Pratite nas

Vijesti

Željka Markić u NU2

Objavljeno

na

U emisiji Nedjeljom u dva gostovala je predstavnica građanske inicijative “U ime obitelji” Željka Markić koja je govorila o skupljenim potpisima na zahtjevu za promjenu Ustava kako bi se u njega unijela definicija braka kao zajednice isključivo žene i muškarca te o kontroverzama oko referenduma.

[pullquote_left]Zanimljivo je pratiti naslove  u hrvatskim medijima i određeno ‘razapinjanje’ predstavnice građanske inicijative “U ime obitelji” Željka Markić : Katolibanija na Nedjeljom u 2, Tražimo ispriku jer Željka Markić širi laži! i sl. Očito se u hrvarskim medijima želi obezvrijediti činjenica da je prikupljeno 750000 potpisa…[/pullquote_left]

Gay aktivisti joj ironično odaju priznanje jer pitanje gay brakova i posvajanja djece od strane gay parova, kažu, ne bi bile teme u Hrvatskoj još 20 godina da nije nje. Tu je činjenicu prokomentirala rekavši da joj je drago da ljudi govore o braku. Kazala je da ljudi osjećaju da je to vrlo važno pitanje. Kazala je i da to nije ona dovela na dnevni red, već da je o tome govorila i ministrica Opačić i ministar Matić i drugi.

Na inicijativu za promjenu referenduma ju je, kaže, potaknuo ministar Željko Jovanović i “nasilni način” na koji je uveden spolni odnosno zdravstveni odgoj. “Druga stvar koja nas je potaknula su bili događaji u Francuskoj”, kazala je Markić, dodavši da im je ideju dao i referendum o Srđu. Ali i to da političari, kaže, stalno najavljuju da će homoseksualci moći posvajati djecu.

Koliki je financijski trošak skupljanja potpisa?

“Dobili smo 164 tisuća kuna, pola od poslovnih subjekata, 26 posto od fizičkih osoba, a 24 posto od vjerskih zajednica. Sve ostalo su volonterske usluge, koje bi koštale 750 tisuća kuna za dizajn plakata, loga i ostalo, plus 19 milijuna i 200 tisuća za 6.000 volontera koji su poklonili svoje vrijeme i stajali na štandovima, kazala je Markić.

Pomoć Katoličke crkve

Na pitanje voditelja Stankovića objasnila je kako se organizirala inicijativa. Prvo su, rekla je, pozvali sve udruge koje bi mogle podržavati tu ideju, ali su razgovarali i sa svima koji sa skupljanjem potpisa imaju iskustva, poput sindikata, organizatora referenduma za Srđ… Zatim su definirali pitanje tako što im je agencija Hendal napravila istraživanje koje je pokazalo da bi upravo ovo pitanje o braku dobilo podršku ljudi.

Organizirali su se po županijama, educirali volontere, a pomogla im je i Katolička crkva koja im je dala podršku, kao i druge vjerske zajednice. Sve su im omogućile da organiziraju skupljanje potpisa poslije misa i vjerskih službi, rekla je Markić.

Istaknula je da nitko ne stoji iza njih, i da u “priči oko traženja
tko stoji iza prikupljanja potpisa” postoji podcjenjivanje građana.

Što ako?

“Što ćete uraditi ako Sabor ne raspiše referendum ili odbije promijeniti Ustav?”, pitao ju je Stanković.
“Mi smo svoj dio posla obavili, pokrenuli smo pitanje, ljudi su se uključili. Mene zanima što će učiniti Sabor i što će učiniti mediji kada se pokaže da se ne poštuje Ustav”, odgovorila je. Podsjetila je da su ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da se Ustav mora mijenjati ako referendum uspije

Što je diskriminacija?

Hrvatski Ustav, zakoni o diskriminaciji, Sud u Strassbourgu, rekla je, smatraju da brak nije ljudsko pravo. Brak je društvena institucija koja je definirana nekim pojmovima – punoljetnost, da partneri ne smiju biti bliski srodnici i moraju biti žena i muškarac. Pero i Ante, prihvatila je Stankovićev primjer, imaju sva prava zaštićena, ali se ne kvalificiraju da stupe u brak, prema važećem Obiteljskom zakonu, kazala je Markić, priznavši da bi zabrana braka između bjelkinje i crnca bila rasizam i kršenje ljudskih prava.

To pitanje treba urediti hrvatsko društvo, kazala je, odbivši raspravu o tome smije li se propitivati odluke suda u Strassbourgu i drugih sudova kao i provokaciju priznaje li onda i presude Haškos suda u slučaju protiv primjerice Jovice Stanišića i Franka Simatovića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Evo kad će se održati ovogodišnji, peti po redu Hod za život

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Ovogodišnji, peti po redu Hod za život neće se održati u svibnju kao prethodnih godina, već se odgađa za vrijeme kada će epidemiološke mjere to dopustiti, najavili su u ponedjeljak organizatori.

Koordinatorica Hoda za život Zagreb Andrea Kotnik rekla je na konferenciji za novinare da su jučer izvješene zastave manifestacije u Zagrebu, no organizacijski odbor te inicijative je odlučio da se peti Hod za život ove godine neće održati u svibnju zbog epidemioloških mjera oko koronavirusa.

Naglasila je da će se manifestacija održati čim epidemiološke mjere to dopuste. “Pratit ćemo mjere Nacionalnog stožera, kako će se situacija odvijati i sukladno tome ćemo postupati”, dodala je Kotnik.

Neki gradovi, kaže, ako će htjeti, mogu održati Hod za život i ranije, svaki ima svog koordinatora.

Ove se godine “za zaštitu svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti bez diskriminacije” trebalo hodati tri subote u osam gradova.

Koordinator Hoda za život Zagreb Ivan Mihanović naveo je da će u Hodu, kada epidemiološke mjere to dopuste, sudjelovati Zagreb, Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Rijeka, Zadar, Split i Imotski, a geslo ovogodišnjeg Hoda je “Za zaštitu svakog života bez diskriminacije”.

“Posebice smo se u ovoj situaciji pandemije koronavirusa nastojali sjetiti onih najstarijih – naših baka i djedova”, naglasio je Mihanović.

“Osim što je broj gradova koji sudjeluju veći, i broj zastava je na lokacijama je veći, što pridonosi osvještavanju društva za zaštitu svakog ljudskog života”, ustvrdio je.

Koordinatorica Hoda za život iz Osijeka Lidija Blagojević podsjetila je da se u Osijeku i Zadru prošle godine Hod održao po prvi puta, “čime je veliki broj Slavonaca i Dalmatinaca imao priliku hodati za uvažavanje znanstvenih činjenica koje bez sumnje potvrđuju da ljudski život počinje začećem”.

Ove godine će, dodala je, po prvi puta sudjelovati i Slavonski Brod.

“Želimo stvoriti optimistično područje, da svaka vlast štiti život mlade obitelji, da majke imaju fleksibilno radno vrijeme, da se stvore ekonomske i svake druge mogućnosti, da svi ljudi koji žele mogu imati djecu i obitelj”, naglasila je Blagojević.

Boris Prpić, koordinator inicijative Hod za život u Sisku, grada koji ove godine sudjeluje u manifestaciji prvi put, naveo je da se prema istraživanjima najveći broj žena odlučuje na pobačaj zbog ekonomske situacije ili neprihvaćanja okoline.

“Mi smo tu da podupremo svaku ženu koja se nađe u takvoj situaciji”, dodao je. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Za pripadnike hrvatske manjine i iseljeništva i ove godine posebne upisne kvote

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Za pripadnike hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva i u nadolazećoj akademskoj godini osigurane su posebne upisne kvote na nekoliko hrvatskih visokih učilišta, objavio je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.

Posebne kvote osigurala su im sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, Hrvatsko katoličko sveučilište te Veleučilište Lavoslava Ružičke u Vukovaru.

Natječaji za upis, sa stotinjak mjesta, već su objavljeni na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (7), Sveučilištu u Zadru (70-ak) i Veleučilištu u Vukovaru (20 mjesta).

Uskoro se očekuje da ih objave i na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, napominje Ured.
Posebna kvota odnosi se na pripadnike hrvatske nacionalne manjine u 12 europskih država: Austriji, Bugarskoj, Crnoj Gori, Češkoj, Italiji, Kosovu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Republici Sjevernoj Makedoniji, Slovačkoj, Sloveniji i Srbiji te na Hrvate iseljenike u prekooceanskim i europskim državama i njihove potomke.

Za upis studijskih programa u posebnoj kvoti, kandidati, pripadnici hrvatske nacionalne manjine i hrvatskog iseljeništva prijavljuju se izravno na fakultete koji samostalno, prema prethodno objavljenim kriterijima, provode rangiranje ovih kandidata te zadržavaju mogućnost provođenja razredbenog postupka.
Kandidati, napominje Ured, ne trebaju pristupati Državnoj maturi u Hrvatskoj, nego dostaviti dokaz o završenom srednjoškolskom obrazovanju u državi u kojoj žive.
Kako bi im olakšao snalaženje, Ured je izradio tablice s popisom fakulteta, rokovima i specifičnim uvjetima koje je objavio na svojim mrežnim stranicama.

Potencijalne studente uputio je i na mrežne stranice sveučilišta u Zagrebu, Osijeku i Zadru, HKF-a te Veleučilišta u Vukovaru na kojima su dostupni cjeloviti tekstovi natječaja i detaljno navedeni svi uvjeti.
Uz samu prijavu na željeni fakultet, kandidati koji se odluče koristiti posebnu upisnu kvotu trebaju predati zahtjev za priznavanje inozemne srednjoškolske kvalifikacije te zahtjev za izdavanje Potvrde o pripadnosti hrvatskom narodu koje izdaje Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

U akademskoj 2019./20. godinu putem posebne upisne kvote na hrvatskim sveučilištima osigurana su bila 202 upisna mjesta, 15-ak manje nego godinu prije.

U taj projekt Središnjeg ureda prvo se uključilo Sveučilište u Zagrebu, potom Hrvatsko katoličko sveučilište, Sveučilište Sjever te Veleučilište Lavoslav Ružička u Vukovaru. Ured je potom potpisao sporazume o suradnji i sa Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayer u Osijeku, te sveučilištima u Dubrovniku, Splitu, Zadru, Rijeci i u Puli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

    Invalid API Key