Pratite nas

Razgovor

Željko Kekić: Hrvatskoj treba lustracija

Objavljeno

na

Knjiga “Čovjek i njegova sjena” svjedoči o progonu političkih neistomišljenika montiranim sudskim procesima te grijesima komunističke ideologije posebno UDBE. U Studiju 4 o toj je temi bilo govora s autorima knjige Antom Kovačevićem i Željkom Kekićem Paukom, bivšim agentom jugoslavenske obavještajne službe.

Ova je knjiga projekt koji stvaraju žrtva i progonitelj, a sve s ciljem pomirbe. “Ideologije se ne mogu miriti, ali ljudi mogu i moraju. To je kršćanski”, naglašavaju gosti.

“Željko Kekić je bivši agent UDBE koji je sam sebe lustrirao. To je moralna lustracija bez zakona o lustraciju“, rekao je Kovačević. “Odlučio sam se ispričati zbog istine. 90-ih sam vidio da će opet biti dio zabranjene povijesti. Smatrao sam, kao djelatnik UDBE, da moram ispričati hrvatskoj javnosti što smo radili“, rekao je Kekić.

Kekić je rekao kako je radio u odjelu tajne pratnje. Tamo su uhodili “objekte”, a jedan od tih je bio i Anto Kovačević, kojeg su pratili 24 sata, sve dok je bio na teritoriju SFRJ. Kovačević je završio u zatvoru u Zenici, zato što se ogriješio o tadašnji režim. “Mislim da mu je bio najveći krimen druženje s Markom Veselicom i njegovo ponašanje za vrijeme svog boravka u Beču”, rekao je Kekić.

“18. listopada bio sam kidnapiran od strane UDBE i odveden u nepoznatom pravcu. U montiranom političkom procesu, osuđen sam na osam i pol godina zatvora u Zenici i konfiskaciju imovine”, naglasio je Kovačević. “Osuđen sam zbog drugačijeg shvaćanja slobode nego što su to radili komunisti”, naglasio je.

Kekić je rekao kako smatra da Hrvatskoj treba lustracija, ali isto tako da je gotovo siguran da do iste neće doći. “Prošlo je previše vremena i uništeni su mnogi dokumenti”, napomenuo je. “Na mene je bilo velikih pritisaka od strane kolega. Čak su mi prijetili i likvidacijom. No, smatram da sam bio obavezan reći što sam znao i čemu sam svjedočio, zbog budućnosti i naše djece”, rekao je Kekić.

“Mi smo u Domovinskom ratu pobijedili neke strukture, ali smo poslije rata dopustili tim istim obavještajnim jugoslavenskim strukturama da nam kroje odijelo i da vladaju danas s nama”, ukazuje Kekić.

 

Željko Kekić: Organizirao sam zadnju feštu Udbe, a godinu kasnije prvu prisegu HOS-a sa ‘Za dom spremni’

Što vi mislite o ovoj temi?

Razgovor

Jan Ivanjek: Postrojavanje četnika u BiH je priprema za neke buduće sukobe

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovao vojni analitičar Jan Ivanjek.

♦ Je li Srbija pokušala spriječiti nabavku izraelskih F-16 jer bi je to dovelo u inferiorni položaj?
♦ Kakvi su planovi MORH-a nakon propale nabavke izraelskih F-16 Barak?

♦ Je li medijska kampanja koja je u početku te izraelske zrakoplove nazivala starim kantama, a kad su se pojavili problemi realizacije žestoko napala odgovorne, bila potaknuta nekim vanjskim čimbenicima, poput konkurentskih proizvođača zrakoplova ili nekih susjednih država kojima ne odgovara jačanje borbene moći HV-a?

♦ Kakav bi vojni učinak za HV imala jedna eskadrila borbenih zrakoplova poput primjerice F-16 Barak?
♦ Što je u pozadini ‘spontanih’ prosvjeda u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Albaniji?

♦ Jesu li beogradski prosvjedi upozorenje predsjedniku Srbije Vučiću?
♦ Ima li inicijativa priznanja Kosova veze s tim prosvjedima?

♦ Na koji način određene tajne službe potiču prosvjede?
♦ Može li Srbija vojno intervenirati ua Kosovu?

♦ Kakve su vojne mogućnosti kosovskih oružanih snaga?
♦ Hoće li doći do ujedinjenja Kosova i Albanije i kako na to gledaju velike zainteresirane sile?

♦ Što znači postrojavanje četničkih paravojnih formacija u BiH?
♦ Zašto je u Čapljini uspostavljena satnija mornaričko-desantnog pješaštva HV-a?

♦ Kakvo je stanje i vojna sposobnost HV-a?
♦ Koliko bi Hrvatska trebala imati profesionalnih vojnika?
♦ Treba li uvesti obavezu služenja vojnog roka?

♦ Ako dođe do povećanja broja migranata u BiH, hoće li Hrvatska moći bez ograde čuvati svoj teritorij?
♦ Što se dogodilo s razbijenom islamskom državom u Siriji; gdje su završili isilovci?
♦ Jesu li dugoročne turske ambicije ostanak u NATO paktu?

♦ Zašto je ubojica u Novom Zelandu slušao četničke pjesme?
♦ Je li to predmet obrade obavještajnih sustava zemalja koje su izložene terorističkim napadima?

♦ Postoji li mogućnost da Balkan ponovo bude izložen nekom obliku agresije iz pravca arapskih zemalja ili Turske?
♦ Treba li Hrvatsku zabrinuti islamizacija BiH i naoružavanje bošnjačkog dijela?

♦ Može li Balkan ponovo postati ‘bure barute’ i je li Hrvatska dobro postavljena prema toj mogućnosti?
♦ Kakve su osobine nove hrvatske jurišne puške VHS 2?

♦ Hoće li HV nabaviti američke borbene helikoptere tipa Apache?
♦ Što znači nabavljanje protupješačkih i protuoklopnih helikoptera u Hrvatskoj i u Srbiji?

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

dr. Tado Jurić: Kompletna jugoistočna Europa je na koljenima

Objavljeno

na

Objavio

Treba raditi na poruci nade, međutim ta poruka mora imati temelj i mora imati zaista pravu strategiju, a ne samo želje, istaknuo je u srijedu 20. ožujka povjesničar dr. Tado Jurić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, gost HKR-ovih „Argumenata”, u kojima se – povodom „Tjedna solidarnosti i zajedništva s ljudima i Crkvom u BiH” – raspravljalo kako žive, kakvu pomoć trebaju i kako im se može pružiti još veća podrška i potpora da ostanu i opstanu na tom prostoru.

Žana Ćorić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, također HKR-ova gošća pojasnila je da su upravo osnovali jednu radnu skupinu – s obzirom na nove okolnosti u kojim se sve brzo mijenja, poput iseljavanja – te će prilagoditi postojeću strategiju Vlade Republike Hrvatske. I svjesni su da nisu dovoljno poradili na informiranju o tome što konkretno rade, a jako puno rade s mladima.

Naši ljudi imaju potencijala, a mi iz Republike Hrvatske pružamo im mogućnost da ih usvajaju i, naravno, poslije koriste u BiH

„Radimo puno na unapređenju njihovih znanja, vještina. Vjerujem i sigurna sam u to da su upravo ljudi ključ bilo kojeg uspjeha bilo koje tvrtke, a tako i zemlje.

Naši ljudi imaju potencijala – a mi iz Republike Hrvatske s onim mogućnostima na nekoj platformi, a u pitanju su specifična znanja – pružamo im mogućnost da ih usvajaju na jedan način i da, naravno, poslije koriste u Bosni i Hercegovini.”

Ima brojnih pomaka. Prvi put je hrvatska vlada na sastanak nedavno pozvala i predstavnike našeg Caritasa, rekao je mons. Tomo Knežević, ravnatelj Caritasa Bosne I Hercegovine, dok je na direktan upit – kako se izvući iz frustrirajuće situacije u kojoj hrvatske predstavnike u najviša tijela biraju Bošnjaci – odgovorio:

Ne smijemo zapasti u jednu melankoliju; sve ide niz brdo, ništa nema pozitivno

„Ne smijemo zapasti u jednu melankoliju; sve ide niz brdo, ništa nema pozitivno. Dio smo jugoistočne Europe gdje se usisava radna snaga. Druga stvar je: mi moramo učiniti, kao hrvatski korpus – bez obzira bili pozicija ili opozicija u BiH ili u RH – ne podijeliti Hrvate pa onda možeš raditi kako hoćeš”, pojasnio je i kroz primjer svoje zemlje upozorio da neki razliku Hrvate Hercegovine, Hrvate središnje Bosne – sam je dijete tog kraja iz Zenice – te Hrvate Posavine pa tamo imamo opet Hrvate iz zapadne Bosne koje se onda može dijeliti i po biskupijama.

„Takvo razmišljanje dolazi od pojedinih političara iz Republike Hrvatske. Mi smo jedan korpus i mi moramo imati svoje legitimne predstavnike da živimo demokraciju” – naglasio je – i da nadiđemo sebe i svoj egoizam, jer kad smo jedinstveni nitko nam ništa ne može.

Druga dva naroda jako dobro znaju gdje je granica preko koje u dijeljenju ne idu, baš ovih dana se to vidi u formiranju vlasti, rekao je mons. Knežević, dok je dr. Jurić bio vrlo oštar spominjući da postoje politički i ekonomski dinamizmi koji vode pražnjenju prostora od Hrvata.

Uloga države je ne samo da daje lažna obećanja, nego da ona zaista bude agencija prosperiteta, kod nas država tu ulogu uopće ne radi

„Uloga države je, ne samo da daje lažna obećanja, nego da ona zaista bude agencija prosperiteta. Kod nas država tu ulogu uopće ne radi. Propustila je biti agencija blagostanja i nade, ali stvarne nade”, rekao je i upitao se: Što stoji iza te strategije?

mons. Tomo Knežević i urednik Vlatko Ojvan

Možemo pogledati – pokušao je dati odgovor – cijela jugoistočna Europa se, zapravo, prazni i cijela istočna Europa se prazni. „Njemačka je usisala kompletnu radnu snagu istočne Europe i svih zemalja u okruženju. Nas je pretvorila ovdje u inkubator radne snage. Kompletna jugoistočna Europa je na koljenima, a mi smo samo jedan mikrokozmos u toj široj priči.”

To je jedna ekonomija koja je stvorila političku zajednicu Europsku uniju kako bi svoje interese realizirala, a naši političari nisu spremni odgovoriti globalizaciji, nastavio je te upozorio i na sljedeće:

„Vidimo da je u EU sloboda kretanja, tobožnja, radnika. Zašto onda nisu došli raditi Nijemci u Hrvatsku, ako je to kao jedan otvoreni proces protoka roba i ljudi? Sve ide njima u korist, a mi za svakog Hrvata kojeg izgubimo gubimo otprilike milijun, minimalno, kuna. Nama će se sada sve obiti o glavu i kroz to što će pasti mirovinski ustav uskoro – vidimo svaki dan se govori o tome – ali i dalje nam nije jasno što se događa.”

U ratu smo, no koji ne vidimo, bio je slikovit profesor s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u razgovoru s urednikom „Argumenata” Vlatkom Ojvanom.

(IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari