Pratite nas

BiH

Željko Komšić se na popisu stanovništva 2013. izjasnio kao Bosanac!?

Objavljeno

na

Željko Komšić predsjednik Demokratske fronte i samoproklamirani kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na popisu stanovništva održanom 2013. godine izjasnio se u nacionalnom pogledu kao Bosanac.

Ovu je eksluzivnu vijest, dopisniku Hrvatskog Medijskog Servisa iz Sarajeva prenio je vjerodostojan izvor blizak političkom krugu samog Komšića, pod uvjetom zadržavanja anonimnosti. Razlog “povjeravanja“ je, kako je objašnjeno, prije svega sama priroda činjenice koja definitivno Komšića isključuje iz bilo kakve mogućnosti da se kandidira na poziciju naroda kome i po vlastitom određenju ne pripada  ali i velika odgovornost našeg sugovornika prema političkoj zbilji i njegova bojazan od mogućih negativnih posljedica na ukupnu stabilnost Bosne i Hercegovine koja bi nastupila opetovanim nametanjem jednom konstitutivnom narodu nelegitimnog, a po ovome i nelegalnog predstavnika BH Hrvata.

Objašnjenje za ovo najnovije Komšićevo nacionalno opredjeljenje leži, mišljenja smo, prije svega u vremenskom kontekstu kada je popis stanovništva održan. Podsjetimo popis pučanstva održan je nakon brojnih prolongiranja u listopadu 2013.godine.

Tada je Komšić „odrađivao“ odnosno privodio kraju drugi uzastopni mandat člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i to iz reda hrvatskog naroda. U tom momentu pri samom kraju svoga mandata, svjestan činjenice da se ne može nakon dva uzastopna mandata kandidirati i treći put zaredom Komšić je čini se bio rasterećen svojim službenim „Hrvatstvom“, te je jednostavno prilikom davanja podataka koji su unošeni u popisni materijal napokon pošteno deklarirao svoju nacionalnu pripadnost.

Komšić uostalom nije nikada ni skrivao svoju probosanku politiku i gotovo s prezirom je u nekim intervjuima sebe deklarirao kao „ja sam nekakav Hrvata“, pa se ova vijest i  u cjelosti uklapa u njegov politički habitus.

Ono što ovu vijest čini značajnom i koja je naravno lako provjerljiva bilo Komšićevim javnim priznanjem bilo službenim uvidom u popisni materijal če u svakom slučaju najavu kandidature samog Komšića umnogome problematizirati, a ukoliko Središnje izborno povjerenstvo BiH bude zauzelo leaglistički stav morat će pribaviti službenu potvrdu ove za sada vrlo indikativne vijesti.

Naime, jedna od glavnih teza kojima sarajevski pobornici Komšićeve kandidature nastoje legalizirati njegovu kandidaturu jeste stav da su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine prije svega Hrvat, Bošnjak i Srbin a vrlo malo ili po njima nimalo legitimni predstavnici hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda.

Nakon možebitne službene potvrde ove ekskluzive, svi zagovaratelji tzv. građanske države izgubit će i ovaj ionako manjkav atribut za ovu kontroverznu situaciju. Jer složiti će se većina, dopustiti osobi koja se čak ni u nacionalnom pogledu ne izjašnjava kao pripadnik naroda, čije interese kani zastupati u najvišem tijelu izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini bio bi coup de grace u tijelo upravo samoj Bosni i Hercegovini./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Danas konstituirajuća sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH

Objavljeno

na

Objavio

Novoizabrani izaslanici u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas će položiti prisegu, čime će biti okončan postupak konstituiranja federalne zakonodavne vlasti.

Predsjedateljica iz starog saziva Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara za danas je zakazala sjednicu novog saziva Doma naroda Federalnog parlamenta, piše Klix.ba.

Na dnevnom redu konstituirajuće sjednice naći će se Izbor privremenih radnih tijela Doma naroda Parlamenta FBiH, Izvješće Privremenog mandatno-imunitetnog povjerenstva, polaganje prisege, izbor predsjedatelja i dopredsjedatelja Doma naroda Parlamenta FBiH i zbor izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da je Narodna skupština RS-a ranije izabrala izaslanike iz reda srpskog naroda nakon okončanja procedure izbora izaslanika iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u Parlamentu FBiH stvorit će se sve pretpostavke i za konstituiranje Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U najavljenom dnevnom redu je i Prijedlog proračuna Federacije BiH za 2019. godinu. Proračun, kao i prateći akt, zakon o njegovom izvršenju, predloženi su po žurnom postupku, kao i dopuna Zakona o proračunima. Usvajanjem ovih dokumenata entitet Federacija BiH izaći će iz financijske krize u kojoj se nalazi od 1. veljače 2019. godine, a koja je rezultat neusvajanja proračuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Potvrđena optužnica osmorici pripadnika tkz Armije BiH za ratni zločin nad Hrvatima u središnjoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu državnog odvjetništva protiv osmorice nekadašnjih zapovjednika i pripadnika Armije BiH za ubojstvo najmanje 12 hrvatskih civila i ratnih zarobljenika u mjestu Križančevu Selu u Središnjoj Bosni gdje su po podacima hrvatske strane ubijene najmanje 64 osobe u jednoj od najkrvavijih vojnih operacija bošnjačkih postrojbi.

Kako je objavio portal Dnevnik iz Mostara koji sustavno prati procesuiranje ratnih zločina nad Hrvatima, optužnica je potvrđena više od četvrt stoljeća nakon što je zločin počinjen. Za ratne zločine nad hrvatskim civilima i ratniim zarobljenicima optužnice su podignute protiv Ibrahima Purića, Ibrahima Tarahije, Nijaza Sivre, Rušita Nurkovića, Almira Sarajlića, Šaćira Omanovića, Kasima Kavazovića i Sadika Omanovića.

U vrijeme počinjenja ratnog zločina u Križančevu selu u općini Vitez Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade i zapovjednik taktičke skupine sjever 3. korpusa, Tarahija je bio zapovjednik treće bojne 325. brdske brigade, Sivro pomoćnik zapovjednika za sigurnost te postrojbe, Nurković pomoćnik zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost i vjerska pitanja, dok su ostala četvorica optuženih bili vojnici u postrojbi čiji su pripadnici počinili zločine odnosno bili izravni sudionici zločina.

Oni su konkretno optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela te manjim naseljima Šafradina i Dubravice, gdje je 22. prosinca 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te su sustavno sudjelovali u pljačkanju i uništavanju njihove imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.

Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.

(Hina)

 

Križančevo selo – Strašan zločin tkz Armije BiH nad Hrvatima Srednje Bosne

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari