Pratite nas

Pregled

Željka Markić: Potrebno je zakonom regulirati rad nedjeljom, ali nedostaje političke volje

Objavljeno

na

Po pitanju (ne)radne nedjelje i blagdana angažirali su se sindikati i udruge poput U ime obitelji.

Upravo rad nedjeljom i blagdanima bila je predblagdanska tema emisije “Dobar dan Hrvatska” na HRT-u o čemu je govorila i predsjednica udruge U ime obitelji, Željka Markić.

Oko 80 posto trgovačkih centara svoja vrata će zatvoriti za vrijeme predstojećih blagdana.

„U trgovinama se računa da radi oko 180 000 radnika, od toga je 110 000 žena. Za ove blagdane je jedan veliki dio trgovačkih centra odlučio da neće raditi, iako ima mnogo trgovačkih lanaca koji će na blagdan sv. Stjepana i dalje raditi, kako kažu, kao nedjeljom. U Hrvatskoj to znači da mogu raditi od 0 do 24 sata.

Nama je jako drago da vidimo da samoinicijativno neki poslodavci pod pritiskom javnosti mijenjaju odnos prema radnicima, međutim isto tako smatramo da je loše da je to proizvoljno. Mi očekujemo da kroz Zakon o radu država zaštiti radnike na način da se regulira vrijeme koliko radnik u tjednu u trgovini može raditi, a danas je to neograničeno za razliku od drugih zemalja u EU. Ako radnik radi nedjeljom, za to mora biti posebno bolje plaćen.”

“Te dvije ključne stvari nisu riješene u Hrvatskoj”, kaže dr. Markić ističući kako Hrvatska ima jedan od najliberalnijih zakona u EU kojime omogućuje eksploataciju radnika.

Podatak da će 80% trgovina svoja vrata zatvoriti u vrijeme božićnih blagdana komentirala je i predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Zlatica Štulić:

„Mi smo provjerili te podatke, veliki dio trgovačkih centara doista neće raditi 25. i 26. 12. Međutim, nisu samo trgovački centri ti koji rade. Radi velik broj trgovina, tako da ne znam baš da je taj podatak točan.

Činjenica je da ove godine doista pratimo jedan pomak da veći dio trgovina zatvara svoje prostore i za drugi dan Božića što je nama izuzetno drago jer smatramo da je dobro da radnici budu sa svojim obiteljima i da Božić proslave u skladu s tradicijom, a temeljem Zakona o blagdanima i neradnim danima.”

Nedostatak političke volje

U raspravama o neradnoj nedjelji često se spominje povećanje plaća, ali i izbor radnika hoće li raditi nedjeljom, u svrhu ostvarivanja što boljih primanja.

O plaćanju rada nedjeljom danas u Hrvatskoj, dr. Željka Markić kaže:

“Kada se radnica zapošljava i kad joj daju ugovor o radu kažu da su slobodni dani u skladu sa Zakonom o radu. Plaćeni vikendi, nedjelje ili blagdani u skladu sa Zakonom o radu, to znači – ništa. Dobit će nekakav zamjenski dan, mora raditi nedjelju ili joj mogu platiti jednu kunu više. Mi ćemo nastaviti zajedno sa svim ovim drugim udrugama i sindikatima vršiti pritisak i očekujemo da se saborski odbor postavi prema tom zakonskom prijedlogu.”

Odluku o neradnoj nedjelji Ustavni sud je srušio tvrdeći da su tom odlukom male trgovine stavljene u povlašteni položaj. Za tu odluku dr. Željka Markić kaže kako je politička igra koja je onemogućila zaštitu radnika.

„Mi smo dali prijedlog koji je izvediv. Da postoji politička volja, oni su mogli to staviti u Sabor i zakonom zaštititi u roku od mjesec dana ljude koji danas nisu plaćeni i moraju raditi dvije ili tri nedjelje u mjesecu. Naš se prijedlog nešto razlikuje od drugih prijedloga, ali smatramo da je on prvi korak u smjeru da dođe konačno do promjene o kojoj se raspravlja već gotovo desetljeće.“

Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine obrtničke komore kaže kako svi prijedlozi i inicijative o pitanju neradne nedjelje koji dolaze od različitih udruga i institucija nisu kvalitetno raspravljeni. Traži da se u raspravu uvedu i oni o kojima se radi: “Inicijative u kojima se zaobilazi struka neće donijeti dobar rezultat. Treba razgovarati, konzultirati se…” te dodaje kako je potrebno pojačano nadzirati provođenje Zakona o radu i sankcionirati one koji ga se ne pridržavaju.

Kako platiti rad nedjeljom?

„Sindikat trgovine Hrvatske se zalaže za neradnu nedjelju”, kaže Zlatica Štulić i dodaje: “U ovome trenutku smatramo da je to jedino pravedno rješenje i to očekuju naši članovi zaposleni u trgovini. Što se tiče plaćanja rada nedjeljom, moram reći da radnik koji sada radi nedjeljom, ako radi i dobije nekih 3600 kn u brutu, on za taj rad nedjeljom dobije otprilike 5 kn po satu više. S obzirom da je rad u trgovini malo plaćen, nema tih novaca, kako kažu naši članovi, koji mogu zamijeniti taj rad nedjeljom.“

„Mi danas imamo situaciju da imamo najliberalnije uređeno radno vrijeme u trgovini, dakle uopće nije uređeno. Poslodavac može raditi 0-24 sata, svih 365 dana u godini Recimo, u Austriji, trgovine mogu tjedno raditi samo 72 sata, a u Hrvatskoj 168“, istaknula je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

U raspravama se često govori o velikoj zaradi nedjeljom, a na tu temu predsjednica udruge U ime obitelji kaže:

„Prema podacima koji su nama dostupni, poslodavcima, velikim lancima se isplati da radnici nedjeljom rade upravo zato što ih gotovo uopće za to ne plaćaju. Ako tebe radnik ne košta u Hrvatskoj onoliko koliko te košta u Austriji, Francuskoj ili nekoj drugoj državi EU, onda ti otvoriš taj dućan nedjeljom i što god zaradiš ti je plus. Kad bi ih platili, njima se ne bi isplatilo raditi.“

Dr. Željka Markić ističe kako ni zarada u turističkim mjestima nije razlog za rad trgovina nedjeljom. Mnogi gradovi su turističke destinacije pa ipak njihovi radnici ne rade nedjeljom, kaže dr. Markić.

„Što smo mi pokazali? Mi smo pokazali da čak i prijedlog zakona koji je kompromisan, koji nudi poslodavcu i državi da se regulira prema htijenju, nije dan u raspravu. Nema političke volje nikakve iako ja očekujem da će se to sada početi mijenjati jer postoji jak konsenzus među svima nama da je neprihvatljivo da radnica koja ima plaću 2500 kn radi i u nedjelju.“

Dr. Željka Markić zaključuje kako je potrebno mijenjati Zakon o radu i Zakon o neradnim danima i blagdanima. Ukoliko netko radi nedjeljom, za taj rad treba biti adekvatno plaćen. Ipak, sva istraživanja pokazuju da velika većina radnika radije bira jedan slobodan dan u tjednu koji će provesti s obitelji i prijateljima, zaključila je predsjednica udruge UiO.

HRT / Narod.hr

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Gradonačelnik Penava sa stranica Grada uklonio snimku učenika

Objavljeno

na

Objavio

Sa stranica Grada Vukovara u srijedu popodne uklonjena je snimka učenika vukovarske Tehničke škole srpske nacionalnosti koji sjede tijekom izvođenja hrvatske himne na jednome sportskom događaju prošle godine.

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava izjavio je predvečer za N1 da je snimku sa stranica grada uklonio “pod utjecajem” pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat-Dragičević.

Snimka je maknuta budući da je “dobio službeni dopis u kojemu se ukazuje da bi bilo dobro maknuti snimku”, rekao je Penava.

Penava: Cilj je postignut

Također je izjavio da je “snimka javno dostupna na društvenim mrežama jer je bila dio emisije emitirane na jednoj lokalnoj televiziji”.

“Uvažavajući instituciju pravobranitelja za djecu i cijeneći da ono što sam htio napraviti, ukazati na sustavno djelovanje na određen broj djece u Vukovaru koju se uči da ne vole i ne poštuju državu u kojoj se nalaze, smatrao sam da je cilj postignut i onaj tko je htio je vidio dokaze koje nitko nije osporio. To su činjenice koje stoje”, rekao je, dodajući da mu je zadnje bilo dovesti bilo koje dijete u opasnost.

“Nažalost, ostaje pitanje, ali tim će se baviti pravobraniteljica i institucije, tko to sustavno djeluje na tu istu djecu i tko ih instruira i čini od njih mlade nezadovoljne ljude koji ne vole hrvatsku državu ni bilo što što je hrvatsko”, rekao je Penava za N1.

Policijska uprava vukovarsko-srijemska potvrdila je jučer da u koordinaciji s državnim odvjetništvom utvrđuje sve okolnosti vezane uz objavljivanje video-snimke na službenim stranicama Grada Vukovara na kojoj se vide učenici vukovarske Tehničke škole kako sjede na tribinama tijekom izvođenja hrvatske himne.

Penava je video-snimku pokazao na konferenciji za novinare prije desetak dana  kada je, između ostalog, ocijenio da je  Vukovar epicentar “puzajuće velikosprske agresije.”

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević izjavila je za portal Srednja.hr kako je zatražila izvješće PU vukovarsko-srijemske o poduzetim mjerama u povodu vršnjačkog nasilja te o mogućem počinjenju kaznenog djela kojim se krši privatnost bilo kojeg djeteta.

“Smatramo da u javnopolitičkom prostoru ne treba koristiti djecu kao argumente za političke kvalifikacije jer tada nerijetko postaju žrtve političke manipulacije. Svako korištenje fotografija/snimaka djeteta, osobito onih koje su dostupne širokom krugu osoba u nepovoljnom kontekstu, predstavlja povredu privatnosti djeteta koja može imati dalekosežne posljedice na samo dijete”, rekla je dječja pravobraniteljica.

(Hina)

 

Penava: SDSS je izašao s informacijama suprotnima policijskom izvješću

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Usvojeni amandmani Ruže Tomašić za bolje iskorištenje EU fondova

Objavljeno

na

Objavio

Odbor za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta usvojio je u utorak uredbu u koju su uvršteni i amandmani Ruže Tomašić zahvaljujući kojima će Hrvatska nakon 2020. dobiti dodatne tri godine za iskorištavanje sredstava iz pet ključnih EU fondova, priopćio je ured zastupnice.

Uredba o zajedničkim odredbama, najznačajniji je i najdalekosežniji dokument navedenog odbora u aktualnom mandatnom razdoblju, ističe se u priopćenju.

Europarlamentarka Ruža Tomašić je u funkciji izvjestiteljice u sjeni sudjelovala u radu na ovom zakonodavnom prijedlogu te je kroz amandmane u završni tekst izvješća uspjela inkorporirati za Republiku Hrvatsku iznimno važne stavke, među kojima su podrška višoj stopi predfinanciranja EU projekata, poziv na veću fleksibilnost i zadržavanje pravila N+3, priopćio je ured zastupnice.

N+3 znači da Hrvatska ima dodatne tri godine za apsorbiranje novca nakon godine u kojoj je projekt odobren, tako da bi sredstva iz Partnerskog sporazuma 2014. – 2020. mogla koristiti do 2023. godine.

N+2 pravilo koje je ovim amandmanima odbačeno predstavljalo bi veliku opasnost za Hrvatsku budući da još uvijek nismo stekli dovoljno iskustvo u iskorištavanju fondova te bismo skraćivanjem razdoblja za apsorbiranje europskih sredstava bili izravno oštećeni, stoji u priopćenju.

Usvajanjem ovog prijedloga, koji će nakon završenog trijaloga postati univerzalni zakon u svim državama članicama EU-a, Hrvatska će dobiti priliku na funkcionalniji, organiziraniji i efikasniji način koristiti novac iz fondova, a zastupnica Tomašić izrazila je nadu da će se navedene stavke realizirati i u praksi, navodi ured zastupnice.

Partnerski sporazum EU-a i Hrvatske obuhvaća pet fondova: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond (KF), Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), a uredba koju je odbor REGI usvojio u utorak utvrđuje zajedničke odredbe za te fondove, odnosno zajednička europska pravila za njihovo korištenje.

(Hina)

 

Ruža Tomašić srušila plan EK za uvođenje kvota za srdelu i inćun u Jadranu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari