Pratite nas

Događaji

Željko Babić: Volio bih imati poniznost i strpljivost svetog Josipa

Objavljeno

na

Jedanaestu srijedu Velike pobožnosti svetom Josipu, 30. ožujka, obilježilo je rukometno ozračje jer je Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu pohodio Željko Babić, izbornik Hrvatske rukometne reprezentacije, i pri kraju misnog slavlja svjedočio o svojoj vjeri.

[ad id=”93788″]

‘Volio bih imati poniznost i strpljivost svetog Josipa. Uvijek je bio negdje iza i radio sve što je trebalo za Isusa i Mariju, odnosno za vječnost’, rekao je izbornik ‘Kauboja’ posebno se diveći neshvatljivoj i nevjerojatnoj vjeri i vjernosti svetog Josipa u trenucima kada je saznao da je Marija začela po Duhu Svetom što bi, kako je rekao, u današnje vrijeme bilo označeno kao ludost.

Govoreći o svojem javnom svjedočenju nakon neponovljive pobjede nad Poljskom na posljednjem Europskom prvenstvu, Željko Babić istaknuo je da se u današnjem društvu rijetko spominje ime Isusovo, Marijino i Josipovo, te da se moramo vratiti svojim izvorima i shvatiti da su naše mogućnosti limitirane i da jednostavno ne možemo bez Božje milosti i pomoći naših svetaca.

Na upit kako se nosi s uspjehom i slavom, upozorio je na problem oholosti u današnjem vremenu s kojom se i sam bori. ‘Da bismo takve probleme riješili pomažu nam ispovijed i pričest, te molitva na koljenima da si posvijestimo da nam je puno stvari darovano i da nismo sve sami napravili. To mi je kao čovjeku teško i ponekad pomislim da sam nešto sam napravio, ali to nije istina’, posvjedočio je vjernicima.

Na kraju svjedočanstva uputio je poruku mladima, a posebno najmlađim uzrastima HRK Karlovac koji su sa svojim trenerima hodočastili u Josipovo svetište: ‘Vi danas možda malo manje razumijete, ali imate čisto srce. Savjetujem vam da svaki dan razgovarate s Isusom, Gospom ili svetim Josipom kao s prijateljem, da im uputite barem jednu rečenicu. A Bog će to zapamtiti i nagraditi vas’.

Jedanaestu srijedu u Josipovo svetište posebno su hodočastili župljani župe Marije Kraljice i svetog Jurja iz Davora, predvođeni župnikom Goranom Kovačevićem koji je predvodio misno slavlje u zajedništvu s rektorom svetišta mons. Antunom Senteom ml., karlovačkim dekanom preč. Draženom Karačićem i ostalim svećenicima Karlovačkoga dekanata. Misu je pjesmom animirao zbor župe Marije Kraljice i svetog Jurja.

Vlč. Kovačević propovijedao je o susretu učenika s Isusom na putu u Emaus i pritom istaknuo da ulogu tih učenika nose svi vjernici, te ‘da nam Isus svima daje snagu i milost i poziva nas da se ne bojimo i ne sumnjamo, već da vjerujemo’. ‘Snaga Duha danas u nama djeluje. Moramo prepoznati Isusa u Svetom pismu koje je lijek svim našim problemima i istinsko nadahnuće. Ona nam može zapaliti srca kao što su i apostoli doživjeli na putu u Emaus. Neka nam svaki dan bude svečanost lomljenja kruha, a misa duhovna snaga koja će nam otkriti naše životno poslanje’, potaknuo je Kovačević.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari