Pratite nas

Pregled

Željka Markić: Potrebno je zakonom regulirati rad nedjeljom, ali nedostaje političke volje

Objavljeno

na

Po pitanju (ne)radne nedjelje i blagdana angažirali su se sindikati i udruge poput U ime obitelji.

Upravo rad nedjeljom i blagdanima bila je predblagdanska tema emisije “Dobar dan Hrvatska” na HRT-u o čemu je govorila i predsjednica udruge U ime obitelji, Željka Markić.

Oko 80 posto trgovačkih centara svoja vrata će zatvoriti za vrijeme predstojećih blagdana.

„U trgovinama se računa da radi oko 180 000 radnika, od toga je 110 000 žena. Za ove blagdane je jedan veliki dio trgovačkih centra odlučio da neće raditi, iako ima mnogo trgovačkih lanaca koji će na blagdan sv. Stjepana i dalje raditi, kako kažu, kao nedjeljom. U Hrvatskoj to znači da mogu raditi od 0 do 24 sata.

Nama je jako drago da vidimo da samoinicijativno neki poslodavci pod pritiskom javnosti mijenjaju odnos prema radnicima, međutim isto tako smatramo da je loše da je to proizvoljno. Mi očekujemo da kroz Zakon o radu država zaštiti radnike na način da se regulira vrijeme koliko radnik u tjednu u trgovini može raditi, a danas je to neograničeno za razliku od drugih zemalja u EU. Ako radnik radi nedjeljom, za to mora biti posebno bolje plaćen.”

“Te dvije ključne stvari nisu riješene u Hrvatskoj”, kaže dr. Markić ističući kako Hrvatska ima jedan od najliberalnijih zakona u EU kojime omogućuje eksploataciju radnika.

Podatak da će 80% trgovina svoja vrata zatvoriti u vrijeme božićnih blagdana komentirala je i predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, Zlatica Štulić:

„Mi smo provjerili te podatke, veliki dio trgovačkih centara doista neće raditi 25. i 26. 12. Međutim, nisu samo trgovački centri ti koji rade. Radi velik broj trgovina, tako da ne znam baš da je taj podatak točan.

Činjenica je da ove godine doista pratimo jedan pomak da veći dio trgovina zatvara svoje prostore i za drugi dan Božića što je nama izuzetno drago jer smatramo da je dobro da radnici budu sa svojim obiteljima i da Božić proslave u skladu s tradicijom, a temeljem Zakona o blagdanima i neradnim danima.”

Nedostatak političke volje

U raspravama o neradnoj nedjelji često se spominje povećanje plaća, ali i izbor radnika hoće li raditi nedjeljom, u svrhu ostvarivanja što boljih primanja.

O plaćanju rada nedjeljom danas u Hrvatskoj, dr. Željka Markić kaže:

“Kada se radnica zapošljava i kad joj daju ugovor o radu kažu da su slobodni dani u skladu sa Zakonom o radu. Plaćeni vikendi, nedjelje ili blagdani u skladu sa Zakonom o radu, to znači – ništa. Dobit će nekakav zamjenski dan, mora raditi nedjelju ili joj mogu platiti jednu kunu više. Mi ćemo nastaviti zajedno sa svim ovim drugim udrugama i sindikatima vršiti pritisak i očekujemo da se saborski odbor postavi prema tom zakonskom prijedlogu.”

Odluku o neradnoj nedjelji Ustavni sud je srušio tvrdeći da su tom odlukom male trgovine stavljene u povlašteni položaj. Za tu odluku dr. Željka Markić kaže kako je politička igra koja je onemogućila zaštitu radnika.

„Mi smo dali prijedlog koji je izvediv. Da postoji politička volja, oni su mogli to staviti u Sabor i zakonom zaštititi u roku od mjesec dana ljude koji danas nisu plaćeni i moraju raditi dvije ili tri nedjelje u mjesecu. Naš se prijedlog nešto razlikuje od drugih prijedloga, ali smatramo da je on prvi korak u smjeru da dođe konačno do promjene o kojoj se raspravlja već gotovo desetljeće.“

Mladen Malta, predsjednik Ceha trgovine obrtničke komore kaže kako svi prijedlozi i inicijative o pitanju neradne nedjelje koji dolaze od različitih udruga i institucija nisu kvalitetno raspravljeni. Traži da se u raspravu uvedu i oni o kojima se radi: “Inicijative u kojima se zaobilazi struka neće donijeti dobar rezultat. Treba razgovarati, konzultirati se…” te dodaje kako je potrebno pojačano nadzirati provođenje Zakona o radu i sankcionirati one koji ga se ne pridržavaju.

Kako platiti rad nedjeljom?

„Sindikat trgovine Hrvatske se zalaže za neradnu nedjelju”, kaže Zlatica Štulić i dodaje: “U ovome trenutku smatramo da je to jedino pravedno rješenje i to očekuju naši članovi zaposleni u trgovini. Što se tiče plaćanja rada nedjeljom, moram reći da radnik koji sada radi nedjeljom, ako radi i dobije nekih 3600 kn u brutu, on za taj rad nedjeljom dobije otprilike 5 kn po satu više. S obzirom da je rad u trgovini malo plaćen, nema tih novaca, kako kažu naši članovi, koji mogu zamijeniti taj rad nedjeljom.“

„Mi danas imamo situaciju da imamo najliberalnije uređeno radno vrijeme u trgovini, dakle uopće nije uređeno. Poslodavac može raditi 0-24 sata, svih 365 dana u godini Recimo, u Austriji, trgovine mogu tjedno raditi samo 72 sata, a u Hrvatskoj 168“, istaknula je predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

U raspravama se često govori o velikoj zaradi nedjeljom, a na tu temu predsjednica udruge U ime obitelji kaže:

„Prema podacima koji su nama dostupni, poslodavcima, velikim lancima se isplati da radnici nedjeljom rade upravo zato što ih gotovo uopće za to ne plaćaju. Ako tebe radnik ne košta u Hrvatskoj onoliko koliko te košta u Austriji, Francuskoj ili nekoj drugoj državi EU, onda ti otvoriš taj dućan nedjeljom i što god zaradiš ti je plus. Kad bi ih platili, njima se ne bi isplatilo raditi.“

Dr. Željka Markić ističe kako ni zarada u turističkim mjestima nije razlog za rad trgovina nedjeljom. Mnogi gradovi su turističke destinacije pa ipak njihovi radnici ne rade nedjeljom, kaže dr. Markić.

„Što smo mi pokazali? Mi smo pokazali da čak i prijedlog zakona koji je kompromisan, koji nudi poslodavcu i državi da se regulira prema htijenju, nije dan u raspravu. Nema političke volje nikakve iako ja očekujem da će se to sada početi mijenjati jer postoji jak konsenzus među svima nama da je neprihvatljivo da radnica koja ima plaću 2500 kn radi i u nedjelju.“

Dr. Željka Markić zaključuje kako je potrebno mijenjati Zakon o radu i Zakon o neradnim danima i blagdanima. Ukoliko netko radi nedjeljom, za taj rad treba biti adekvatno plaćen. Ipak, sva istraživanja pokazuju da velika većina radnika radije bira jedan slobodan dan u tjednu koji će provesti s obitelji i prijateljima, zaključila je predsjednica udruge UiO.

HRT / Narod.hr

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Vukovar: Glogoški optužio SNV, SDSS i ZVO da nisu odustali od velikosrpskih ideja

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Udruge 100-posto hrvatskih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški ocijenio je u ponedjeljak u Vukovaru kako su oni koji su 1991. izveli agresiju na Hrvatsku danas prihvaćeni u hrvatskom društvu, a Hrvatskoj su se odužili tako što ju ne mogu prihvatiti jer su ostali na onim temeljima s kojima su počeli agresiju.

Na konferenciji za novinare pod nazivom “Mi vas ‘dobro’ razumijemo” Glogoški je naveo što je Hrvatska dala svima onima koji su na nju izveli agresiju 1991., pri čemu je spomenuo Zakon o općem oprostu, za koji je rekao kako je taj akt “obuhvatio i više nego što je trebao”, Zakon o konvalidaciji kojim je “omogućeno da mirovine dobiju i oni koji su sudjelovali u agresiji i nisu niti jedne lipe uplatili u mirovinski sustav, a stekli su pravo da im se prizna radni staž za vrijeme okupacije”.

Spomenuo je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji je, ocijenio je, donesen pod ucjenama jedne političke opcije koja zastupa pripadnike srpske nacionalne manje, a koja se, kako je rekao, ucjenama i danas bavi u institucijama hrvatske države, među kojima i u Hrvatskome saboru.

Pokazao i hrvatske udžbenike povjesti za osme razrede osnovne škole po hrvatskome i srpskom programu, ističući kako u udžbeniku po hrvatskom programu piše da se 90-ih godila dogodio raspad SFRJ, a u udžbeniku na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu “to ne piše, nego piše da bio raspad komunizma”.

“Znači li to da za njih još uvijek nije bilo raspda SFRJ? Po programima koje uče, to je očito”, zaključio je Glogoški. Naveo je i primjer i identične fotografije iz tih dvaju udžbenika za koju u udžbeniku na hrvatskom jeziku piše da prikazuje odlazak srpskog pučanstva i paravojnih jedinica za vrijeme Oluje, a u udžbeniku na srpskom jeziku navodi se kako je riječ o odlasku srpskih civila nakon Oluje.

“Tražili smo da se taj udžbenik povuče iz upotrebe, ali još jedna generacija djece pripadnika srpske nacionalne manjine učit će da su Hrvati protjerali srpsko stanovništvo iz Knina nakon Oluje. Za nas je to neprihvatljivo”, poručio je Glogoški.

Također je ocijenio kako ćirilica nije samo pismo, nego i simbol velikosrpske agresije i težnji, te je Srpskome narodnom vijeću (SNV), SDSS-u i ZVO-u zamjerio što se nisu ogradili od otkrivanja spomen-ploče generalu bivše JNA Mladenu Bratiću u Novome Sadu, koji je kao zapovjednik Novosadskog korpusa poginuo 1991. godine tijekom napada na Vukovar.

“Pozvamo gospodina Pupovca da javno progovori je li upoznat s održavanjem sjednica skupštine Republike Srpske Krajine u Beogradu i zašto se ne ograđuje od tih stvari. Zašto se ne ograđuje od podizanja spomen-ploče ratnom zločincu u Novom Sadu i od transparenata u Hrvatskoj i Srbiji koje ispisuju pripadnici srpske nacionalne manjine? Je li to da se bolje razumijemo ili je to način da političkim putem postignu ono što nikada nisu postigli oružjem? Gospodo, dok je onih koji su branili hrvatsku domovinu, u tome nećete uspjeti”, poručio je Đuro Glogoški.

On je hrvatskim vlastima zamjerio mlaku reakciju u vezi s otkivanjem spomen-ploče generalu JNA Bratiću u Novome Sadu.

“Kada pogledamo koje nam poruke stižu iz Beograda, sa stadiona, onda nam je jasno odakle je izvor svega toga što preuzimaju pripadnici srpske manjine u Hrvatskoj”, rekao je Glogoški. Pokazao je fotografije s beogradskih stadiona i navijačkim transparentima kojima se veliča negdašnja “Krajina” i “velika Srbija”, ističući kako institucije u Srbiji ništa ne poduzimaju protiv takvih i sličnih transparenata. (Hina)

 

Ivan Penava: Institucije gotovo 30 godina nakon Ovčare okreću glavu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Culej pozdravio zahtjeve HVIDR-e za smjenom glavnog državnog odvjetnika

Objavljeno

na

Objavio

HDZ-ov saborski zastupnik Stevo Culej pozdravio je u utorak zahtjeve HVIDR-e za smjenom glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića zbog odbacivanja kaznenih prijava protiv čelnika SDSS-a Milorada Pupovca, te najavio da će svoj stav pokazati u četvrtak prilikom glasovanja u Saboru.

Iznenađuje me brzina kojom je Državno odvjetništvo odbacilo optužbe protiv Pupovca, mislim da su zahtjevi HVIDR-e izuzetno opravdani, izjavio je novinarima Culej na okruglom stolu “Ovčara – zločin bez kazne” nakon odbacivanja 13 kaznenih prijava protiv čelnika SDSS-a Milorada Pupovca, kojega su braniteljske udruge prijavile za širenje govora mržnje i omalovažavanje Hrvatske.

Podržao je time zahtjeve predsjednika Glavnog odbora HVIDR-e Josipa Periše, koji je u utorak izjavio kako glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić treba odstupiti jer “DORH nije ništa učinio na procesuiranju srpskih ratnih zločinaca”.

Svoj stav Culej će, kaže, pokazati već u četvrtak u Saboru kada se bude glasovalo i o Vladinu prijedlogu zakona o blagdanima, kao i na svojoj izložbi o velikosrpskoj agresiji na Vukovar i Škabrnju čije je otvaranje također najavio za četvrtak.

Upitan ima li i dalje vladajuća većina njegovu ruku, poručio je da će se to vidjeti već u četvrtak.

Što se tiče eventualnih sankcija u HDZ-u, istaknuo je da ga u prvom redu zanima što o nekom pitanju misli njegova izborna baza te da će u skladu s tim i glasovati.

Culej: Nisam član nijedne grupe na društvenim mrežama

Culej je rekao i da nije član nijedne grupe na društvenim mrežama u kojima se širio govor mržnje i kritiziralo vodstvo HDZ-a.

“Općenito ne volim prijetnje preko društvenih mreža jer sam i sam doživio takve prijetnje. To obično rade kukavice na taj način”, rekao je Culej te dodao da je član drugih grupa – braniteljskih, Kamenjar i ostalih.

Odbacivanje kaznenih prijava protiv Pupovca nije začudilo Tomislava Josića, predsjednika braniteljskog Savjeta Grada Vukovara.

Josić: Ne vjerujem da će Pupovca ikad osuditi

“Protiv Pupovca postoji niz kaznenih prijava, no ne vjerujem da će ga ikada osuditi jer se kod nas selektivno provode zakoni”, izjavio je Josić koji smatra da je za to odgovorna politika.

“Politici to ne odgovara i ona želi da se to zaboravi, da se pogura pod tepih. Da je politika to htjela odraditi, mi danas ne bismo raspravljali o temama neprocesuiranih ratnih zločina, to bi bilo riješeno. Svatko tko je sudjelovao u nekim stvarima, morao bi odgovarati. No, nažalost kod nas, mali običan čovjek odgovara sutradan, u roku četiri dana ga osude i zatvore, a neki koji imaju privilegije, mogu napraviti što god žele i neće biti osuđeni nikada”, zaključio je Josić. (Hina)

 

Periša o odbacivanju prijava protiv Pupovca: DORH je jugoslavensko i boljševičko leglo

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari