrvatskom području – opisao je svoje dojmove prilikom istraživanja za knjigu autor Luka Jakopčić.

Među mnogobrojnim nazočnim gostima koji su došli obilježiti stotu obljetnicu hrvatske Baranje bili su i veleposlanik Republike Hrvatske u Mađarskoj NJ.E. Mladen Andrlić, generalni konzul RH u Pečuhu Drago Horvat, generalni konzul Mađarske u Osijeku János Sándor Fuzik, generalni konzul Republike Srbije u Vukovaru Milan Šapić, izaslanik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak, prorektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Robert Raponja, predstavnici katoličke, pravoslavne i reformatorske vjerske zajednice, izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Republike Srbije (Vojvodine), gradonačelnik i načelnici s područja Baranje, vijećnici Županijske skupštine te drugi gosti i uzvanici.

Nakon predstavljanja knjige, u crkvi je upriličena izložba fotografija života Baranje autora studija Romulić&Stojčić te koncert zagrebačkog ansambla Ad Gloriam Brass.

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

General-bojnik Blago Zadro posmrtno proglašen počasnim građaninom Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Na proslavi Dana grada Zagreba, 31. svibnja, general-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Zagreba, a premijer Andrej Plenković je na svečanosti čestitajući blagdan naglasio da je obnova nakon potresa temeljna zadaća svih.

Premijer Plenković je pohvalio gradske službe koje “nakon potresa uložile maksimalan angažman za hitne aktivnosti sanacije grada, za sigurnost grada i za pripremu za njegovu kvalitetnu, dugoročnu i održivu obnovu.”

Plenković je čestitajući Dan Grada Zagreba i Blagdan Majke Božje od Kamenih vrata zaštitnice Grada rekao da je obnova temeljna zadaća svih. Kako je rekao, Vlada želi da obnova Zagreba bude “na onoj razini koja će osigurati da neki eventualni budući potresi ne učine ovako velike štete, da obnova bude cjelovita, da prije svega obuhvati privatne kuće i stanove građana, ali i da se obnove institucije i zgrade važne za zdravstvo i školstvo koje su važne i za Hrvatsku.”

“Potres je trajao 10 sekundi, obnova će trajati najmanje 10, ali vjerojatno i više godina. Da bismo to radili moramo imati kvalitetan zakonski okvir i program mjera i moramo imati ono što je najvažnije – financijska sredstva”, rekao je.

Izvijestio je da je priprema za zahtjev prema Europskom fondu solidarnosti na samom kraju. Putem tog fonda ćemo dobiti znatna sredstva za obnovu, rekao je, i dodao da ona ipak neće biti dovoljna. Grad će obnavljati vlastitim sredstvima, ali i drugim izvorima međunarodnog financiranja, poput dogovorenog zajma sa Svjetskom bankom u iznosu od 200 milijuna dolara, kazao je.

Podsjetio i na pandemiju koronavirusom koja je promijenila način života u cijelom svijetu. Vlada će s gradskim službama pronaći načina da se i u takvoj krizi olakša financijsko funkcioniranje Zagreba “jer da bi Hrvatska išla naprijed, Zagreb mora biti najsnažniji”.

Bandić: Zagreb je otvoren i siguran grad

“Naš Zagreb je prije svega otvoren i siguran grad a to je prijeko potreban uvjet bilo kakve budućnosti žive zajednice grada i jedne države. I po tome može biti primjer razvijenijim europskim metropolama s puno većom demokratskom tradicijom”, rekao je gradonačelnik Milan Bandić. Zahvalio se današnjim laureatima i svima koji su radili na sanaciji Zagreba nakon potresa i u borbi protiv epidemije. Izvijestio je da je danas deseti dan bez novozaraženih u gradu, a da je bolesnih još samo deset.

“Ovo je godina koju ćemo sigurno dugo pamtiti i koja će se u budućnosti spominjati po mnogobrojnim izazovima s kojima smo se suočili i s kojima se suočavamo. Ali i činjenici da je naš grad prvi put svojoj povijesti bio glavni grad Europske unije”, istaknuo je Bandić.

Baština je temelj iz kojih Zagreb može crpiti vjeru da će i ovu teškoću uspješno prebroditi, naporom svojih građana i prijatelja iz Hrvatske i svijeta, kao što je i prebrodio posljedice potresa u Šenoino doba 1880., poplave 1964. i drugih prirodnih nepogoda te ratova, rekao je.

Ovaj grad je ne samo europski, nego poseban i naš, grad kojega treba graditi i permanentno usavršavati, rekao je Bandić.

Blago Zadro – počasni građanin Zagreba

General-bojnik Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba za izniman doprinos u organiziranju obrane Vukovara i uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, čime je trajno zadužio Hrvatsku i Grad Zagreb. Povelju je preuzela njegova supruga Katica Zadro.

Zadro je bio zapovjednik obrane Borova Naselja i zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade. Pod njegovim je vodstvom na Trpinjskoj cesti zaustavljena oklopna sila JNA i uništeni deseci neprijateljskih tenkova i transportera. Poginuo je 16. listopada 1991. blizu Trpinjske ceste, u Kupskoj ulici nedaleko od željezničke pruge. Ubijen je rafalom iz puškostrojnice tijekom borbene akcije. Posmrtno je promaknut u čin general-bojnika.

Marija Sekelez proglašena “Zagrepčankom godine”

Nagrada “Zagrepčanka godine” uručena je dramskoj umjetnici i humanitarki Mariji Sekelez, koja je svojim radom pridonijela afirmaciji žena u kulturi i društvu.

Nagrade Grada Zagreba dodijeljene su potpredsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Davoru Miličiću, redateljici Dani Budisavljević, ravnatelju KBC Zagreb Anti Ćorušiću, profesoru na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Krešimiru Ćosiću, Hrvatskom baroknom ansamblu, ravnateljici Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Jeleni Lončar, Obrtničkoj komori Zagreb, predsjedniku Hrvatske komore dentalne medicine Hrvoju Pezi, radnoj skupini od 67 znanstvenika i stručnjaka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i KBC Zagreb koji su uspješno razdvojili sijamske blizanke.

Nagrada je dodijeljena i vozaču u Podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga Josipu Smiljčiću, ravnatelju Prirodoslovne škole Vladimira Preloga Zlatku Stiću, atletičarki Lauri Štefanac, profesoru emeritusu Stanislavu Tedeschiju, akademiku i književniku Goranu Tribusonu, predsjedniku Kluba veterana 148. brigade HV-a Milanu Zanoškiju te akademiku Zvonku Kusiću.

Zaslužnima su danas podijeljene i Medalje Grada Zagreba. (Hina)

Ravnateljica Caritasa, s. Jelena Lončar – dobitnica Nagrade Grada Zagreba za djelovanje na području socijalne skrbi i humanitarno djelovanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari