Pratite nas

Željko Komšić komentira dogovor Tihić – Čović

Objavljeno

na

Predsjedavajući Predsjedništva BiH, lider Demokratske fronte Željko Komšić ocijenio je danas u izjavi Feni da je predsjednik SDA Sulejman Tihić, dogovarajući s liderom HDZBiH Draganom Čovićem model rješenja presude Europskog suda za ljudska prava “Sejdić-Finci”, “ishitreno ocijenio da je došao trenutak da se lagano i bez većih problema krene u legalizaciju koncepta trećeg entiteta i da je ovo pravi trenutak da se napravi prvi korak”.

– Ljudi su svakako zasićeni, umorni od političara i njihovih priča, svađa, upozorenja međunarodne zajednice da BiH ne napreduje, popis postaje najvažnije pitanje etničke politike u BiH (iako je zapravo riječ o statističkoj aktivnosti), Zlatko Lagumdžija je izgubio podršku Čovića, a gubi podršku i Fahrudina Radončića, a sve to čini idealnu priliku da se Tihić, poput Dodika, nametne kao dugoročni „strateški“ partner Čovića – smatra Komšić.

Osim toga, predsjedavajući Predsjedništva smatra da je Tihiću ovo prilika da se ponovo i strancima predstavi kao „stabilizirajući, konstruktivni političar“ koji je sposoban postići dogovor.

– Kakav je to dogovor i što on znači za zemlju i nije baš važno, niti strance to uopće zanima. Vjerujem da je mnogo ljudi neugodno iznenađeno ovim Tihićevim potezom jer se on ipak predstavljao drugačijim. Čović tu nije bio nepoznanica, on je otvoreno govorio što hoće i on to ne krije. Čović je samo tražio partnera među bošnjačkim strankama i političarima koji će mu otvoriti put ka trećem entitetu kao „konačnom“ modelu ustroja BiH koji, po Čoviću, garantira istinsku ravnopravnost Hrvata u BiH. Lagumdžija mu je tu bio spreman puno dati i davao mu je, ali ne ovoliko kao Tihić. U tom smislu i Lagumdžijina reakcija na ovaj sporazum se može tumačiti jedino kao reakcija čovjeka koji “ispada iz igre“ – navodi Komšić.

Što god da bude s ovim sporazumom, kaže predsjedavajući, bilo da propadne bilo da se realizira, Tihić se ponovo “ustoličio kao pouzdan strateški partner Čoviću”.

– Međutim, Tihić ne bio ono što jest da u sporazumu nije predvidio i rezervnu mogućnost da, ako zatreba – a zatrebat će nekada sigurno, opet prevari Čovića. Jer ako pažljivo pogledate sporazum, Tihić jest pristao na teritorijalizaciju etničkog izjašnjavanja za člana Predsjedništva ali je etničkim sastavom te dvije izborne jedinice ostavio mogućnost da Bošnjak bude izabran iz izborne jedinice u kojoj su Hrvati većina. Ta mogućnost manipulacije je vjerovano razlog zbog kojeg Čović još nije definitivno pristao na ovaj sporazum. Čović nema dilema i tajni, on hoće treći entitet, Tihić mu je to spreman dati i ovim čini prvi korak. U svemu ovome, Tihića je samo strah da ne bude okarakteriziran kao novi Abdić i zato on ovo predstavlja kao jedino moguće rješenje, čak pravedno rješenje. Ne zaboravimo, tekst sporazuma u medije je pustio sam Tihić – da ispipa reakcije, a istovremeno nije objavio što je s Čovićem dogovarao o Mostaru. Jer i o tome se pričalo.
A presuda “Sejdić-Finci” i priča o ravnopravnosti Bosanaca i Hercegovaca kao pojedinaca – koga to zanima? Ne zanima ni domaće „faktore“ a strane još manje – navodi Komšić.

Kada su u pitanju predstojeći razgovori na visokom nivou 1. listopada u Briselu, Komšić kaže da bez obzira na to što se tamo dogodi i bez obzira na to kako to da bude okarakterizirano, “nama u BiH mora biti jasno da ćemo mi u EU, najranije ući onda kada i Srbija”.

– Prije toga nećemo, ali nakon toga možemo – to jedino ovisi o nama. Osim toga, u narednih najmanje desetak godina, sigurno nema ulaska u EU, nikome – ocijenio je.

Kazao je i da nedavno glasanje u Europskom parlamentu neće ugroziti bezvizni režim za građane BiH.

– Riječ je samo o usvajanju potrebne legislative da zemlje Šengena mogu brzo reagirati u slučaju povećanog priliva azilanata – kazao je Feni predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Najave

‘Srce Vukovara’ – projekcija filma o vukovarskoj ratnoj bolnici

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu ovogodišnjeg Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju Gradska knjižnica Kaštela i Hrvatska udruga Benedikt organiziraju prikazivanje dokumentarnog filma o vukovarskoj ratnoj bolnici 1991. godine pod nazivom “Srce Vukovara”.

Projekcija filma „Srce Vukovara“ održat će se 15. studenog 2018. (četvrtak) s početkom u 18.30 sati u dvorani kaštela Vitturi u Kaštel Lukšiću.

Kroz iskaze djelatnika Vukovarske bolnice i pacijenata film govori o okolnostima u Vukovarskoj bolnici za vrijeme Domovinskoga rata, o uvjetima u kojima je medicinsko osoblje te bolnice uspijevalo ne samo funkcionirati, nego čak biti i vrlo učinkovito.

Grad je gotovo 90 dana bio u neprijateljskom okruženju, pod stalnim granatiranjem, a bolnica je skrbila za više od 400 teških i isto toliko lakših ranjenika. Bez osnovnog medicinskog materijala, krvne plazme, analgetika, anestetika i krvi, a veliki je problem bio i nedostatak vode, hrane i struje.

Scenarist i redatelj filma je vukovarski branitelj Stipe Majić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Italija se odbija pokoriti Bruxellesu i ostaje pri proračunu

Objavljeno

na

Objavio

“Populistička koalicija” u Italiji odbija se pokoriti Europskoj komisiji i u utorak ne bi trebala predati nikakvu modifikaciju svog proračuna za 2019. čime riskira financijske sankcije, čije je pokretanje i dalje neizvjesno.

Koalicija koju čine desna Liga i antiestablišmentski Pokret 5 zvijezda drži da će se proračunom protiv strogih mjera pokrenuti rast koji će omogućiti smanjenje deficita i duga.

Italija se treba izjasniti nakon sastanka šefa vlade, Giuseppea Contea i njegove dvojice zamjenika Mattea Salvinija iz Lige i Luigija Di Maioa iz M5S i zatim sastanka vlade predviđenog u 20 sati.

Europske vlasti se oglušuju na talijanske argumente i kritiziraju proračun koji najavljuje deficit od 2 posto BDP-a u 2019. i od 2,1 posto 2020.

Europska komisija odbacila je 23. listopada talijanski prijedlog proračuna za 2019. ocijenivši da na “nezapamćen” način krši europska pravila i zatražila od Rima da ga revidira u roku od tri tjedna ili će se suočiti s disciplinskim mjerama.

Komisija ne vjeruje da će Rim poštivati taj prag i drži da mjere predviđene proračunom mogu gurnuti deficit na 2,9 posto sljedeće godine i na 3,1 posto tijekom 2020.

Komisija razmatra rast od 1,2 posto, dok Rim predviđa rast od 1,5 posto.

“Ne pregovara se o stopi rasta, to je rezultat potpuno tehničke procjene”, rekao je u utorak talijanski ministar gospodarstva Giovanni Tria demantirajući informacije tiska o razgovorima o reviziji proračuna.

(Hina)

 

Salvini nakon izbora u Bavarskoj: ‘Arrivederci, Merkel’

 

 

Orban: Salvini je moj ‘heroj’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari