Pratite nas

Pregled

Željka Markić kod Šprajca: ‘Manjinski zastupnici ne trebaju glasati o Vladi’

Objavljeno

na

Nakon što im je prošao referendum o definiciji braka, nakon što su skupili 380 000 potpisa za izmjenu izbornog zakon 2014. godine i nakon što su uzdrmali političku scenu raspravom u javnosti oko Istanbulske konvencije Udruga “U ime obitelji” i Željka Markić političkom establishmentu ne daju mira.

Rušenje partijskog duopola

Ali, ovaj put na pitanju s kojim će se vjerojatno složiti i mnogi koji se s prva dva referenduma sa Željkom Markić nikako ne bi složili. Referendumom se želi izmijeniti izborno zakonodavstvo i to tako da sruši duopol dviju najvećih partija i unutarpartijski monopol njihovih lidera.

Naime, prema izbornom sustavu koji predlaže građanska inicijativa Narod odlučuje, birači bi putem tri preferencijska glasa bez praga (sada je moguće koristiti na izborima jedan preferencijski glas uz uvijet da kandidat koji ima najviše glasova ulazi u Sabor jedino ako istovremeno ima i 10% glasova cijele liste, dakle 10% glasova koje je dobilo svih 14 kandidata na listi)imali mnogo veći utjecaj na izbor saborskih zastupnika, a referendumom traže i da glas birača jednako vrijedi u svim izbornim jedinicama ( odnosno, da isti broj birača ima svog političkog predstavnika u Saboru). Isto tako, referendumom bi se smanjio broj zastupnika u Saboru, sa današnjih maksimalnih 160 na 120, a proporcionalno bi se smanjio i broj zastupnika nacionalnih manjina, sa 8 na 6. I ono što je izazvalo najviše spora, tih 6 zastupnika nacionalnih manjina ne bi smjeli sudjelovati u glasanju o povjerenju Vladi ili pak u glasanju o proračunu.

Povećati uključenost građana o zastupnicima koji ih predstavljaju

Cilj je uvijek isti, a to je povećati involviranost građana kroz izbore, povećati odgovornost političara prema svojim biračima koji im daju glasove, i na kraju dana smanjiti trgovinu i političku korupciju, koliko god je to moguće“, kaže glavni koordinator Građanske inicijative “Narod odlučuje” Zvonimir Troskot.

Do saborskih fotelja – usvoje li se dva referendumska pitanja – drukčiji bi bio put. U Saboru bi sjedilo najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, od kojih bi maksimalno šest bili zastupnici manjina. Birači bi preferirani glas mogli dati trima kandidatima umjesto samo jednom i to bez ograničenja da moraju istodobno imati i 10% glasova cijele liste, izborni prag spustio bi se sa pet na četiri posto glasova, a omogućilo bi se dopisno i elektroničko glasanje što bi, tvrde inicijatori, osiguralo veću izlaznost birača.

Željka Markić gostovala kod Zorana Šprajca

“Ja volim raditi, i volim raditi stvari za koje mislim da su dobre za sve nas i društvo”, poručila je na početku Markić o razlozima za skupljanje potpisa za još jedan referendum za RTL.

“Mi vidimo da puno toga ne ide dobro. Ljudi koji odlaze iz Hrvatske ne vide da sa svojim radom i znanjem mogu uspjeti. Ako toliko ljudi ne vide perspektivu u ovoj prekrasnoj zemlji, onda to znači da postoji problem s upravljanjem Hrvatskom zemlje”, jasno će Markić.

“Građanska inicijativa Narod odlučuje, U ime obitelji je dio platforme, građanske inicijative čijeg smo glavnog koordinatora, g. Troskota vidjeli u Vašem prilogu, želi da birači mogu više utjecati na to tko ih predstavlja u Saboru. Sa tri preferencijska glasa bez praga od 10%, birači će odlučiti o tome tko od kandidata na stranačkoj listi će ući u Sabor. Na taj način i u politici će doći to više “tržišnog natjecanja”, natjecanja za birače, a to će osigurati kvalitetnije ljude u Saboru”, istaknula je predsjednica U ime obitelji.

“Političke stranke su one koji određuju kandidate na listama, a građani će reći koji će biti poredak tih ljudi na listi, odnosno tko će na kraju ući u Sabor, bez obzira na to na koje ga je mjesto na listi stavio stranački šef. Samo za usporedbu, aktualni predsjednik Sabora je dobio, ako se ne varam, 806 glasova”, podsjetila je Markić.

“Na taj način će odgovornost zastupnika biti veća prema građanima a ne šefovima stranaka”, kaže.

“Ako uspijemo u samo 2 tjedna prikupiti 400 000 potpisa – smanjenje broja izbornih jedinica osigurat će da glas svakog birača jednako vrijedi. Danas u nekim izbornim jedinicama glas birača vrijedi 30% više, odnosno 30 posto manje ( To znači da u jednoj izbornoj jedinici svog zastupnika u Saboru dobije npr. 12 000 građana, a u drugoj 15,000 građana). Što se tiče minimalnog smanjenja praga za ulazak stranačke liste u Sabor, sa sadašnjih 5 na 4% – prema našim izračunima, uz smanjenje broja izbornih jedinica i smanjenje broja zastupnika, može doći do neznatnog povećanja broja stranaka koje mogu ući u Sabor”, jasno će.

“Ja sam dosta angažirana i imam pune ruke posla u civilnom društvu. A da imamo želju prijeći iz civilnog društva u politiku onda bi pratili primjer gospodina Zelića iz GONG-a koji je lijepo prešao iz civilnog društva u vrh političke stranke (SDP)”, odgovorila je Markić.

O smanjenju broja svih zastupnika i zastupnika nacionalnih manjina kaže:

“Broj zastupnika nacionalnih manjina smanjen je proporcionalno smanjenju broja svih zastupnika. Broj svih zastupnika smanjen je sa maksimalnih 160 na 120, a zastupnika manjina sa 8 na 6. To smanjenje dovest će do značajnih ušteda od oko 40 milijuna kuna godišnje”.

“Zašto zastupnici nacionalnih manjina imaju 8 zagarantiranih mjesta? Smisao toga je da zastupaju interese manjina. Oni nemaju legitimitet kakav imaju drugi zastupnici za odlučivanje o tome tko će formirati Vladu i biti ministar, jer ulaze s višestruko manje glasova od drugih saborskih zastupnika”, kazala je.

Manjine i dijaspora

O zastupnicima dijaspore kaže:

“Oni nisu u takvom položaju kao zastupnici manjina. Kod njih je situacija upravo obrnuta. Dok tri zastupnika nacionalne manjine dijele 20 tisuća glasova. Tri zastupnika dijaspore, koliko ih danas imaju Hrvati izvan Hrvatske, nakon dogovora HDZ-a i SDP-a – predstavljaju jako, jako puno hrvatskih građana, to je mnogostruko veći broj birača nego drugi zastupnici ( sa stranačkih lista, iz 10 izbornih jedinica)”, kazala je.

O zabrani rada nedjeljom, Markić je rekla:

Smatramo da u Hrvatskoj treba osigurati neradnu nedjelju ili odlično plaćenu nedjelju. Ako se već radi nedjelja, više od sto tisuća ljudi primjerice radi nedjeljom u trgovini, da im se plati viša satnica”, kazala je Markić u Direktu.

Cijeli razgovor pogledajte u videu ovdje.

Građani koji žele svojim potpisom podržati promjenu načina biranja saborskih zastupnika u Hrvatski sabor svoj će potpis moći dati od nedjelje 13. do 27.5. na oko tisuću lokacija u Republici Hrvatskoj.

Za volontiranje za prikupljanje potpisa za referendum o promjeni izbornog sustava možete se prijaviti na sljedećoj poveznici: https://goo.gl/forms/5JiXK3aQVQ0OPfXP2.

 Izvor: narod.hr/RTL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Roko Antić pisao Predsjednici – Ukazao na težak položaj i životne probleme u Općini Kistanje

Objavljeno

na

Objavio

Poštovani,

kao nositelji najviših državnih vlasti u proteklih godinu i pol dana imali ste prigode službeno nas posjetiti ovdje u Kistanjama. Takve su prigode u prošlosti bile iznimno rijetke. Cijenili smo da Vaši posjeti imaju za cilj konkretniju spoznaju o problemima koji općenito tište ljude na našem području i da ćete u svome djelovanju doprinijeti njihovu rješavanju.

Kao izabrani predstavnik hrvatskog naroda u Općini Kistanje, u tim prigodama nastojao sam Vam ukazati na težak položaj i neke životne probleme koji doslovno onemogućavaju opstanak naše zajednice na ovim prostorima. Osim sporosti u rješavanju pitanja stambenog zbrinjavanja, što je bio i razlog iseljavanja mnogih naših mladih obitelji, a koji u novije vrijeme dostiže dramatične razmjere, govorio sam Vam i o nemogućnosti zapošljavanja naših ljudi u javnim poduzećima i ustanovama u našoj Šibensko-kninskoj županiji. To se ne događa samo unatrag nekoliko godina, već u kontinuitetu, od našeg doseljenja, 1997. godine, do danas. Potaknut najnovijim slučajem, smatram svojom dužnošću, ponovno upozoriti na to.

Radi se o slučaju koji u sebi sadrži sve elemente nepotizma i političkog klijentelizma, i to, usudim se reći,  najgore vrste. Gospodin Nediljko Dujić, aktualni predsjednik Županijskog odbora HDZ-a, predsjednik skupštine Šibensko-kninske županije i još k tome član skupštine Trgovačkog društva Vodovod i odvodnja d.o.o. Šibenik, koristeći svoju političku moć i utjecaj, u spomenutom je poduzeću, u kojemu je ponavljam član skupštine, u posljednjih 18 mjeseci zaposlio svoja dva nećaka. Ti su mladići zaposleni na vodovodnom području naše Općine Kistanje, čiji bi stanovnici po svemu trebali imati prednost pri zapošljavanju. Smatram svojom moralnom dužnošću i obavezom, savjest mi to nalaže, upozoriti na tu nepravdu koja ima iznimno jak negativan odjek u našoj sredini. Među našim ljudima zavladala je potpuna konsternacija nakon što se saznalo da je na mjesto člana naše zajednice koji je kao djelatnik Vodovoda i odvodnje d.o.o. Šibenik otišao u mirovinu, zaposlena osoba s područja Grada Skradina.

Ljudi su jednostavno zgroženi takvim nepravednim, nekorektnim i krajnje nepoštenim i za cijelu zajednicu iznimno štetnim ponašanjem najodgovornijeg čovjeka naše Županije gospodina Dujića! Zapošljavanjem svojih nećaka na našem području dodatno je srozao povjerenje naših ljudi u sustav što će imati daljnje teške posljedice za naš kraj. Umjesto da se osnaži naša zajednica na ovome području na ovaj se način rastače i sebičnim postupcima nositelja vlasti koji bi trebali biti predvodnici u osnaživanju ostanka ljudi, dovodi u pitanje njezina budućnost.

Sam je gospodin Dujić uoči prošlih parlamentarnih izbora pred mnoštvom ljudi u našem općinskom središtu Kistanju posvjedočio da je svjestan koliko su nam u prošlosti političke strukture, pa i one koje smo podržali svojim glasovima, znale nanositi nepravdu i da će on to svojim djelovanjem promijeniti i ispraviti. Mi nikad nismo tražili nikakve privilegije nego samo ono što nam po pravu pripada. On nam je to jamčio i mogu sada potpuno otvoreno reći, prevario nas je.

Stoga Vam, kao najodgovornijim nositeljima državnih vlasti, upućujem ovaj apel da svojim autoritetima zaustavite ovu nepravdu i političko nasilje kojemu smo izvrgnuti i koje ugrožava egzistenciju naših ljudi na ovome području. Vi to možete! Ne dopustite da se nepravda čini bez ikakvih posljedica i da naš ispaćeni narod izgubi povjerenje u vlast, a onda i želju da svoju budućnost gradi u ovom divnom kutku naše lijepe Hrvatske.

Očekujući Vaš odgovor, srdačno Vas pozdravljam.

zamjenik načelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda u Općini Kistanje

Roko Antić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Budimir Lončar ne želi primiti priznanje Grada Zagreba: Ovo je žalosni igrokaz koji sramoti moju domovinu

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se HDZ ogradio od odluke zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da Budimir Lončar dobije medalju Grada Zagreba za doprinos suradnji Hrvatske i EU, oglasio se posljednji ministar vanjskih poslova Jugoslavije.

Budimir Lončar (94), prema odluci Bandića, dobit će Medalju Grada Zagreba za “izuzetna postignuća i značajan doprinos međunarodnoj suradnji Republike Hrvatske i ostalih zemalja članica EU”.

Priopćenjem se oglasio Budimir Lončar i najavio da nikakvih drugih reakcija neće biti.

“Nakon što sam postao objektom javnog, odnosno medijskog iživljavanja pojedinaca i skupina koji žele preko mene obračunati s prošlošću, prisiljen sam obratiti se na ovaj način hrvatskoj javnosti, građankama i građanima Republike Hrvatske”, napisao je Lončar.

Ocijenio je da je postao predmetom kampanje ”što poprima sve odlike javnog linča”.

”Nemam se namjere braniti od recikliranih optužbi, jer o svemu sam tome već govorio i ono što sam rekao može se provjeriti uvidom u relevantne dokumente. Postoje, uostalom, i živi svjedoci. Dakle, niti se branim, niti ću se braniti. Optužbe su neutemeljene i bespredmetne, a one koji ih iznose ne zanimaju ni dokumenti, ni sjećanja sudionika zbivanja o kojima bestidno lažno govore”, naveo je u priopćenju.

Kaže da mu je Ispod časti ulaziti u polemiku s onima koji ga optužuju jer, dodaje, nisu zavrijedili da im se poklanja pozornost.

Prof. Ante Nazor o ulozi Budimira Lončara u procesu osamostaljenja RH

”Šutnja institucija zabrinjava više od hajke”

”Ne mogu, međutim, a da ne konstatiram kako znakovito šute oni organi i institucije države koji bi im po službenoj dužnosti morali pokloniti ne samo pozornost, nego i reagirati na njihovo nedopustivo i anticivilizacijsko ponašanje. Ta me šutnja zabrinjava čak i više od hajke što se protiv mene vodi, jer ona govori o atmosferi u našemu društvu, atmosferi u kojoj je moguće nekoga nekažnjeno pribijati na stup srama. Danas mene, a sutra – tko zna koga. Siguran više nije nitko”, poručio je nekadašnji jugoslavenski inoministar.

“Neću nikome dopustiti da mi otme moj mir i dostojanstvo”, kaže.

“Jednako tako ispod časti mi je licitirati s onime što sam učinio za Republiku Hrvatsku i njezin položaj u svijetu nakon raspada Jugoslavije. I o tome postoje dokumenti, zapisnici i živi svjedoci koji znaju što je i kako je bilo.

U nastalim okolnostima niti mogu, niti želim primiti priznanje koje mi je htio uručiti zagrebački gradonačelnik. Neki će se takvoj mojoj odluci zlurado veseliti, videći u tome svoju pobjedu, neki će biti razočarani, ocjenjujući da sam ustuknuo. Niti su oni koji me bjesomučno napadaju pobijedili, niti sam se ja povukao. Naprosto ne želim ni na koji način sudjelovati u tome žalosnom igrokazu koji sramoti moju domovinu, Republiku Hrvatsku. Ovo je moja konačna odluka i posljednja riječ u toj stvari.

Činjenice se mogu krivotvoriti, prešućivati i zlonamjerno interpretirati, može se bezočno lagati, ali na kraju će činjenice ostati ono što jesu: činjenice. Naša prošlost uključuje i strahote ustaške NDH i pobjedonosnu Narodno-oslobodilačku borbu, u kojoj sam s ponosom sudjelovao dajući svoj skromni doprinos tome da su u Hrvatskoj danas i moj Zadar, i Rijeka, Istra i otoci, te da je Hrvatska na kraju Drugog svjetskog rata bila na pobjedničkoj strani.

Prošlost o kojoj govorim uključuje i poslijeratni razvoj i međunarodnu afirmaciju Jugoslavije, a time i Hrvatske, u čemu sam imao ne malog udjela. I, napokon, ta prošlost uključuje već gotovo tri desetljeća postojanja samostalne Republike Hrvatske u čemu sam također ostavio trag. Objektivni povjesničari procijenit će moju ulogu u svemu tome. Zapjenjeni hajkači – ne!

A ja neću nikome dopustiti da mi otme moj mir i dostojanstvo”, zaključuje Lončar u priopćenju.

Višnja Starešina: Hroslavijske zlatne kočije za Budimira Lončara

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari