Pratite nas

BiH

Željko Komšić se na popisu stanovništva 2013. izjasnio kao Bosanac!?

Objavljeno

na

Željko Komšić predsjednik Demokratske fronte i samoproklamirani kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na popisu stanovništva održanom 2013. godine izjasnio se u nacionalnom pogledu kao Bosanac.

Ovu je eksluzivnu vijest, dopisniku Hrvatskog Medijskog Servisa iz Sarajeva prenio je vjerodostojan izvor blizak političkom krugu samog Komšića, pod uvjetom zadržavanja anonimnosti. Razlog “povjeravanja“ je, kako je objašnjeno, prije svega sama priroda činjenice koja definitivno Komšića isključuje iz bilo kakve mogućnosti da se kandidira na poziciju naroda kome i po vlastitom određenju ne pripada  ali i velika odgovornost našeg sugovornika prema političkoj zbilji i njegova bojazan od mogućih negativnih posljedica na ukupnu stabilnost Bosne i Hercegovine koja bi nastupila opetovanim nametanjem jednom konstitutivnom narodu nelegitimnog, a po ovome i nelegalnog predstavnika BH Hrvata.

Objašnjenje za ovo najnovije Komšićevo nacionalno opredjeljenje leži, mišljenja smo, prije svega u vremenskom kontekstu kada je popis stanovništva održan. Podsjetimo popis pučanstva održan je nakon brojnih prolongiranja u listopadu 2013.godine.

Tada je Komšić „odrađivao“ odnosno privodio kraju drugi uzastopni mandat člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i to iz reda hrvatskog naroda. U tom momentu pri samom kraju svoga mandata, svjestan činjenice da se ne može nakon dva uzastopna mandata kandidirati i treći put zaredom Komšić je čini se bio rasterećen svojim službenim „Hrvatstvom“, te je jednostavno prilikom davanja podataka koji su unošeni u popisni materijal napokon pošteno deklarirao svoju nacionalnu pripadnost.

Komšić uostalom nije nikada ni skrivao svoju probosanku politiku i gotovo s prezirom je u nekim intervjuima sebe deklarirao kao „ja sam nekakav Hrvata“, pa se ova vijest i  u cjelosti uklapa u njegov politički habitus.

Ono što ovu vijest čini značajnom i koja je naravno lako provjerljiva bilo Komšićevim javnim priznanjem bilo službenim uvidom u popisni materijal če u svakom slučaju najavu kandidature samog Komšića umnogome problematizirati, a ukoliko Središnje izborno povjerenstvo BiH bude zauzelo leaglistički stav morat će pribaviti službenu potvrdu ove za sada vrlo indikativne vijesti.

Naime, jedna od glavnih teza kojima sarajevski pobornici Komšićeve kandidature nastoje legalizirati njegovu kandidaturu jeste stav da su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine prije svega Hrvat, Bošnjak i Srbin a vrlo malo ili po njima nimalo legitimni predstavnici hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda.

Nakon možebitne službene potvrde ove ekskluzive, svi zagovaratelji tzv. građanske države izgubit će i ovaj ionako manjkav atribut za ovu kontroverznu situaciju. Jer složiti će se većina, dopustiti osobi koja se čak ni u nacionalnom pogledu ne izjašnjava kao pripadnik naroda, čije interese kani zastupati u najvišem tijelu izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini bio bi coup de grace u tijelo upravo samoj Bosni i Hercegovini./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hrvatska uvodi vize za građane Bosne i Hercegovine

Objavljeno

na

Objavio

Da bi ušli u Republiku Hrvatsku, građani Bosne i Hercegovine od 2021. godine morat će izvaditi posebnu vizu koja traje 90 dana te popuniti obrazac koji stoji 14 konvertibilnih maraka (oko 60 kuna). Kako je navedeno na službenoj stranici Europskog sustava za odobrenje putovanja (ETIAS), riječ je o posebnoj vrsti odobrenja i nesmetanog boravka na teritoriju Schengena u trajanju od 90 dana, javlja Večernji.ba

Viza prije puta

– Građani Bosne i Hercegovine od početka 2021. godine morat će dobiti vizu prije nego što krenu na put – piše na web-stranici ETIAS-a. 
Europska komisija u svom službenom listu netom je objavila izmjene i dopune viznog sustava kojim je predviđeno da i državljani Bosne i Hercegovine moraju preko interneta ispuniti poseban obrazac. U njemu će odgovoriti na brojna pitanja – ne samo osnovne podatke nego i imaju li veze s terorističkim organizacijama, drogiraju li se, jesu li osuđivani, jesu li se bavili krijumčarenjem ljudi. Također, morat će predočiti i svoju povijest zaposlenja, navesti kamo su ranije putovali u zemlje EU te odgovoriti na određena sigurnosna pitanja.

Naglašava se da putovnica podnositelja mora vrijediti najmanje tri mjeseca od dana planiranog ulaska u EU. 
Sve će stajati sedam eura, a viza ETIAS-a vrijedit će tri godine. S njom se može u tom razdoblju ulaziti i izlaziti iz EU kad god hoćete. Ostaje ograničenje da jedan dopušteni boravak na teritoriju Schengena ne smije biti dulji od 90 dana. Podnositelju će trebati desetak  minuta da odgovori na sva pitanja ETIAS-a.

Nakon toga se podaci automatski obrađuju i odgovor na zahtjev za vizu treba stići na e-mail najdulje za četiri dana. U ETIAS-u ističu da će 95 posto prijava obraditi u roku od nekoliko minuta i nakon toga na e-mail poslati obavijest o statusu. Očekuju da će skoro svi zahtjevi biti odobreni u tih nekoliko minuta. Rok od četiri dana ostavljen je za rješavanje nekih specifičnih situacija, poput nepotpune ili neprecizne dokumentacije. Ako ni nakon 96 sati nema odgovora, smatra se da je podnositelju odbijen zahtjev za vizu.

Žurna putovanja

Glavni tajnik Europskog pokreta u BiH Haris Plakalo još prošle godine naveo je kako bi čekanje na odgovor nekoliko dana mogao biti problem za stanovnike BiH, pogotovo one koji žive na samoj granici jer je teško predvidjeti razloge žurnog posjeta zemljama Europske unije.

Može se očekivati da će Republika Hrvatska početi s primjenom toga čim postane članica Schengena, Ovaj sustav jednako će se odnositi na 60 država koje imaju potpisane bezvizne režime za svoje građane s Europskom unijom, uključujući SAD, Kanadu, Australiju, ali i Ujedinjeno Kraljevstvo kada se okončaju sve formalnosti oko njihova izlaska iz Europske unije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dodik: Hrvate ćemo podržati osim u priči oko NATO-a

Objavljeno

na

Objavio

Novoizabrani član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da je otvoren za razgovore o svim temama i suradnju sa političarima koji dijele stavove SNSD, poput lidera HDZ Dragana Čovića.

Dodik je za “Srpski telegraf” rekao da se sa Čovićem složio da treba raditi na promjenama Izbornog zakona kojim bi se obezbijedilo da svaki od tri entiteta ima pravo da glasa samo za svoje predstavnike.

Promjene tog zakona nužne su, jer je, objašnjava, na posljednjim izborima Čović dobio najviše glasova hrvatskog naroda, HDZ osvojio više glasova nego ikad, ali on nije postao član Predsjedništva.

“To se desilo zato što su Bošnjaci po nalogu Islamske zajednice glasali za Komšića i omogućili da on pobedi uprkos stvarnoj volji hrvatskog naroda. Bošnjaci su svaki treći glas dali Komšiću i uveli ga u Predsjedništvo”, rekao je Dodik.

Na pitanje da li će SNSD i HDZ formirati postizbornu koaliciju, Dodik kaže da bi ona mogla da bude programska.

“Radit ćemo na stvarima oko kojih postoji zajednički interes u službi BiH. Međutim, to što HDZ zagovara ulazak u NATO ne podržavamo, tu nema usaglašavanja i jasno je da bez naše volje toga nema”, rekao je Dodik.

Prema njegovim očekivanjima, formiranje vlasti u BiH će potrajati.

“S druge strane, poslije izbora u RS sve je pod kontrolom i očekujem da će organi biti formirani već u prvoj polovini decembra”, zaključio je Dodik.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari