Pratite nas

Intervju

Željka Markić: Pupovac troši naš novac za širenje netrpeljivosti

Objavljeno

na

Udruga U ime obitelji tražila je policijsku zaštitu za svoju predsjednicu zbog naslovnice Novosti, tjednika srpske manjine, s fotomontažom njezina portreta kojom se sugerira da je prikrivena fašistkinja. O tom sukobu s Novostima novinar Večernjeg lista razgovarao je sa Željkom Markić.

Jeste li dobili zaštitu?

Javili su nam se iz Ravnateljstva policije isti dan, dali smo im naslovnicu Novosti objavljenu tri dana nakon što smo objavili rezultate analize tekstova Novosti koji pozivaju na mržnju i netrpeljivost te smo im predali prethodni broj u kojem su se negativistički usmjerili na udrugu U ime obitelji.

Jeste li primili prijetnje?

Ne. Većinom su nam se javili ljudi koji su nam govorili da ustrajemo u tomu što radimo.

Jeste li tužili Novosti?

Ne, nikad pa ni sada.

Zašto im tako ne uzmete novac?

Ali to nije njihov novac, nego naš – poreznih obveznika. Jedan dio poante tuženja je da dokažeš neistinu, a drugi je da isplatom odštete trpe takvu štetu da im se više “ne isplati” lagati. Novosti funkcioniraju s 3,2 milijuna kuna iz proračuna RH. Sada bismo ih novcem doniranim za rad naše udruge trebali tužiti kako bi za neistine i uvrede Novosti platile odštetu od novca koji porezni obveznici uplaćuju u proračun.

Odabrali smo drugi put. Ovi napadi, fotomontaže, vrijeđanja… što su sve usmjerili na mene kao predsjednicu U ime obitelji posljedica su toga što smo izašli u javnost s vrlo jasnom analizom koja upućuje na to da im treba onemogućiti da na natječaju ponovno iz proračuna dobiju sredstva za rad iduće tri godine jer su dosad proračunski novac zloupotrijebili kako bi širili netrpeljivost prema većinskom narodu.

Citati koje u pozivima na potpisivanje peticije navodite mogu zvučati protuhrvatski, ali istrgnuti su iz tekstova u kojima imaju drukčije značenje? Zar se u Hrvatskoj ne smiju izreći stavovi koji se većini ne sviđaju!?

Mi se zalažemo za pravo ljudi da iznose svoje mišljenje. Ali, ovdje je sporno što se 10% proračunskih sredstava namijenjenih manjinama koristi za širenje netolerancije, a ne za ono za što su, vrlo opravdano, namijenjena – da bi manjina ostvarila svoju kulturnu autonomiju, jezik, kulturu…

Možda Novosti zadovoljavaju potrebe srpske manjine. Zašto se hrvatska većina time bavi? Zašto ulazite u uređivačku politiku tjednika manjine?

Ne, uopće, mi ulazimo samo u ono što je definirano u propozicijama natječaja za sredstva koja su dobili za programe ostvarivanja kulturne autonomije u manjinskom narodu, jer se s pravom podrazumijeva da se te potrebe manjine ne može promicati u drugim medijima.

Savjet za manjine sam je odredio, ako se ta sredstva koriste za poticanje i širenje netrpeljivosti prema bilo kojem drugom manjinskom narodu ili prema većinskom narodu, obustavit će se daljnje financiranje i gube pravo na prijavu programa iduće tri godine. To je pristup i standard EU.

Ali to je vaš stav, a demantiralo vas je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu koje je odbacilo kaznene prijave zaključivši da cilj satiričnog teksta “Lijepa naša haubico” u povodu vojne parade za Oluju nije bio izrugivanje himnom.

To je pojedinačna odluka jednog državnog odvjetnika koji je zaključio da nema razloga za kazneni progon, ali mi smo izvukli primjere iz Novosti za koje smatramo da jako dobro ilustriraju da dobivena sredstva troše kako ne smiju i to po pravilima Savjeta u kojem sjedi gospodin Pupovac kao osoba koja predstavlja glavnog izdavača Novosti. Temeljni uvjet je prekršen! I zanimljivo, ove su godine taj uvjet uklonili iz natječaja. Mi očekujemo da nam netko odgovori ili da smo sve pogrešno shvatili i da je sasvim O. K. da se takvo što financira iz proračuna, ili da nam daju za pravo.

Čemu onda radite pritisak peticijom? Vjerujete li da je 15-ak tisuća potpisnika čitalo Novosti?

Peticije se i organiziraju da bi se stvarao pritisak. Nama je bitno i radimo pritisak da pravna država funkcionira i da isti kriteriji i ista odgovornost vrijedi za sve unutar hrvatske države. A među potpisnicima peticije ima puno Srba.

Argumentom većine radite pritisak na manjinu, što Novosti doživljavaju kao linč nad njima i srpskom manjinom?

“Linč nad manjinom” može biti odličan izgovor za eksploataciju iste te manjine i smatram da je u ovom slučaju riječ upravo o tome. Peticijom smo ljude potaknuli da se aktiviraju.

Je li protuhrvatsko njihovo zauzimanje za djecu s Downovim sindromom, socijalu, stvarnu suverenost, sekularnu državu… Kakve to veze ima s izazivanjem netolerancije u društvu?

Sve je to u redu, ali novac ne koriste u svrhu za koju su ga dobili. Autor je svoje mišljenje o “šupačkoj Hrvatskoj” zalijepio za važan problem djece s Downovim sindromom. Koja je to manipulacija!

Ali to se ne odnosi na Hrvatsku, već na dužnosnike jer donose socijalno neosjetljive propise. Izdvajajući rečenicu iz teksta, iskoristili ste neupućenost dijela potpisnika peticije jer nije svih 15.000 čitalo tekstove Novosti iz kojih su izvučeni citati.

To nije istina, ljudi imaju tekst peticije, našu analizu javno dostupnu na portalu i mogu Novosti kupiti na svakom kiosku. Slažem se da treba upozoravati na niz problema u državi, ali naša je pozicija da ovakvo sustavno pisanje širi netoleranciju javnim novcem. Nama se javlja jako puno i Srba koji smatraju da Novosti takvim odnosom prema većinskom narodu njih ne predstavljaju.

Nisu li i Novosti dokaz da živimo u zemlji sloboda? Neka troše novac kako žele, ako to odgovara srpskoj manjini. Ovako oni drže da svojom akcijom potičete antisrpsko raspoloženje.

Što je laž, mi potičemo antikorupcijsko djelovanje.

Korupcija bi bila kad bi državni novac koristili privatno.

A za što se ovdje koristi?

Ovdje je eventualno riječ o nenamjenskom trošenju novca. Možda pogrešno shvaćaju ostvarenje kulturne autonomije srpske manjine.

Novosti se mogu ispričati i reći da nisu dobro shvatili uvjete natječaja. Meni bi bilo drago jer mi je cilj da se tih 3,2 milijuna kuna koristi za svrhu za koju je novac dan. I držimo da to što g. Pupovac sjedi u tri tijela u kojima dodjeljuje, prima i nadzire kako se sredstva troše otvara pitanje sukoba interesa.

Uz to što srpsku manjinu stavlja u poziciju permanentnog sukoba s hrvatskom većinom. Poznajem puno Srba u Hrvatskoj koji ne dijele ni poziciju Novosti ni ovakvog odnosa prema Hrvatima, samo što im nitko nije dao priliku da se o tomu izjasne. Ljudi odbijaju govoriti o zloupotrebama iz straha da im ne zalijepe etiketu da su protiv Srba.

Tko će se idući usuditi otvoriti neko slično pitanje ako nije spreman da mu se fotomontaža pojavi na naslovnici Novosti!? Nastoji se zatvoriti argumentirana rasprava skrivajući se iza “napada na srpsku manjinu”.

Ne, ovo je napad na ljude koji zloupotrebljavaju novac namijenjen srpskoj manjini. Kako bih se provela da sam Srpkinja koja živi u srpskoj sredini i da sam se usudila pitati zašto moje dijete nije dobilo stipendiju, recimo za usavršavanje ćirilice, ili za bolje poznavanje srpske povijesti, umjesto što se 280.000 kuna mjesečno daje za srpske Novosti?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bariša Čolak: Odluke SIP-a vode tome da se Hrvate 2022. izbaci iz vlasti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Na sudu je završila odluka o odgodi održavanja izbora koju je donijelo kompromitirano Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH. Ovo je tijelo ocijenilo da se zbog neprihvaćenog državnog proračuna ne može krenuti u izborni proces, dok pak Izbornim zakonom takva mogućnost uopće nije predviđena. Sve to događa se u jeku osporavanja zakonitosti i legitimnosti izbora članova ovoga tijela. Izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Bariša Čolak u razgovoru za Večernji List BiH ističe kako SIP nije mogao donijeti posljednju odluku i smatra kako će se stvari dodatno komplicirati.

Je li SIP mogao donijeti odluku o odgodi izbora?

Apsolutno nije mogao donijeti takvu odluku. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu BiH koja bi definirala ili makar upućivala na takvo nešto. U poglavlju u kojem se govori o ponovljenim, odgođenim ili prijevremenim izborima imate članak 14.2 koji nedvosmisleno propisuje kada je to moguće i na što se odluka odnosi. Odluka o odgađanju izbora može biti isključivo za određeno biračko mjesto ili izbornu jedinicu. To se radi onda kada izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama zakona. Ali zakonodavac je apsolutno mislio na izbore koji su u tijeku, odnosno da negdje iz određenog razloga nije bilo moguće glasovati. Nema nikakve mogućnosti odgađati izbore koji se nisu održali.

Znači, ne može se unaprijed donijeti takva odluka?!

Tako je. Ne postoji nijedna odredba u Izbornom zakonu koja bi upućivala na drukčiji zaključak. Da ne govorim o rokovima…

U zakonu čak piše da se u slučaju donošenja odluke za pojedina biračka mjesta ili izborne jedinice izborni proces može maksimalno odgoditi na 30 dana. Čak je i taj dio promašio SIP?!

Precizira se da se izbori ponavljaju u roku od sedam, a najkasnije od 30 dana. Ali, ako ne možete uopće donijeti odluku o odgodi izbora, onda je ovo u biti irelevantno. Ne može nešto što je nezakonito u samome temelju postati poslije zakonito.

Ako vratimo stvari u povijest, slučaj o kojemu vi govorite i o kojemu je odlučivao SIP bio je prekid i ponavljanje izbornog procesa u Stocu nakon nasilja?!

Upravo tako. To je egzemplaran primjer primjene odredbi ovoga zakona.

Može li se onda reći da su nezakonite odluke koje je donio SIP?

Apsolutno. Svima je jasno da je tako. Postavlja se pitanje otkuda SIP-u povod za donošenje takve odluke. Sada je ova institucija krenula u raspisivanje poziva oko javnih nabava, pa postoji mogućnost za to. A, primjerice, nije postojala, po njihovu tumačenju, prije izvjesnog vremena.

Što je u pozadini takve odluke SIP-a, što vi mislite?

Ja je zaista ne mogu dokučiti. Nije mi jasno zašto je SIP dopustio da njihove odluke postanu predmet brojnih komentara. Čak i ako zanemarimo, a naravno da ne možemo, sam način izbora članova ove institucije, iskreno ne mogu naći racionalan odgovor na njihove posljednje poteze. Ovdje se, po meni, namjerno krše odredbe Izbornog zakona BiH. Ovo ne može biti slučajnost ili omaška. Radi se o flagrantnom kršenju odredbi Izbornog zakona od tijela koje bi moralo isključivo voditi računa o zakonitosti kompletnog izbornog procesa, od njihova raspisivanja, nadgledanja, do provedbe izbornih rezultata.

Čuli su se odmah komentari – ništa čudno, nelegalne odluke nelegalno izabranog tijela?!

Upravo tako. To je tijelo nelegalno izabrano jer je nezakonito izabrano. Ono je i nelegitimno zato što je Izborni zakon propisao sastav SIP-a i rekao da tamo sjede po dva predstavnika Hrvata, Srba i Bošnjaka te jedan ostali. Oni moraju biti predstavnici triju naroda te pravni stručnjaci koji imaju iskustva u provedbi izbornog procesa. Uz to, ne smiju obnašati bilo kakvu dužnost u stranci te biti financijski ili organizacijski povezani.

Molim pojasnite zašto smatrate da su nezakonito izabrani?

Vrlo jednostavno. Zato što su izabrani kršenjem odredbi Izbornog zakona. Zakonodavac je propisao da postoji Povjerenstvo za izbor i imenovanje koje bira Zastupnički dom. Da ne govorim sve proceduralne postupke koji slijede. No, i u njemu je određeno da ga čine po dva Hrvata, Srbina i Bošnjaka te jedan predstavnik ostalih. Ako je već to povjerenstvo bilo formirano, moralo je do kraja dovesti postupak. Postavlja se pitanje što ćemo s kandidatima koji su se prijavili. Gdje je njihovo pravo na mogućnost kandidiranja i izbora? Na ovaj se način to onemogućava. U slučaju izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva iskorištena je jedna odredba Izbornog zakona da je moguće izabrati članove ako se ne dostavi popis s kandidatima u roku od 30 dana Zastupničkom domu.

Što ste mislili pod nelegitimnosti članova SIP-a?

Cijeli smisao legitimnosti po dva Hrvata, Bošnjaka ili Srbina i ostalih je, uz obvezne zakonske i stručne norme, u tome da oni budu predstavnici tih naroda. Ako u njihovu izboru ne sudjeluju ti narodi, a Hrvati, primjerice, nisu glasovali za čovjeka koji je tamo izabran kao Hrvat, postavlja se pitanje koji je smisao ovog cijelog sustava. U ovome slučaju narušene su odredbe o konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.

Kakvu poruku SDA šalje ovim preuzimanjem SIP-a? U kuloarima se tvrdi kako je to priprema da se Hrvate posve odstrani iz vlasti na izborima 2022.?

Nažalost, bojim se da je to strategija. To nije nešto što se prvi put spominje u javnome prostoru. Takvo nešto može se naglas čuti od nekih političkih dužnosnika. Doduše, moram priznati kako to nisam čuo izrijekom od SDA, ali jesam od njihovih ekspozitura s kojima čine novu “parlamentarnu većinu”. Otvoreno upravo poručuju kako se treba doći do šest Hrvata u Domu naroda te da su riješili sav problem. U tome im slučaju, očito, Hrvati ne bi trebali.

Kako se postaviti u ovome slučaju i vidite li izlaza iz ove situacije?

Jako je teško dati odgovor na takvo pitanje. Čak i kada su vam najbolje namjere i rezultati rada, svjedoci smo da se dobivaju grubi odgovori. Ako se iz parlamentarnog života i izvršne vlasti želi isključiti čitav jedan narod, onda sigurno ne može biti riječi o političkoj, ekonomskoj, pravnoj sigurnosti, europskome putu. Rekao bih kako su ti potezi razumski nepojmljivi. Akteri koji, međutim, tome teže ne obaziru se ni na što.

Stanje nije nimalo dobro. Hrvati više ne mogu i neće prihvatiti ponavljanje situacije s trostrukim nametanjem člana bh. Predsjedništva glasovima Bošnjaka i dvostrukog izbacivanja iz izvršne vlasti.

Večernji List BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković za RTL: ‘Nikad nismo spomenuli koaliciju sa Škorom, na izbore idemo pobijediti’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u nedjelju je rekao da HDZ na parlamentarne izbore ide po povjerenje hrvatskih građana za “drugo poluvrijeme” te istaknuo da je nakon izbora spreman sjesti za stol s onima koji će Hrvatsku vući naprijed, no da Miroslav Škoro to nije.

“U izbore ulazimo nakon jednog izazovnog i dinamičkog mandata, u kojem smo ostvarili većinu obećanih ciljeva. Nosili smo se s raznim izazovima, kad su brojni kosturi popadali iz ormara. Nosili smo se s krizom pandemije i sad kad smo završili prvo poluvrijeme želimo dobiti povjerenje birača za drugo poluvrijeme, kojim bismo krenuli u gospodarski oporavak”, istaknuo je Plenković u intervjuu u Vijestima RTL-a.

Predsjednik HDZ-a najavio je da će stranka izborni program objaviti u “sljedećih nekoliko dana”. “Pripremili smo program i u njemu je sve što hrvatskim građanima u budućnosti treba. Spremni smo to realizirati”, poručio je.

HDZ će, rekao je, na izbore ići s partnerima s kojima je surađivao i 2016., uvjeren u svoja postignuća, s jasnim planom za sigurnu budućnost Hrvatske “u drugom poluvremenu koje je pred nama”.

S SDP-om, ponovio je, HDZ neće koalirati, a podsjetio je i da stranka nikada nije rekla da će u koaliciju s Domovinskim pokretom. “Nikad nismo rekli da ćemo u koaliciju s Domovinskim pokretom, a još manje s Mostom, s obzirom na naša iskustva. Na ove izbore HDZ ide pobijediti, a teze koje se plasiraju u javnost, donose drugi, izmišljene su, rekao je premijer te o čelniku Domovinskog pokreta ustvrdio kako se pokazao kao “sjajan partner SDP-u”.

Škoro je pomogao, rekao je Plenković, da Zoran Milanović bude izabran za predsjednika. “Tu je odigrao ključnu ulogu. Tu priču dva put nećemo gledati”, poručio je predsjednik HDZ-a.

“Spreman sam sjesti za stol s onima koji će Hrvatsku vući naprijed. Miroslav Škoro to nije, pogotovo ne nakon predsjedničkih izbora. Partneri gospodina Škore su toliko laži, žuči i neistina sasuli na HDZ i na mene. To nije moje društvo. HDZ se nakon unutarstranačkih izbora jasno profilirao. Želim da HDZ-ov glavni partner budu hrvatski građani”, naglasio je.

Govoreći o eventualnom postizbornoj suradnji s Milanom Bandićem, izrazio je sumnju u to da Bandić može prijeći izborni prag. “Sumnjam u to, pogotovo ne nakon toga što je rekao prije nekoliko dana kada je navodio što je tko napravio za Zagreb za vrijeme potresa”, rekao je. Naveo je pritom da su problemi u izradi Zakona o obnovi Zagreba nastali na liniji Ministarstva graditeljstva i prostornog uređanja te Grada Zagreba, a konsenzus je postignut, istaknuo je, tek kad se on uključio.

Potvrdio je da se s Marijanom Petir razgovaralo o tome da bude na listi HDZ-a na izborima, kao i s Mladenom Markačem, a niječno je odgovorio na pitanje je li o tome možda razgovarao i s bivšom predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović. “Nisam. Nema za to potrebe, nisam primijetio da ima želje biti zastupnica”, rekao je. Na pitanje postoji li mogućnost da ona bude dio Vlade, ako HDZ pobijedi, također je rekao da o tome nisu razgovarali.

Potvrdio je da će na izbornim listama biti šef nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović te ministar zdravstva Vili Beroš te rekao da se o tome da na listama budu i Alemka Markotić te Krunoslav Capak nije razgovaralo. Želja mu je da na listi bude i Damir Krstičević, bivši ministar obrane. “Računamo na njega”, rekao je.

Vezano uz mogućnost da na listama budu i poraženi protukandidati na unutarstranačkim izborima (Milijan Brkić, Davor Ivo Stier, Miro Kovač), Plenković je rekao da su HDZ-ovi glasači na unutarstranačkim izborima poslali najjasniju poruku. “Jasno se zna kakav HDZ članstvo želi. Hoće li netko od njih biti na listi, vidjet ćemo, moguće, dodao je.

Upitan kakva je komunikacija njega i predsjednika Republike rekao je da razgovaraju telefonski te da se, kad je to potrebno, konzultiraju. “A kad ima otvorenih pitanja, to završi u medijima”, ustvrdio je.

Premijer je potvrdio da će njegova djeca od ponedjeljka krenuti u vrtić te roditeljima poručio da pošalju djecu u vrtiće i škole. (Hina/RTL)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari