Pratite nas

Vijesti

Željka Markić u NU2

Objavljeno

na

U emisiji Nedjeljom u dva gostovala je predstavnica građanske inicijative “U ime obitelji” Željka Markić koja je govorila o skupljenim potpisima na zahtjevu za promjenu Ustava kako bi se u njega unijela definicija braka kao zajednice isključivo žene i muškarca te o kontroverzama oko referenduma.

[pullquote_left]Zanimljivo je pratiti naslove  u hrvatskim medijima i određeno ‘razapinjanje’ predstavnice građanske inicijative “U ime obitelji” Željka Markić : Katolibanija na Nedjeljom u 2, Tražimo ispriku jer Željka Markić širi laži! i sl. Očito se u hrvarskim medijima želi obezvrijediti činjenica da je prikupljeno 750000 potpisa…[/pullquote_left]

Gay aktivisti joj ironično odaju priznanje jer pitanje gay brakova i posvajanja djece od strane gay parova, kažu, ne bi bile teme u Hrvatskoj još 20 godina da nije nje. Tu je činjenicu prokomentirala rekavši da joj je drago da ljudi govore o braku. Kazala je da ljudi osjećaju da je to vrlo važno pitanje. Kazala je i da to nije ona dovela na dnevni red, već da je o tome govorila i ministrica Opačić i ministar Matić i drugi.

Na inicijativu za promjenu referenduma ju je, kaže, potaknuo ministar Željko Jovanović i “nasilni način” na koji je uveden spolni odnosno zdravstveni odgoj. “Druga stvar koja nas je potaknula su bili događaji u Francuskoj”, kazala je Markić, dodavši da im je ideju dao i referendum o Srđu. Ali i to da političari, kaže, stalno najavljuju da će homoseksualci moći posvajati djecu.

Koliki je financijski trošak skupljanja potpisa?

“Dobili smo 164 tisuća kuna, pola od poslovnih subjekata, 26 posto od fizičkih osoba, a 24 posto od vjerskih zajednica. Sve ostalo su volonterske usluge, koje bi koštale 750 tisuća kuna za dizajn plakata, loga i ostalo, plus 19 milijuna i 200 tisuća za 6.000 volontera koji su poklonili svoje vrijeme i stajali na štandovima, kazala je Markić.

Pomoć Katoličke crkve

Na pitanje voditelja Stankovića objasnila je kako se organizirala inicijativa. Prvo su, rekla je, pozvali sve udruge koje bi mogle podržavati tu ideju, ali su razgovarali i sa svima koji sa skupljanjem potpisa imaju iskustva, poput sindikata, organizatora referenduma za Srđ… Zatim su definirali pitanje tako što im je agencija Hendal napravila istraživanje koje je pokazalo da bi upravo ovo pitanje o braku dobilo podršku ljudi.

Organizirali su se po županijama, educirali volontere, a pomogla im je i Katolička crkva koja im je dala podršku, kao i druge vjerske zajednice. Sve su im omogućile da organiziraju skupljanje potpisa poslije misa i vjerskih službi, rekla je Markić.

Istaknula je da nitko ne stoji iza njih, i da u “priči oko traženja
tko stoji iza prikupljanja potpisa” postoji podcjenjivanje građana.

Što ako?

“Što ćete uraditi ako Sabor ne raspiše referendum ili odbije promijeniti Ustav?”, pitao ju je Stanković.
“Mi smo svoj dio posla obavili, pokrenuli smo pitanje, ljudi su se uključili. Mene zanima što će učiniti Sabor i što će učiniti mediji kada se pokaže da se ne poštuje Ustav”, odgovorila je. Podsjetila je da su ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da se Ustav mora mijenjati ako referendum uspije

Što je diskriminacija?

Hrvatski Ustav, zakoni o diskriminaciji, Sud u Strassbourgu, rekla je, smatraju da brak nije ljudsko pravo. Brak je društvena institucija koja je definirana nekim pojmovima – punoljetnost, da partneri ne smiju biti bliski srodnici i moraju biti žena i muškarac. Pero i Ante, prihvatila je Stankovićev primjer, imaju sva prava zaštićena, ali se ne kvalificiraju da stupe u brak, prema važećem Obiteljskom zakonu, kazala je Markić, priznavši da bi zabrana braka između bjelkinje i crnca bila rasizam i kršenje ljudskih prava.

To pitanje treba urediti hrvatsko društvo, kazala je, odbivši raspravu o tome smije li se propitivati odluke suda u Strassbourgu i drugih sudova kao i provokaciju priznaje li onda i presude Haškos suda u slučaju protiv primjerice Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Haški sud proglasio Ratka Mladića krivim i osudio ga na DOŽIVOTNI zatvor!

Objavljeno

na

Objavio

Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu donio je nepravomoćnu presudu Ratku Mladiću i odredio mu doživotnu kaznu zatvora za Ratka Mladića.

Ratni zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, osoba čije je ime postalo sinonimom za najteže ratne zločine počinjene na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, konačno se danas suočio s pravdom na koju se čekalo više od dva desetljeća.

Haški sud proglasio ga je, između ostalim, krivim za genocid te osudio na doživotnu kaznu zatvora.

Raspravno vijeće Haškoga suda u utorak je proglasilo krivim zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti u BiH te ga osudio na doživotnu kaznu zatvora

 

Mladić je proglašen krivim za deset od 11 točaka optužnice. Oslobođen je odgovornosti za prvu točku koja ga je teretila za genocid u šest općina istočne BiH jer je vijeće utvrdilo da zločini počinjeni u tim općinama ne predstavljaju genocid. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, za progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i nečovječna djela kao zločine protiv čovječnosti te za ubojstva, teror, nezakonite napade na civile i uzimanje pripadnika UN-a za taoce kao ratne zločine. Zločini su se događali na području BiH od 1992. do 1995.


Ratko Mladić je zbog ometanja postupka izbačen iz sudnice. Pogledajte trenutak izbacivanja Ratka Mladića iz sudnice:

 

General Rahim Ademi: Mladićev veliki vojni poraz kod Šibenika

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

U dvorištu vukovarske bolnice zapaljene svijeće

Objavljeno

na

Objavio

Paljenjem svijeća u dvorištu vukovarske Opće bolnice te molitvom mnogobrojni Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u petak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991. godine, a Vukovarcima se u molitvi pridružila i predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, koja će biti i na središnjem obilježavanju 26. godišnjice vukovarske tragedije.

Predsjednica Grabar-Kitarović zapalila je svijeću podno spomen-obilježja u dvorištu bolnice, a to su učinili i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te drugi.

Svijeće su zapaljene i kod zavjetne kapelice na tzv. kukuruznom putu – putu spasa, koji je tijekom opsade Vukovara bio jedina veza između toga grada i slobodnoga vinkovačkog područja.

Program u sklopu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se i ove godine održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta”, počet će u subotu u 10 sati u dvorištu vukovarske Opće bolnice, odakle će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva te mnogobrojni hrvatski građani položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi požeški biskup, mons. Antun Škorčević.

Počast poginulima u obrani Vukovara 1991. godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata odalo je večeras i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije koje je vodio župan Božo Galić.

“Došli smo položiti vijenac i zapaliti svijeću u znak sjećanja na stradanje grada Vukovara te njegovih branitelja i civila, kao i onih u Škabrnji te svih onih ljudi koji su položili živote za Hrvatsku. Hvala im i slava, neka počivaju u miru”, rekao je Galić.

Počast žrtvama odalo je i nekoliko stotina Vinkovčana koji su večeras prošli u koloni sjećanja od središta Vinkovaca do podvožnjaka u Ulici kralja Zvonimira i podno murala 12 redarstvenika ubijenih 2. svibnja 1991. u Borovu položili vijenac i zapalili svijeće. Prije toga u vinkovačkoj župnoj crkvi sv. Euzebija i Poliona služena je misa zadušnica.

U spomen na žrtvu Vukovara diljem Hrvatske građani paljenjem svijeća odaju počast poginulima.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari