Pratite nas

Komentar

Željko Glasnović: Odlučio sam formirati neovisnu listu za XI. Izbornu jedinicu

Objavljeno

na

Dragi Hrvati i hrvatski puče u Domovini, u Bosni i Hercegovini i izvandomovinskoj Hrvatskoj! Dragi moji hrvatski branitelji!

Pred nama su novi izbori i novi izazovi.

Odlučio sam istupiti iz HDZ-a i formirati neovisnu listu za XI. Izbornu jedinicu na predstojećim Izvanrednim parlamentarnim izborima u R. Hrvatskoj.

O detaljima liste i kandidatima informirati ću vas nakon sutrašnje predaje izborne liste u Državno izborno povjerenstvo.

Na ovakvu odluku ponukala me je prvenstveno moja savjest. Ne mogu i ne želim biti „smokvin list“ interesnim skupinama, niti još jedan statist u saborskim klupama.

Ako želimo preživjeti kao nacija moramo postaviti prioritetne političke ciljeve.
Hrvatski glasači ubrzo će biti zasipani suhoparnim podacima i praznim frazama posuđenim iz engleskog govornog područja. Politički kandidati većinom će govoriti ono što vi želite čuti, a izbjegavati će govoriti o onome što bi vi trebali znati. Tome će zdušno pomoći i partijske ćelije u meanstream medijima.

Prošlo je gotovo četvrt stoljeća od Domovinskoga rata, a R. Hrvatska još nije uspješno integrirala svoje ljudske i druge raspoložive resurse.

Zašto Hrvatska ostaje disfunkcionalna država?
Republiku Hrvatsku predugo vode interesne skupine čiji je prvenstveni cilj samointeres, a ne izgradnja funkcionalne i moderne države Hrvatske.
Dovoljno je sagledati stanje i odlazak mladih iz RH, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, porušene mostove sa izvandomovinskom Hrvatskom i kaotično stanje u koje je dovedena braniteljska populacija.

Održivi razvoj utemeljen je na jednostavnim i funkcionalnim zakonima. U Hrvatskoj zakon djeluje unutar disfunkcionalnog političkog sustava.

Dok su Hrvati izvan R. Hrvatske namjerno isključeni iz političkog i ekonomskog razvoja matične države, nacionalne manjine u Hrvatskoj uživaju Ustavna prava po kojima su stekli privilegije koje nemaju manjine ni u jednoj državi Europske unije i šire. Uspostavljena je tzv. pozitivna diskriminacija, ali je istovremeno s druge strane uspostavljena negativna diskriminacija, jer su njime zakinuti hrvatski birači u cjelini.
Površna analiza sadašnjeg stanja potvrdit će da je R. Hrvatska samo indigo kopija bivše propale države po gotovo svim ključnim elementima. Ukorijenjena korupcija na svim razinama i socijalistička birokracija, u samom začetku, ubija svaki investicijski projekt. Ne možemo sebi priznati da je mentalna baština komunizma najveća prepreka napretku.

Skandalozno je da Hrvat rođen izvan domovine treba prosječno 3 godine kako bi dobio hrvatsko državljanstvo. Također je skandalozno da ljudi koji su desetljećima destruirali hrvatsku državu, još sjede u saborskim klupama i u svim tijelima državne vlasti. Retroaktivni zakoni koji će se obračunati s poslovnim kriminalom, ratnim profiterstvom i izdajom nacionalnih interesa nikad nisu došli u saborsku proceduru. Akademska i kadrovska lustracija ostaju tabu teme u hrvatskom društvu.

Bez uspostave novog sustava vrijednosti Hrvatska neće doživjeti katarzu.
Bez snažne R. Hrvatske upitan je opstanak Hrvata u BiH. A bez opstanka Hrvata u BiH upitan je opstanak R. Hrvatske jer bez njih ostaje bez strateške dubine. Državni ured za Hrvate izvan R. Hrvatske i Saborski odbor za Hrvate izvandomovinske Hrvatske, podbacili su u ispunjavanju svojih obveza prema Hrvatima u BiH, bez kojih danas ne bi postojala slobodna Republika Hrvatska.

Stvara se nova generacija iseljenika.

Dok Hrvati u područjima od posebne skrbi napuštaju zemlju, hrvatska vlada nastavlja financiranje protuhrvatskih projekata.

Jedan filozof ovako je dao definiciju fanatika: „To je čovjek koji se bori za neke ciljeve, a kad ih ostvari zaboravi ciljeve za koje se borio.“
Ne želim biti dio te skupine.
Hrvatskoj je nužno potrebna jaka i moderna desnica, utemeljena na 10 Božjih zapovijedi, kao obrana od moralne anarhije. Takva politička opcija do sada nije bila prisutna na javnoj i političkoj sceni u R. Hrvatskoj. Sve svoje potencijale i napore uložit ću u njezinu izgradnju, u izgradnju i preobrazbu Hrvatske.
Hrvatski branitelji, Hrvati u Domovini i Hrvati izvan Domovine, kao jedno jedinstveno biće, pozvani su biti aktivni sudionici i nositelji te preobrazbe.

„ONAJ TKO VLADA HRVATSKOM, MORA BITI NEUSTRAŠIV U TOJ MISIJI. I U NEKOM SVETOM GNJEVU BITI SPREMAN ISPREVRTATI STOLOVE SVAKOM DRZNIKU KOJI BACI OKO NA BILO KOJI DJELIĆ NJEZINA DOSTOJANSTVA I INTEGRITETA. AKO JE IŠTA NEPRIMJERENO, ONDA SU TO STRAH, POPUSTLJIVOST, NESIGURNOST, MANJAK SPREMNOSTI NA ŽRTVU…“
(p. IKE MANDURIĆ)

Vojnički pozdrav,
general Željko Glasnović,
nositelj Nezavisne liste za XI. Izbornu jedinicu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Marijan Knezović: ‘Ako je Vukovar simbol patnje, a jest, neka konačno bude i simbol pravde’

Objavljeno

na

Objavio

Kako li je ovo velik i svet čovjek. Govoriti istinu, hrabro i mudro, a opet beskompromisno, pazeći da svaka pohvala bude ljudska, svaka kritika još ljudskija i svaka poruka ispunjena ljubavlju, to je ono što samo čovjek nadahnut dobrom i istinom može činiti, komentirao je Marijan Knezović propovijed željezanskog biskupa Egidija Živkovića na misi zadušnici u Vukovaru u nedjelju 18. studenoga

Kada mi kao pojedinci i narod budemo upola hrabri izložiti se zbog istine i budućnosti kao ovaj sveti čovjek, naši problemi će se moći nabrojati na prste jedne ruke.

Među njima neće biti nepronađenih ratnika i civila, zatvorenih arhiva, osuđenih nevinih ljudi, prevara i lažnih obećanja, materijalizma i mržnje bilo koje vrste. Svaka mu čast!

“Ako je Vukovar simbol patnje, a jest, neka konačno bude i simbol pravde.”

Biskup Živković na misi u Vukovaru: Nadam da mi neće nitko danas isključiti mikrofon

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Davor Dijanović: Vojska EU-a kao projekt Sjedinjenih Europskih Država

Objavljeno

na

Objavio

Projekt vojske Europske unije

U nedavnom govoru o stanju Europske unije u Europskom parlamentu njemačka kancelarka Angela Merkel istaknula je kako su prošla vremena u kojima smo se bezrezervno uzdali u druge. „Ako želimo preživjeti kao zajednica moramo uzeti svoju sudbinu u ruke“ – dodala je Merkel i založila se za stvaranje „zajedničke europske vojske“ koja bi svijetu pokazala da „među europskim zemljama više nikad ne će biti rata“. Ta vojska ne bi bila protiv NATO-a, nego bi se radilo o dopuni NATO-a.

Za stvaranje vojske EU-a založio se i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Pred nekoliko dana on je također pozvao na uspostavu vojske EU-a, tvrdeći kako je ona potrebna za zaštitu od Kine, Rusije, ali čak i SAD-a. „Nećemo zaštititi Europljane ako ne uvedemo pravu europsku vojsku“ – dodao je.

Trump i Putin o EU vojsci

Macronov poziv na uspostavu EU vojske nije naišao na dobar prijam kod američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je poziv na stvaranje vojske kojom bi EU zaštitila sebe od mogućih neprijatelja, uključujući i SAD, nazvao „vrlo uvredljivim“. „Možda bi Europa prvo trebala platiti svoj pošteni dio za NATO koji uvelike subvencionira SAD“ – dodao je Trump.

Najavu osnivanja EU vojske komentirao je i čelnik NATO-a Jens Stoltenberg koji je pozdravio ideju jačanja napora EU-a glede obrane koja može ojačati i NATO savez. Upozorio je, međutim, da veći europski trud glede jačanja obrane ne bi smio razarati jačinu „transatlantske veze.“

Odluku o stvaranju vojske EU-a komentirao je i ruski predsjednik Vladimir Putin koji smatra da je Macronov koncept europske vojske „pozitivan“ za višepolaran svijet. „Europa je moćni ekonomski entitet, moćna ekonomska unija i sasvim je prirodno da želi svoju neovisnost, samodostatnost i suverenitet glede obrane i sigurnosti“. Naravno, ne gledaju svi u Rusiji na ovu ideju blagonaklono, pa tako pojedini ruski analitičari izražavaju bojazan da bi u budućnosti udruženoj vojsci NATO-a i EU-a mogla postati napamet ideja zajedničkog napada na Rusiju, a kao “preventiva“ protiv navodne ruske ekspanzionističke politike.

Narativ o opasnosti od ruskog ekspanzionizma, danas često prisutan kod političara u Bruxellesu i Washingtonu, nije od jučer. Sljedeće godine bit će sto godina od izlaska knjige „Demokratski ideali i stvarnost“ engleskog geopolitičara Halforda Mackindera u kojoj je ovaj utemeljitelj engleske geopolitike izrazio zabrinutost za Europu, jer je smatrao velika europska nizina pogoduje snagama kopna (sukob kopno-more), tj. Rusima za kretanje na zapad. Mackinder se bojao da Rusija zbog konfiguracije terena može vrlo lako ovladati područjima Crnog i Baltičkog mora te prostorom istočne Europe do linije Laba-Jadran.

Ideja iz 1950.

Ideja o osnivanju vojske EU-a seže u 1950. godinu. Tad je Sjeverna Koreja uz kinesku pomoć napala Južnu Koreju s ciljem da ju stavi pod komunističku vlast. U Europi se tada pojavila bojazan od širenja komunizma, pa su Francuska, Italija, Zapadna Njemačka i države Beneluxa pod sloganom „zajedno smo jači“ potpisale ugovor o osnivanju Europske obrambene zajednice, u kojemu je previđeno da snage sigurnosti tih zemalja budu pod jednim vrhovnim zapovjedništvom. Ovaj ugovor nikada nije proveden u djelo, prvenstveno zbog otpora Francuske čiji je parlament 1954. odbio ovaj projekt.

No, tijekom godina stvoreni su određeni institucionalni preduvjeti za formiranje vojske EU-a. Od 1989. tako imamo njemačko-francusku brigadu s 6.000 vojnika, a od 1995. njemačko-nizozemski korpus kojemu su, u slučaju potrebe, podređene jedna nizozemska i jedna njemačka divizija s ukupno 40.000 vojnika. Tu je i Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ali i Eurocorps (interventna jedinica NATO-a koncipirana prvenstveno za potrebe EU-a). Tijekom posljednjih 12 mjeseci osnovan je i PESCO (Permanent Structured Cooperation – Stalna strukturirana suradnja), s 25 od 28 država članica Unije, kao okvir za strukturnu integraciju unutar Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, na temelju članka 42.6 Ugovora o Europskoj uniji.

Irealan projekt s ciljem dodatne EU integracije i ukidanja nacionalnih suvereniteta

Ideja o osnivanju vojske EU-a posebno je ojačala nakon izbora Trumpa za američkog predsjednika. Trump često kritizira NATO, što se u nekim europskim krugovima tumači kao njegova želja za ukidanjem toga vojnog saveza. No, Trump zapravo samo želi da europske države ispune normu od 2 % BDP-a za obranu. Takav je dogovor, a to je, dakako, i u interesu američkoga vojno-industrijskog kompleksa. SAD danas u obranu ulaže 3,1 %, a Njemačka tek 1,2 %.

Pred nekoliko dana u razgovoru za CNN Macron se usprotivio povećanju proračuna za kupovanje američkog oružja: „Ne želim da europske zemlje povećavaju svoj obrambeni proračun kako bi kupovali američko naoružanje ili od drugih. Smatram da ako povećamo proračun onda bismo morali graditi svoju autonomiju kako bismo postali stvarna suverena sila“. Dakako, Macronu bi odgovaralo da se više oružja kupuje u Europi jer bi tu profitirala francuska vojna industrija.

Na kraju treba istaknuti da je ideja osnivanja vojske EU-a – koja je potpuno irealna u situaciji dok postoji NATO savez (neovisno što o njemu mislili) – neraskidivo vezana uz utopističku ideju preobrazbe Europske unije u „Sjedinjene Europske Države“. Njemački i francuski cilj je postojeće probleme EU-a rješavati formulom „još više integracije“, iako je upravo dokidanje nacionalnih suvereniteta jedan od ključnih razloga jačanja desnih, tzv. populističkih i euroskeptičnih stranaka diljem Europske unije.

Davor Dijanović/HKV

Angela Merkel želi europsku vojsku: Ako želimo braniti svoju zajednicu, moramo sudbinu uzeti u svoje ruke

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari