Pratite nas

Želimo vidjeti zemlje zapadnog Balkana učlanjene u Europsku uniju

Objavljeno

na

”Želimo vidjeti zemlje zapadnog Balkana učlanjene u Europsku uniju, ali kada će se to dogoditi ovisi prije svega od njih, poručio je u četvrtak predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u Berlinu na zajedničkoj konferenciji za tisak koju je održao s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i albanskim premijerom Edi Ramom.

Rekao je kako je priključivanje zapadnog Balkana EU zajednički politički, ekonomski i geostrateški cilj, ali da se sljedeći krug proširenja neće dogoditi odmah.

”Kada će do njega doći zavisi od brzine kojom naši partneri provode reforme”, rekao je Barroso i dodao kako ne treba sumnjati da će se to ostvariti, prenosi Tanjug.

Naglasio je da je napredak koje su ostvarile zemlje regije, a posebno Srbija, Albanija i Kosovo stvaran i opipljiv, i da primjer Hrvatske dokazuje kako je članstvo u EU dostižan cilj.

Barroso je obećao da zemlje regije mogu računati na punu podršku zemalja EU u tom procesu, ali da su uspostavljanje vladavine prava, regionalna suradnja i dobro upravljanje javnim financijama od suštinskog značaja.

Njemačka kancelarka Angela Merkel ponovila je kako želi da proces širenja EU na ovu regiju teče brzo, ukazujući da to, međutim, ovisi od samih zemalja.

Ona je na konferenciji za tisak istaknula kako je važan signal da sve zemlje regije imaju i teže k europskoj perspektivi, prenosi Tanjug.

Merkel je objasnila da je konferencija o zapadnom Balkanu nastala na razmišljanjima njemačke vlade kako na odgovarajući način obilježi stotu godišnjicu početka Prvog svjetskog rata, ali i godišnjica početka Drugog svjetskog rata i završetka Hladnog rata.

”Činjenica da su danas svih osam premijera, ministri vanjskih poslova i gospodarstva sjedili zajedno dokaz je toga da je posljednjih godina puno napredovano u regiji, a EK i članice EU žele dalje da pomažu”, poručila je Merkel i istaknula da je planiranje konferencije počelo i prije nego što se moglo naslućivati djelovanje Islamske države u Iraku i eskalacija u Ukrajini, i da je ona organizirana iz dubokog uvjerenja da postoji obveza da regija zapadnog Balkana sraste zajedno.

”Dirljivo je kada se vidi da svi zajedno sjede za jednim stolom, da se ne svađaju, već razgovaraju konstruktivno o zajedničkoj budućnosti”, rekla je ona.

Merkel je rekla kako je namjera da se započne “niz konferencija”, i da ovaj sastanak nije samo dnevni događaj, iako je i on velika poruka kada svi sjede zajedno za jednim stolom.

Dodala je kako se radi o rješenju političkog procesa, ukazujući da su Beograd i Priština napravili veliki napredak, a da je pred Bosnom i Hercegovinom poslije izbora izazov formiranja vlade, te kako očekuje da će po oba pitanja biti daljnjeg napretka.

Ona je objasnila da se za godinu dana može dobro provjeriti je li se nešto pomaklo, ponoviši da poslije izbora u BiH predstoji pitanje formiranja vlade, da je Njemačka spremna podržati, ali da na to moraju biti spremne stranke, kao i da ima još neriješenih pitanja koja moraju naći soluciju između Beograda i Prištine. (bljesak.info)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći, ta plava skamenjena vječnost

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 18. studenoga 1898. godine, u selu Drinovci kod Gruda rodio se Antun Branko Šimić – jedan od najvećih hercegovačkih i hrvatskih pjesnika.

Pučku školu pohađao je u rodnim Drinovcima. Tri razreda franjevačke klasične gimnazije završavio je u Širokom Brijegu. Nakon Širokoga Brijega, upisao je četvrti razred gimnazije u Vinkovcima. Školovanje je nastavio u zagrebačkoj donjogradskoj gimnaziji.

U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa Vijavica u Zagrebu, a književni časopis Juriš pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem ekspresionističkog lista Der Sturm. Godine 1923. pokrenuo je i treći časopis, Književnik.

 

Nakon teške upale pluća 1924. godine obolio je od tuberkuloze i pokušao se liječiti u Dubrovniku i Cavtatu, a 1925. godine vratio se u Zagreb. Umro je od tuberkuloze pluća, u 27. godini, u Zagrebu 2. svibnja 1925. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoju.

Danas se najznačajnijom ostavštinom Antuna Branka Šimića smatra njegova zbirka pjesama ”Preobraženja”, objavljena 1920. godine. To je zbirka u kojoj je objavio samo 48 pjesama, među kojima su i neke njegove rane pjesme, ali ih je Šimić prije objavljivanja preradio. Ova zbirka pjesama uzrokovala je zaokret ne samo Šimićevog, već i cjelokupnog hrvatskog pjesništva u smjeru neoklasicizma.

A.B. Šimić u jednoj svojoj pjesmi opjevao je Široki Brijeg, točnije Brijeg, mjesto gdje se nalazi Crkva Uznesenja BDM, a mnogim Širokobriježankama i Širokobriježanima je ovo najljepša pjesma o Širokom Brijegu.

Pjesma jednom Brijegu

Taj brijeg na kojem često miruje moj pogled
dok sjedim sam u sobi! Pust je: tu ne raste ništa
Tek kamenje se golo plavi.

Mi gledamo se nijemo. Brijeg i čovjek.
Ja nikad neću znati gdje se sastaje naš različiti smisao.

Pod brijegom voda teče. I ljudi se muče radom.
Brijeg stoji, plav i visok, susjed neba.

U noći ga ne vidim. Svi smo duboko u noći
Al znadem: on je tu! Ko ćutanje je težak.

Mi rastat ćemo se tuđi jedan drugom.
Ja umrijet ću. Brijeg se neće maći,
ta plava skamenjena vječnost.

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari