Pratite nas

Pregled

Željko Glasnović: Ispada da nitko nije bio u komunistima ili u UDBA-i

Objavljeno

na

Hrvatski sabor nastavlja sjednicu raspravom o Mostovom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je u četvrtak Vlada ocijenila manjkavim i utvrdila da treba doradu do drugog čitanja.

Most predlaže da se zakonskim izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima omogućiti pristup dokumentima Državnog arhiva nastalim do 22. prosinca 1990.

Vlada je u četvrtak ocijenila da Mostov prijedlog zakonskih izmjena treba doraditi do drugog čitanja zbog niza manjkavosti i nedorečenosti, te najavila pripremu cjelovitog zakona o toj materiji koji bi u Sabor trebao biti upućen prije ljetne stanke.

Iz HDZ-a su poručili kako će, do donošenja novog zakona, podržati Mostov zakonski prijedlog, piše dnevnik.hr

Sabor bi danas trebao glasovati o dosad raspravljenim točkama.

“Očigledno da nema sporo oko toga da ćemo svi podržati ove izmjene zakona zbog potrebe za utvrđivanjem istine. Osnovna intencija je da se skinu razna ograničenja na arhivsku građu koja nam je od interesa. Ipak, treba upozoriti da je cilj da se građa učini dostupna javnosti, stručnoj i znanstvenoj javnosti, kako bi se rasprava dodatno proširila. Zabluda je vjerojavati da ćemo mi naći istinu kad otvorimo arhive. Naći ćemo podlogu na temelju koje možemo tražiti istinu”, kazao je Miroslav Tuđman (HDZ).

“Mentalni sklop homo jugoslavenisa se naslijeđuje. Hrvatski je narod do 1990. bio kao čovjek koji se svako jutro probudi s amnezijom. Nećete uspjeti ljudima izbrisati kolektivno sjećanje, kazao je Glasnović.

“Arhive treba otvoriti, samo je pitanje što će se naći. Većina zločinaca je već otišla. Treba proširiti arhive i nakon ’91. da se vidi tko je nastavio s politikom UDBA-e i zatvaranjem hrvatskih branitelja. Imamo sreću što smo živu glavu iznijeli iz rata”, kazao je Stevo Culej (HDZ)

Željko Glasnović kazao je kako ga zanima zna li se koliko je arhive uništeno od osnutka države.

“Ispada da nitko nije bio u komunistima ili u UDBA-i. Je li netko pričao s kolegama iz Srbije. Nitko ne traži povrat arhive iz Beograda. Što je s oduzetim stanovima? Imamo ministra koji kao paradni konj govori da će se to još produžiti na pet godina”, kazao je Glasnović.

“Hasanbegović nije sudjelovao u pisanju ovog zakona. I HDZ i SDP kažu da se nemaju čega bojati pa onda ne vidim zašto ne bismo otvorili arhive”, kazao je Grmoja.

Grmoji je replicirao Željko Glasnović.

“Čestitam vam na jednom od najvažnijih izlaganja u saboru u hrvatskoj povijesti. Glavni uzroci zla i podjela su nikad raskrinkani komunistički mediji. Tko spriječava tu katarzu? Mainstream mediji i nasljednici tih režima”, kazao je Glasnović.

Željko Glasnović: Prave stvari se ne rješavaju ovdje u Saboru i to je problem hrvatske države

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Odgođeno širenje OECD-a, Hrvatska će još čekati

Objavljeno

na

Objavio

Članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u četvrtak su odgodile odluku o širenju na nove zemlje kandidate iz Europe i Latinske Amerike, među kojima je i Hrvatska, no glavni tajnik Angel Gurria opovrgava da je taj proces blokiran

‘Ne, proces nije blokiran’, kazao je Gurria na konferencije za novinare u povodu godišnjeg okupljanja OECD-a na kojem nije dano zeleno svjetlo kandidaturama Hrvatske, Brazila, Argentine, Perua, Rumunjske i Bugarske.

‘Neki puta napredujete hodajući, drugi put u kasu, a ponekad u trku’, opravdavao se šef OECD-a, organizacije sa sjedištem u Parizu. U tu organizaciju nije primljen ni Brazil iako je predsjednik države Jair Bolsonaro dobio potporu američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Gurria je objasnio da OECD broji 36 zemalja te da se sve moraju složiti oko prijema novih članica. Prošle godine su u tu organizaciju ušle dvije zemlje, Kolumbija i Litva.

‘Članice bi, prije nego prihvate nove zemlje, željele znati u kojem se smjeru OECD želi širiti’, kazao je za AFP jedan diplomatski izvor, potvrdivši razmimoilaženja među članicama oko tog pitanja.

OECD okuplja najrazvijenije i najbogatije zemlje svijeta koje se zauzimaju za demokraciju i tržišno gospodarstvo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Marčetić: U Odžaku je 1945. godine nagoviještena sudbina bosanske Posavine

Objavljeno

na

Objavio

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom”.

U sklopu ovogodišnje manifestacije  “Dani sjećanja” magistar povijesti Stjepan Marčertić održao je predavanje na temu Odžak i odžačka Posavina 1945. godine. Pun Centar za kulturu općine Odžak dokaz je koliko je ova tema aktualna u ovom trenutku i koliku pozornost izaziva kod ovdašnjih ljudi. Magistar Marčetić je u središte svoga izlaganja stavio ratnu operaciju vođenu na koncu Drugogog svjetskog rata na prostoru Podvučjaka, a za naš portal je kazao kako je ova tema malo istražena:

– Malo je toga do danas istraženo o svemu onome što se tih dana u Odžaku i okolnim selima događalo. Pobjedničke partizanske snage omogućile su stvaranje nove Jugoslavije, a ista ta nova Jugoslavija i njeno partijsko vodstvo idućih pedesetak godina stvarala je neku novu povijest, povijest temeljenu na gledištu pobjednika. Rijetki su objavljeni radovi o ovoj temi, pogotovo oni sistematski obrađeni, ali se možemo nadati da će se pojaviti istraživači, povjesničari, koji će znanstvenom metodom rada doći do brojnih za nas još nepoznatih činjenica, kaže Marčetić i dodaje:

– Iako su pred nama i pred budućim istraživačima brojna otvorena pitanja i nepoznanice vezane uz zbivanja na prostoru Odžaka i odžačke Posavine u travnju i svibnju 1945., dosadašnji radovi su na ovaj ili onaj način pridonijeli popularizaciji ove teme i zanimanju stručne i šire javnosti za istu. Odžak je dokaz i simbol žrtve malog hrvatskog čovjeka koji se ne tražeći to našao u žrvnju globalnih povijesnih kretanja koja melju sve pred sobom” .

Inače, Stjepan Marčetić je svoju znanstvenu radnju na temu Odžaka i odžačke Posavine 1945. godine obranio na Sveučilištu u Zadru i “zaradio” znanstveno zvanje magistra povijesti. Primjer je kako se povijest vlastitoga naroda može proučavati, znanstveno istraživati i svoja istraživanja dati generacijama kako bi više i bolje upoznali istinu o svome zavičaju.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari