Pratite nas

Komentar

Željko Glasnović: Odlučio sam formirati neovisnu listu za XI. Izbornu jedinicu

Objavljeno

na

Dragi Hrvati i hrvatski puče u Domovini, u Bosni i Hercegovini i izvandomovinskoj Hrvatskoj! Dragi moji hrvatski branitelji!

Pred nama su novi izbori i novi izazovi.

Odlučio sam istupiti iz HDZ-a i formirati neovisnu listu za XI. Izbornu jedinicu na predstojećim Izvanrednim parlamentarnim izborima u R. Hrvatskoj.

O detaljima liste i kandidatima informirati ću vas nakon sutrašnje predaje izborne liste u Državno izborno povjerenstvo.

Na ovakvu odluku ponukala me je prvenstveno moja savjest. Ne mogu i ne želim biti „smokvin list“ interesnim skupinama, niti još jedan statist u saborskim klupama.

Ako želimo preživjeti kao nacija moramo postaviti prioritetne političke ciljeve.
Hrvatski glasači ubrzo će biti zasipani suhoparnim podacima i praznim frazama posuđenim iz engleskog govornog područja. Politički kandidati većinom će govoriti ono što vi želite čuti, a izbjegavati će govoriti o onome što bi vi trebali znati. Tome će zdušno pomoći i partijske ćelije u meanstream medijima.

Prošlo je gotovo četvrt stoljeća od Domovinskoga rata, a R. Hrvatska još nije uspješno integrirala svoje ljudske i druge raspoložive resurse.

Zašto Hrvatska ostaje disfunkcionalna država?
Republiku Hrvatsku predugo vode interesne skupine čiji je prvenstveni cilj samointeres, a ne izgradnja funkcionalne i moderne države Hrvatske.
Dovoljno je sagledati stanje i odlazak mladih iz RH, položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, porušene mostove sa izvandomovinskom Hrvatskom i kaotično stanje u koje je dovedena braniteljska populacija.

Održivi razvoj utemeljen je na jednostavnim i funkcionalnim zakonima. U Hrvatskoj zakon djeluje unutar disfunkcionalnog političkog sustava.

Dok su Hrvati izvan R. Hrvatske namjerno isključeni iz političkog i ekonomskog razvoja matične države, nacionalne manjine u Hrvatskoj uživaju Ustavna prava po kojima su stekli privilegije koje nemaju manjine ni u jednoj državi Europske unije i šire. Uspostavljena je tzv. pozitivna diskriminacija, ali je istovremeno s druge strane uspostavljena negativna diskriminacija, jer su njime zakinuti hrvatski birači u cjelini.
Površna analiza sadašnjeg stanja potvrdit će da je R. Hrvatska samo indigo kopija bivše propale države po gotovo svim ključnim elementima. Ukorijenjena korupcija na svim razinama i socijalistička birokracija, u samom začetku, ubija svaki investicijski projekt. Ne možemo sebi priznati da je mentalna baština komunizma najveća prepreka napretku.

Skandalozno je da Hrvat rođen izvan domovine treba prosječno 3 godine kako bi dobio hrvatsko državljanstvo. Također je skandalozno da ljudi koji su desetljećima destruirali hrvatsku državu, još sjede u saborskim klupama i u svim tijelima državne vlasti. Retroaktivni zakoni koji će se obračunati s poslovnim kriminalom, ratnim profiterstvom i izdajom nacionalnih interesa nikad nisu došli u saborsku proceduru. Akademska i kadrovska lustracija ostaju tabu teme u hrvatskom društvu.

Bez uspostave novog sustava vrijednosti Hrvatska neće doživjeti katarzu.
Bez snažne R. Hrvatske upitan je opstanak Hrvata u BiH. A bez opstanka Hrvata u BiH upitan je opstanak R. Hrvatske jer bez njih ostaje bez strateške dubine. Državni ured za Hrvate izvan R. Hrvatske i Saborski odbor za Hrvate izvandomovinske Hrvatske, podbacili su u ispunjavanju svojih obveza prema Hrvatima u BiH, bez kojih danas ne bi postojala slobodna Republika Hrvatska.

Stvara se nova generacija iseljenika.

Dok Hrvati u područjima od posebne skrbi napuštaju zemlju, hrvatska vlada nastavlja financiranje protuhrvatskih projekata.

Jedan filozof ovako je dao definiciju fanatika: „To je čovjek koji se bori za neke ciljeve, a kad ih ostvari zaboravi ciljeve za koje se borio.“
Ne želim biti dio te skupine.
Hrvatskoj je nužno potrebna jaka i moderna desnica, utemeljena na 10 Božjih zapovijedi, kao obrana od moralne anarhije. Takva politička opcija do sada nije bila prisutna na javnoj i političkoj sceni u R. Hrvatskoj. Sve svoje potencijale i napore uložit ću u njezinu izgradnju, u izgradnju i preobrazbu Hrvatske.
Hrvatski branitelji, Hrvati u Domovini i Hrvati izvan Domovine, kao jedno jedinstveno biće, pozvani su biti aktivni sudionici i nositelji te preobrazbe.

„ONAJ TKO VLADA HRVATSKOM, MORA BITI NEUSTRAŠIV U TOJ MISIJI. I U NEKOM SVETOM GNJEVU BITI SPREMAN ISPREVRTATI STOLOVE SVAKOM DRZNIKU KOJI BACI OKO NA BILO KOJI DJELIĆ NJEZINA DOSTOJANSTVA I INTEGRITETA. AKO JE IŠTA NEPRIMJERENO, ONDA SU TO STRAH, POPUSTLJIVOST, NESIGURNOST, MANJAK SPREMNOSTI NA ŽRTVU…“
(p. IKE MANDURIĆ)

Vojnički pozdrav,
general Željko Glasnović,
nositelj Nezavisne liste za XI. Izbornu jedinicu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Karolina Vidović Krišto – Vukovar je Hrvatska!

Objavljeno

na

Objavio

Na novinske naslove koji se odnose na aktualnu odluku Ustavnog Suda, a u kojima se suptilno ili pak otvoreno sugerira da se problem odnosi samo na Vukovarce, reagirala je novinarka Karolina Vidović Krišto, upozorivši da Vukovarci i Vukovar nisu sami. ‘Vukovar je Hrvatska‘, upozorila je Vidović Krišto.

Naslovi u medijima i primjer ove izjave ministra branitelja potpuno su krivi pristup i okretanje glave od biti problema.

Vukovar nisu branili samo Vukovarci, nego dragovoljci i branitelji različitih narodnosti iz svih djelova Hrvatske i svijeta.

U Vukovaru se nije branio samo grad nego cijela hrvatska država.

Žrtva Vukovara, velika, nepreboljena žrtva Vukovara Hrvatskoj je donijela pobjedu u obrambenom Domovinskom ratu.

Zbog svega toga, dragi prijatelji, pitanje Vukovara nije pitanje grada, nego države, komentirala je Karolina Vidović Krišto

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentar

Jan Ivanjek: Dugoročni cilj i dalje treba biti nabava 18 lovaca

Objavljeno

na

Objavio

Kako je u tijeku novi natječaj za višenamjenski borbeni avion, dobar je trenutak da se nešto detaljnije osvrnem na sam broj aviona. U taktičko-tehničkoj studiji definirana je potreba za 12 VBA.

Struka je zapravo tražila 24, što je broj koji je zadnje bio aktivan prije 20-ak godina. Tada je, da bi se to zadržalo, dogovorena modernizacija 24 MiG-a na izraelski standard 21-2000.

No promjenom vlasti 2000., među brojnim štetočinskim potezima prema HV-u, od modernizacije se odustaje i ide na mnogo jeftinij remont samo 12 aviona u Rumunjskoj, a druga serija od 12, i to mlađih MiG-ova, nikada nije upućena na isti, te je jedna od dvije lovačke eskadrile ugašena.

Zbog financijskih, tehničkih i ljudskih ograničenja aktualna T-T studija se zadovoljila s 12 borbenih aviona, iako se nije odustalo od dugoročne želje za većim brojem aviona.

S 12 se omogućava gradnja novog sustava, obuka mladih pilota, kojih se s 12 aviona godišnje može obučiti samo par, održavanje dežurstva, redovne trenaže, te razvoj borbenih sposobnosti.

Ako procijenimo 70% ispravnosti, računica kaže da će 3-4 aviona uvijek biti na održavanju. Od preostalih 8-9, 3 su rezervirana za dežurni borbeni dvojac, DBD, što ostavlja 5-6 aviona za obuku i trenažu.

Dugoročni cilj i dalje treba biti 18 lovaca, što je uvjetovano ne samo rastom kapaciteta i sposobnosti, već i geografijom Hrvatske.

Da bi se pravodobno mogao presresti svaki cilj u hrvatskom zračnom prostoru, uključujući i na krajnjem jugu zemlje, oko našeg jadranskog bisera Dubrovnika, potrebna su 2 DBD-a. Jedan na Plesu, i jedan u Zemuniku. Dakle 6 ispravnih aviona moralo bi biti uvijek na dežurstvu, što je neostvarivo s ukupno 12 aviona, ali je itekako izvedivo s njih 18.

Zato ideje poput 6 ili manje novih aviona nemaju svrhu: odbijanjem DBD-a, ostala bi 2-3 aviona, što je nedovoljno i za trenažu. Spominjala se i mogućnost nabave modalitetom 8+4. S obzirom na dinamiku isporuke, gradnje sustava i infrastrukture, te tijek obuke osoblja, ova opcija mogla bi biti prihvatljiva.

Tako bi se počelo plaćati prvih 8, a nekoliko godina kasnije preostala 4, no njihova isporuka ne bi smjela biti sporija od dinamike kojom bi posljednja 4 aviona ionako bila isporučena.

U ovoj varijanti je presudno da se ugovorom obuhvati svih 12 aviona i spriječi bilo kakvo odustajanje od druge serije u slučaju promjene političke klime, kako se ne bi reprizirala grozna odluka od prije 20 godina. No ipak se treba težiti nabavi svih 12 odjednom.

I jedno semantičko pitanje za kraj. Zašto se govori borbeni avion, a ne zrakoplov? Svaka je letjelica zrakoplov, a avion je specifična vrsta zrakoplova. Svi avioni su zrakoplovi, ali nisu svi zrakoplovi avioni, komentirao je vojni analitičar Jan Ivanjek

Večeras me možete gledati na prvom programu HTV-a u Temi dana, odmah poslije Dnevnika, na temu napetosti u Hormuškom tjesnacu.

 

Bugarska kupuje američke borbene zrakoplove F-16 Block 70

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari