Connect with us

Komentar

ŽELJKO GLASNOVIĆ: U sjećanje na nedužno umorene žrtve “Holodomora”

Objavljeno

on

Zadnje subote u studenom (svake godine) održava se skup sjećanja na žrtve “Holodomora”. Tijekom 1932. i 1933.g. sovjetski režim umorio je 4.5 – 7.0 milijuna Ukrajinaca, od toga više milijuna djece, a 2 milijuna poslao u konclogore.

Riječ “holod” (glad) proglašena je “kontrarevolucijskom glasinom”.
Staljin je namjeravao uništiti ukrajinske seljake koji su činili 80% stanovništva republike i time predstavljali bazu ukrajinskog nacionalnog preporoda vođenu intelektualcima.

“Vodovi smrti” NKVD-a (komunistička tajna policija), poslani su iz Rusije kako bi stražarili na poljima i pred skladištima hrane.

Cijela istočna Ukrajina je blokirana i brzo pretvorena u konclogor gladi i smrti. Šef NKVD-a Lazar Kaganović, bijesan što je nedovoljan broj Ukrajinaca bio strijeljan, odredio je kvotu od 10 000 smaknuća tjedno. Osamdeset posto ukrajinskih intelektualaca je pogubljeno.
Tijekom oštre zime 1932./1933.g. strijeljano je ili je umiralo od gladi i hladnoće 25 000 Ukrajinaca na dan. Krađa hrane, koja je postala vlasništvo socijalističke države, kažnjavana je s najmanje 5 godina zatvora ili češće pogubljenjem.

U ruralnim područjima kanibalizam je postao uobičajena pojava. Mnogi zapadni izvjestitelji, posebno oni koji su simpatizirali komunističku misao, prikazivali su izvješća kao izmišljene priče za zastrašivanje.
“Kulturni marksist” Miroslav Krleža također je hvalio Staljinovu “agrarnu reformu” u svojim napisima nakon putovanja SSSR-om.

Zajedničkom izjavom koju su podržale 63 svjetske zemlje, na svom 58. zasjedanju, Generalna skupština UN-a, termin “Holodomor” prvi put je unijela u međunarodni politički rječnik.

Do osamostaljenja Ukrajine 1990.g. taj je genocid bio tabu tema. Očito je kako je u RH i danas tabu tema. Deset zemalja (SAD, Kanada, Estonija, Argentina, Australija, Italija, Mađarska, Litva, Gruzija i Poljska su već priznale “Holodomor” kao akt genocida nad ukrajinskim narodom.

Prije nekoliko godina predstavnici Ukrajinske manjine uručili su predsjedniku Hrvatskog Sabora, Luki Bebiću, zahtjev o otvaranju rasprave na državnoj razini o temi holodomora. Kao svake godine, ni jedan se predstavnik hrvatske vlasti nije pojavio na komemoraciji. Ignoriranje ovog događaja od strane hrvatskih političara, hrvatskih medija i nevladinih organizacija dokazuje kako “Željezna zavjesa” u RH nije srušena.

U sjećanje na nedužno umorene
Željko Glasnović

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR