Željka Markić: Promjena izbornog zakona – preduvjet borbe protiv korupcije

0
FAH

Željka Markić: Promjena izbornog zakona – preduvjet borbe protiv korupcije

Udruga “U ime obitelji” pokreće inicijativu za raspisivanje referenduma za promjenu izbornih pravila, između ostalog u vezi s načinom biranja zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor, piše Glas Slavonije za koji je dr. Željka Markić, čelnica udruge U ime obitelji odgovorila na nekoliko pitanja. Intervju donosimo u cijelosti.

Recite nam nešto o toj inicijativi?

– Kada govorimo o manjinama, prvo je nužno ponoviti općepoznatu, ali i od određenih krugova ignoriranu činjenicu da najviši stupanj zašite prava manjina ne pretpostavlja ovakav, privilegirani, sustav izbora njihovih zastupnika u Sabor. U Hrvatskoj pripadnici manjina čine 9,7 % stanovništva i imaju osam zagarantiranih predstavnika. Na parlamentarnim izborima prošle godine u Sabor su ušli gospodin Pupovac i još dva zastupnika srpske manjine s ukupno 19.500 glasova, a cijela Hrvatska bila je jedna izborna jedinica.

Dakle, jedan zastupnik srpske manjine prosječno je dobio 6500 glasova, a inače za zastupnika treba 15.000 – 17.000 glasova. I onda ti zastupnici, koji su ušli prema privilegiranom modelu, odlučuju o formiranju vlade, proračunu i dr. Potpredsjednik Sabora, predstavnik talijanske manjine, gospodin Furio Radin u Saboru je od 2003., a na prošlim je izborima dobio samo 1600 glasova. Takav izborni sustav je loš i pogoduje političkoj korupciji, a politička korupcija uvijek, bez iznimke, vodi i do gospodarske korupcije – zapošljavanja preko veze i sličnog.

Ta inicijativa nije nova, udruga “U ime obitelji” prikupila je 380 tisuća potpisa u okviru svoje inicijative “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom…”?

– Da, udruga “U ime obitelji” pokrenula je referendumsku inicijativu za promjenu izbornog sustava “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” još prije tri godine, potpisom je raspisivanje referenduma poduprlo više od 380.000 građana, ali referendum nije održan, jer je tadašnji ministar, gospodin Bauk, tvrdio da u Hrvatskoj ima 4,1 milijun birača, a u tom je trenutku u državi živjelo 3,5 milijuna punoljetnih osoba. Predali smo taj slučaj Europskom sudu za ljudska prava. Od tada nam se stalno javljaju građani koji žele da ponovimo tu referendumsku inicijativu i sad smo, evo, u okupljanju onih koji žele promjenu i spremni su volontirati. Javlja nam se mnogo građana na adresu [email protected]

Zašto držite da je sadašnji izborni sustav nepravedan?

– Hrvatski je izborni zakon nepravedan jer svi hrvatski državljani nemaju isti pristup odlučivanju o tome tko vodi Hrvatsku. Često birač i ne zna tko je muškarac ili žena koji ga predstavlja u Saboru, a kamoli da zastupnik i birač razumiju da je birač taj koji odlučuje hoće li on sljedeći put dobiti mandat. Gotovo potpuna vlast u rukama je predsjednika stranaka te to usporava i proces demokratizacije stranaka.

Je li vaša inicijativa povezana s inicijativom Ante Đapića?

– Ne, nije. Ne poznajem gospodina Đapića. Udruga “U ime obitelji” uvijek organizira referendumske inicijative u dogovoru s građanima, koji se onda i uključuju volontiranjem i drugim načinima potpore. Nakon što objavimo referendumsko pitanje, pozvat ćemo, kao i do sada, sve političke stranke, udruge, građane koji se slažu s pitanjem i žele promjene – da nas podupru.

Izborni zakon treba se mijenjati, kažu mnogi, no je li to uopće moguće, s obzirom na Ustav?

– Naravno da je moguće nepravedan izborni sustav promijeniti u pravedan, onakav kakav imaju i druge europske zemlje, onaj koji osigurava da su političari prije svega odgovorni biračima. Referendumsko pitanje treba biti u skladu s Ustavom RH, o tome se brinu naši pravni stručnjaci.

Koliko je eventualni referendum kvalitetan pokušaj rješavanja problema, koji evidentno postoji?

– Imate pravo. Referendum je ograničeno sredstvo izravne demokracije. Njime se ne može riješiti sve probleme. Zato je jako važno da referendumsko pitanje pogodi samu srž problema i onda potakne Sabor i Vladu da, poštujući demokratski izraženu volju birača, unesu promjene u izborni sustav koje će omogućiti proširenje prostora demokracije u Hrvatskoj – i povećanje gospodarskih i svih drugih sloboda.

Ključ za smanjenje korupcije, koja je glavna kočnica gospodarskog razvoja u našoj državi, upravo je promjena izbornog sustava. Način na koji se bira političare, one na koje prenosimo vlast da vode zemlju u naše ime – određuje kvalitetu upravljanja državom. Što je lošiji izborni sustav, to je lošija kvaliteta upravljanja zemljom te veća korupcija i nedostatak odgovornosti prema građanima.

Iz SDSS-a zamjeraju da je ta inicijativa uperena protiv srpske zajednice u RH. Kako to komentirate?

– Upravo suprotno. Ukidanje privilegiranog ulaska osam predstavnika manjina – kakav ne postoji nigdje u EU – a nitko ne dovodi u pitanje poštovanje ljudskih prava u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Estoniji, Danskoj – bit će jako dobro rješenje i za pripadnike manjina u Hrvatskoj, jer će birače, naše sugrađane drugih nacionalnosti, odvojiti od privilegiranih političara koji ih, kao, predstavljaju, a zapravo često, kako se čini, trguju za svoju osobnu korist.

Sadašnji sustav ne osigurava da predstavnici manjina budu autentični i vjerodostojni. O tome najbolje svjedoči primjer SDSS-a. Više od 10.000 pripadnika srpske nacionalnosti branilo je svoju domovinu Hrvatsku, više od 400 ih je položilo svoj život za obranu Hrvatske. Ipak, zaštitno lice SDSS-a nisu neki od tih ljudi, ili članovi njihovih obitelji.

Zaštitno lice SDSS-a je već više od 20 godina Vojislav Stanimirović, gradonačelnik Vukovara u vrijeme okupacije, čovjek koji je rekao da je s padom vukovarske bolnice pao posljednji ustaški bastion. Drugo zaštitno lice SDSS-a je gospodin Pupovac, kojeg je ljevičar, gospodin Josipović nazvao etnobiznismenom. Poznajem dosta Srba, surađujem i poslujem s njima – njih sigurno ne predstavlja autentično ni čovjek koji branitelje i ranjenike Vukovara naziva ustašama ni netko tko se bavi biznisom na račun svog naroda.

Neki će reći kako smo sadašnji izborni zakon morali uskladiti s EU, no takvo izborno pravo manjine nemaju nigdje kao u RH. Ili imaju? Kakva su vaša saznanja?

– U Europskoj uniji postoje samo dvije države koje imaju zagarantirane zastupnike za nacionalne manjine – Slovenija, koja ima dva puta više pripadnika manjina od Hrvatske, a imaju dva zajamčena mjesta, i Belgija, u kojoj pripadnici manjina čine 11 % stanovništva, a imaju jednog zagarantiranog predstavnika. Finska, Estonija, Noveška, Danska, Njemačka, Francuska – sve te države nemaju zajamčene zastupnike manjina u Saboru. I sigurno se nitko neće usuditi reći da ne poštuju prava nacionalnih manjina.

facebook komentari