Pratite nas

Intervju

Željko Komšić: Što se tiče građanske BiH, da ja sam zagovornik toga

Objavljeno

na

Noćas nakon proglašenja rezultata na izborima u BiH novinarka HRT-a Elizabeta Gojan razgovarala je s novim članom Predsjedništva BiH, kandidatom Demokratske fronte Željkom Komšićem.

U razgovoru za HRT, između ostalog, Komšić je poručio kako će tužiti Hrvatsku.

Kako komentirate izjavu Dragana Čovića u obraćanju u izbornoj noći kada je komentirao Vašu pobjedu na izvorima?

Legalitet i legitimitet se kod nas izvlači iz Ustava. To o čemu govori Čović, to ne postoji u našem Ustavu. Na kraju i on je izabran po istim pravilima kao i ja sada, kao i ja u prethodna dva mandata. Ista su pravila, nije se mijenjao Ustav. Ljude koji dođu s takvom primjedbom upućujem na Ustav, da ga pročitaju. Vidjet će tamo da se i legalitet i legatimitet izvlači iz ustava, a ne iz naroda. Federacija BiH je jedna izborna jedinica za dva člana Predsjedništva. Nigdje ne stoji tko za koga mora glasati. Kad bude drugačiji ustav BiH, a ja se nadam da neće nikada, ja ću to poštovati. Dok god je ovako, ta pravila vrijede, i za Čovića i za mene. Njegovu poruku Bošnjacima ne bih komentirao. Ima li on nekakav problem s Bošnjacima, to je njegova stvar. Ne bi trebalo da je to tako, ne bi trebalo da svoje osobne pobjede ili poraze projiciramo na narode. Nekad pobjediš, nekad izgubiš, rekao je Komšić.

Dodao je da Čović može samo nagađati da je njega izabralo bošnjačko glasačko tijelo. Razumijem da je to u njegovoj glavi tako pstavljeno. U mojoj glavi je sasvim nešto drugo. Za mene su to građani BiH, građani koji imaju pravo glasati u Federaciji za Bošnjaka i Hrvata. Ponavljam, tako piše u Ustavu, rekao je.

Zašto Hrvati u Hercegovini osjećaju strah od Vašeg predstavljanja. Vi ste Hrvat, odlikovani pripadnik Armije BiH, dvaput ste bili i predstavljali hrvatski narod u Predsjedništvu BiH?

Ja ne predstavljam narod. Član Predsjedništva ne predstavlja narod. On može predstavljati samo i isključivo sve građane BiH. To piše u Ustavu. Kad polažete zakletvu pri preuzimanju funkcije, tamo piše nešto sasvim drugo. Ja sam Hrvat i tamo i sada. Sad nisam u Predsjedništvu pa sam Hrvat. Ne bih rekao da strah osjećaju Hrvati, nego politička elita. Čovjeka mičete s jedne pozicije, nije više toliko bitan, nije više toliko moćan kao što je bio. To što on okreće tu tezu i predstavlja sebe i u sebi projicira cijeli hrvatski narod, to je već problem druge vrste, rekao je Komšić o Čoviću.

Ja to nisam čuo od Hrvata, ja to stalno čujem od Čovića ili iz HDZ-a. Ne mislim da cijeli hrvatski narod misli baš kao Čović jer da misli onda bi najvjerojatnije on sada pričao s Vama, jer bi onda bile takve brojke, rekao je Komšić.

Ne slažem se s takvom tezom. Moj način gledanja na ovu zemlju, način gledanja na život je sasvim drugačiji. Za mene su svi ljudi moji, isti su. Zašto bih ih razlikovao ovog ili onog. Na kraju krajeva između nas, kao ljudi koji živimo u ovoj zemlji, nema baš toliko razlika da se može antropološki na nama prepoznati tko je tko, kad baš hoćemo da idemo u krajnost i da teze izvlačimo do apsurda. To o čemu govori Čović ne postoji u Ustavu, dodao je Komšić.

U prethodna dva mandata imao sam priliku surađivati s ljudima iz HDZ-a, s ljudima u oružanim snagama BiH koji su bili u HVO-u, ja vas upućujem da njih pitate kako su radili sa mnom. Nisam naivan, znam kakva je ova zemlja, znam političke orijentire u ponašanju, nisam ja nikakav protivnik bilo koga u ovoj zemlji. Ja sve te ljude doživljavam kao svoje. Iskustvo svih dužnosnika HDZ-a koji su bili na pozicijama ili ministara ili zamjenika, direktora, generala oružanih snaga BiH, ambasadora, bilo je pozitivno. Mislim da mi ne mogu prigovoriti ni jednu jedinu riječ ili postupak, da sam nešto pogrešno napravio ne vodeći računa o specifičnostima BiH, smatra Komšić.

Dolazite ponovno na vlast nakon četiri godine. Kažu mi kolege, koji su više upućeni u Vaše političko djelovanje jer su svakodnevno u BiH, da niste razmišljali zapravo o kandidaturi, ali da ste kao čelnik stranke pokušavali ostvariti na nižoj razini prava za građansku BiH, koju sanjate i želite, da to niste kao oporba uspjeli te da ste se zato odlučili za ovu političku borbu.

To je pogrešna procjena. Ja sam u svoju kandidaturu ušao onog trenutka kada sam vidio kako agresivno nastupa upravo Čović, HNS i HDZ, što su posljedice njihovog djelovanja, što pokušavaju napraviti. To je nešto na što ja ne mogu ljudski pristati, pa tek onda politički. Što se tiče građanske BiH, da ja sam zagovornik toga. Građanska BiH je, kako je mi zamišljamo i gledamo, sve ono što vi živite u zemljama Europske unije u najvećoj mogućoj mjeri. Želim napokon vidjeti da je u centru i ustavnog sistema, i naših zakona i našeg društvenog života pojedinac, centar svega. Pojedinac sa svim svojem osobnostima i sa svim svojim karakteristikama. To podrazumijeva da sam ja pojedinac i Hrvat, i Bošnjak, i Srbin, i Rom, i Židov, katolik, i musliman i pravoslavac. Svi moramo biti isti. Kad bolje razmislite, upravo ta građanska ideja zapravo pogoduje onima kojih ima manje. Oni dolaze u poziciju da budu isto tretirani, isto štićeni kao oni kojih ima više. Kad zaštitite mene kao pojedinca, štitite sve što je u meni sadržano. Nitko ne smije dirati ono što je moje plus moje dostojanstvo. Ne smije me dirati i ugrožavati po bilo kojoj osnovi – etničkoj, religijskoj, pripadništvu bilo kojoj grupi koja se organizira na legalan način. O tome ja govorim. Ne vidim da u tome ima išta protiv pripadnika konstitutivnih i nekonstitutivnih naroda nego naprotiv afirmiraju se njihova prava. Mi danas, nažalost , živimo u zemlji u kojoj je najveći problem biti manjina, bilo gdje. A uvijek je netko negdje u ovoj zemlji manjina. Dajte da te manjine izjednačimo na nivou njihovih individualnih prava s većinom, objasnio je Komšić.

Mislite da ćete to uspjeti to sa svojim sudruzima u tročlanom Predsjedništvu?

Nemoguće je ovako velike, ne političke, nego društvene preokrete napraviti preko noći. To ne postoji. No morate krenuti i napraviti korak. Otvorit će se vjerojatno u idućem razdoblju priča o promjeni Ustava BiH. Imamo i neke međunarodne obveze. Kad se otvore te priče i izađete s tom idejom koja nije ni protiv koga, izlazite s idejom čije utemeljenje možete tražiti i u međunarodnim obvezama vaše države, dakle BiH, dokle ćete dobaciti s realizacijom te ideje, to nije potpuno u vašim rukama. To je u dobroj mjeri u ovakvom sistemu u kojem mi živimo u BiH, to je malo u rukama i nekih drugih. Ali imate argumentaciju za takvu ideju. Ako ste u prilici da sudjelujete u razgovorima, borit ćete se i inzistirati da se to dogodi, rekao je Komšić.

Imali smo unazad godinu dana priču o izmjenama izbornog zakona gdje se kroz formu izmjene izbornog zakona želio mijenjati čak ustavni karakter BiH, ovakve,  dejtonske. Uspjeli smo to zaustaviti upravo na ovoj priči – ljudskih prava, prava pojedinaca, međunarodnim obvezama države. Ako uđete u neku racionalnu i argumentiranu raspravu, onda možete nešto ostvariti. Ako nastupate golom silom, silom brojki, onda nećete ništa uspjeti napraviti. Nemam ja iluziju da će ova ideja biti realizirana sutra, za godinu dana, pa čak ni u idućem mandatu. Ali se mora krenuti, ona mora dobiti pravo glasa, ona mora biti ideja o kojoj se ravnopravno raspravlja kao i idejama koje lansira Čović, izjavio je.

Što ćete s iseljavanjima mladih, korupcijom, ulaskom u EU, pristupnim pregovorima, NATO-om…

Nije više riječ samo o BiH. Ima i Hrvatska taj problem u Slavoniji i na jugu oko Metkovića. Očigledno je da na neki načlin dijelimo istu tu društvenu klimu. Uzrok te migracije, a ne odlaze više samo mladi, nego i cijele obitelji, ljudi koji imaju za naše prilike dobre plaće i traže sreću negdje drugdje. Očigledno da nisu samo ekonomski i socijalni razlozi, nego su dublji. Oni su čak malo sociološke prirode – riječ je o beznađu koje vlada među ljudima. Nemaju nade da se stvari mijenjaju na bolje. Riječ je o zahtjevu tih ljudi za jednom vrstom slobode, slobode od ovakvog sistema i ovakvih odnosa koji ih guše, gdje se oni ne mogu realizirati kao pojedinci. Čovjeku koji je na neki način svjestan sebe ili ima dovoljno samopouzdanja i hrabrosti, ima određenu kvalifikaciju nije ovo mjesto i ovaj sistem nešto što mu osigurava neku idealnu sliku nekog budućeg života. To je ono s čime se susrećemo i mi u BiH, to više nema veze o kome je riječ – Bošnjacima, Srbima, Hrvatima. Dižu se svi oni koji mogu. Problem je u beznađu, problem je u tome što ne vidite da ste zaštićeni kao čovjek, problem je korupcija. Cijela je lepeza problema s kojima se morate uhvatiti. Možete se uhvatiti ako imate prave ljude, pravu ekipu, dovoljno hrabre ljude. Bez njih se neće ništa napraviti, rekao je Komšić.

Sad kad će Njemačka usvojiti novi zakon koji će liberalizirati dobijanje posla, vidjet ćete onda kako će se ovi prostori prazniti. Zar to nije dovoljan razlog i motiv da cijelu priču, i političku i društvenu, okrenete u drugom smjeru i na poštenije osnove postavite ne više samo državu nego i ova društva, upozorio je.

Utjecaj Turske je jasno na bošnjačkoj strani, utjecaj Rusije i Srbije vidljiv je za Republiku Srpsku i Dodika osobno. Kako ćete surađivati s Hrvatskom nakon jasne potpore premijera Plenkovića Čoviću i HDZ-u BiH?

Što se tiče premijera Plenkovića i drugih dužnosnika, ja poštujem da su oni izabrani u drugoj državi. Moj je posao da radim s njima. U tu vrstu posla ne uplećem emocije jer kad bih upletao slabo bi s kojim kavu popio. Od njih očekujem i tražim da samo znaju gdje su granice ne samo BiH nego i diplomatskog te lijepog ljudskog ponašanja. Ne očekujem da itko gura nos u naše poslove kao što i mi to ne radimo. Niti mi ne komentiramo neke stvari, niti u Srbiji niti u Hrvatskoj, a možda bismo mogli, možda bismo imali što reći, odgovorio je Komšić.

Što mislite o izgradnji Pelješkog mosta?

Pelješki most niste mogli početi raditi bez dogovora s BiH. Imamo pravo tužiti Republiku Hrvatsku Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, jer je dvaput prekršila kao država Međunarodnu konvenciju o pravu mora povlačenjem morske granice. Zašto se to veže za Pelješki most? Zato što to koristite kao adut, nećete utvrditi granicu na moru, nećete ispoštovati sporazum Tuđman-Izetbegović o morskoj granici. Jer da poštujete taj sporazum, znate preko kojeg mora bi išao taj Pelješki most – preko bosanskohercegovačkog mora, rekao je Komšić.

Svaka čast Republici Hrvatskoj, ali nemojte od mene očekivati da budem niti mekan niti fin kad je riječ o interesima ove zemlje. Ja volim više ovu zemlju, nego Republiku Hrvatsku, završio je Komšić intervju.

 

 

Zašto Željko Komšić nije moj predsjednik?

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Međunarodni je plan iskorjenjivanje Hrvata-katolika iz BiH

Objavljeno

na

Objavio

Banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica za Kamenjar.com:

Molim Boga da upoznam sebe i ambijent oko sebe, da mi dade snage da svijet mijenjam na bolje. I baš zato kucam na mnoga vrata donoseći dramatičnu dijagnozu da je u jednom cijelom narodu nemilosrdno slomljena kralježnica. Taj narod više ne hoda ni pogureno kao što je hodao pod turskom vlašću. On sada puže.  On nema snage ni da se podigne malo – na koljena

Europska Akademija Banjolučke biskupije u Zagrebu je promovirala Zbornik radova sa skupa “Dubički arhiđakonat u razvijenom srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća”.

Događaju promocije bio je nazočan i banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica, koji jer okupljenima govorio o motivima održavanja skupa i izdavanja Zbornika. Nakon promocije zamolili smo preuzvišenog oca biskupa da za  čitatelje www.kamenjar.com kratko prokomentira trenutnu situaciju u entitetu iz kojega dolazi i u državi u kojoj živi. Evo što nam je rekao tom prigodom:

– Ja bih najprije pitao: što se podrazumijeva kad se kaže BiH? Pitam to, zato što, kad redovito slušam medije i političare iz Hrvatske kad govore o BiH, uglavnom njih 99 % misle samo na Federaciju BiH, a to je samo polovica od već priznate države Bosne i Hercegovine.  Za Hrvate u drugoj polovici BiH ne brine nitko.

Pa, ako hrvati koji potječu iz BiH, Vaše i moje BiH, ne znaju za taj ostatak ostataka, jer tamo od predratnih 220 tisuća katolika sada nema više od osam tisuća. Dakle, sada nakon 23 godine rata nisu se vratili. S pravom se pitam što su onda radile dosadašnje garniture hrvatskih političara BiH ali i susjedne Hrvatske , koja je bila jamac u Daytonu i garantirali po njegovu duhu da će se Hrvati moći vratiti i tamo ostati i to ne kao roblje, nego živjeti ravnopravno s drugima. Što su učinili?

Njihovo je djelo planirani nestanak, iskorjenjivanje najstarijega naroda, hrvatskoga, na tom području BiH, iz te polovice BiH koja se danas naziva Republika srpska po međunarodnoj odredbi, a danas je (ja sam to javno govorio), pitanje vremena kada će i Hrvati u F BiH doći na red. Dakle, međunarodni je plan iskorjenjivanje Hrvata-katolika iz Bosne.

Pitao me je veleposlanik jedne utjecajne svjetske sile jednom prigodom odakle dolazim? Kad sam rekao da sam  iz BIH, pogledao me je i pitao pod kim želim da se mi nalazimo: pod Erdoganom ili pod Putinom? Odgovorio sam da želimo biti svoj na svome.

Međutim, drugi su već odlučili pod kim ćemo mi biti, a to znači da nas neće ni biti. Meni su govorili brojni stranci: “Biskupe, zašto se Vi ljutite? Zašto protestirate? Trebali ste  znati da za vas tamo više nema tla pod nogama, niti zraka da udišete niti sunca da Vas obasjava. Vi nemate što tamo raditi. Vi ste trostruko krivi: Krvi ste kao katolik, krivi ste kao Hrvat i krivi ste kao rođeni Banjolučanin. Kako čovjek može biti krv samo zato što je živ? Ali, evo, današnji samozvani Bogovi, tako odlučuju o ljudima, pa se pitam: gdje su moji intelektualci, katolici da kažu: “Čekajte malo, ja poštujem tebe i tražim da i ti mene poštuješ. Ja tražim da imam pravo biti čovjek sa onim pravima koja mi je Bog dao i nitko mi ih nema pravo uzeti, a to je zacrtano i na karti ljudskih prava, a to su sva prava koja imaju i svi  pripadnici drugih naroda, naših susjednih, ali i svih drugih diljem Europe i svijeta.

U Hrvatskoj i BiH vidimo mnogo mladih ljudi koji bi se rado zalagali za naše tradicionalne vrijednosti. Međutim, često nemaju potporu.  Vi, Oče biskupe, govorite tako da Vas je jednostavno razumjeti.

 – Nije me napustila nada kako bih vjerovao i znao da imam dosta istomišljenika. Moja je zadaća da ih pokušam pronaći i međusobno povezati da zajednički umrežavamo konstruktivce. Jer, konstruktivci su uvijek upitni. Ako oni nisu ispravni, onda destrukcija dolazi do izražaja i baš zato konstruktivce trebamo pronaći i obodriti ih, ohrabriti.

Mi svima trebamo pokazati svoje pravo lice: temeljito, konstruktivno, humano, solidarno. Solidarno ne sa mnom kao biskupom, nego s istinom, maksimalnom i objektivno utemeljenom istinom, kako bi ona mogla rasplamsati vatru u našim srcima i doprinijeti još mnogim drugim projektima za našu sveopću dobrobit.

Hrvati u Bih nemaju potporu. Manjka potpora iz Republike Hrvatske i svijeta. Trebamo li se konačno okrenuti sami sebi i Božjoj Providnosti?

 – Molim Boga da upoznam sebe i ambijent oko sebe, da mi dade snage da svijet mijenjam na bolje. I baš zato kucam na mnoga vrata donoseći dramatičnu dijagnozu da je u jednom cijelom narodu nemilosrdno slomljena kralježnica.

Taj narod više ne hoda ni pogureno kao što je hodao pod turskom vlašću. On sada puže.  On nema snage ni da se podigne malo – na koljena. Evo, to je problem. Što se to događa s mojom generacijom intelektualaca u Zagrebu, u Hrvatskoj, diljem Europe? Ako je moja Banja Luka “močvara”, a jeste u svakom pogledu, jako mi je žao zbog toga, jer to je moj rodni grad, ali se pitam: zašto Zagreb mora biti intelektualna močvara. Intelektualna, kulturna, solidarna i kršćanska močvara?

Zagrebu se ne može osporiti da intelektualno nije jak, da nije kršćanski. Pitam se kako onda nema solidarnosti sa istinom koja vrišti, koja vapi u pomoć.  Dođite, spasite čovjeka i u Republici Srpskoj, poglavito u Posavini i drugim  dijelovima Bosne i Hercegovine.

Učinjeno je mnogo nepravde i nesreće, a onaj koji je dopustio tu nepravdu i koji ništa ne poduzima da se nepravda ukloni, on je sukrivac. Zločin je zločin i zlo je zlo, a odobriti zlo je još gore. To su pokvarenost i zločin. Ako ja znam da je nešto zlo i dopuštam da se to uradi i ništa ne činim da se to zlo makne, onda sam daleko veći krivac. Zato sam zabrinut za budućnost Hrvatske i Europe pogotovo kršćanske i katoličke, gdje smo izdali Božju istinu o Bogu i Božju istinu o čovjeku, jer je samo Bog gospodar ljudskih života. Čovjek treba biti zahvalan Bogu i biti solidaran s ljudima.

Ne, samo s katolicima, a mi tamo pokušavamo biti dobri našim susjedima, koji nisu ni Hrvati niti katolici. Time im želimo pokazati pravo lice i hrvatskoga naroda i katoličke Crkve. No, pitanje je hoće li nam to i u buduće biti moguće. Ja se nadam i zato molim Bogu.

Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Komšića su izabrali Bošnjaci u BiH i smatram da je to zlorabljenje duha i ciljeva dejtonskog sporazuma

Objavljeno

na

Objavio

O prosvjedu u Vukovaru, godišnjem izvješću koje je podnio Saboru te ostalim aktualnim temama, u Dnevniku HRT-a govorio je premijer Andrej Plenković.

Na početku intervjua novinar Damir Smrtić pitao je premijera kako bi ocijenio dvije godine Vlade, je li zadovoljan učinjenim i je li moglo bolje.

Kao i sve u život uvijek može bolje. Tijekom predstavljanja samog izvješća o radu Vlade vrlo smo precizno istaknuli što smo do sada napravili, koji su izazovi pred nama, na koji način provodimo reforme, a sve to u bitnom trokutu: fiskalna konsolidacija, imali smo suficit prošle godine, imamo ga i nakon prvih šest mjeseci ove godine, no tu stavljam mali upitnik zbog jamstava za brodogradnju. Imat ćemo suficit i na kraju godine da toga nema.

Dakle, odgovorno, stabilno, rast na zdravim temeljima. Strukturne reforme u svim ključnim sektorima, porezna reforma u tri vala, mirovinska reforma u javnom savjetovanju, pravosudna reforma, spajanje ureda državne uprave sa županijama – važan dio reforme u sektoru javne uprave. Sve ono što radimo za bolje poslovno okruženje koje mora privući i investicije, jačanje svih institucija bile su – to bih rekao da je bila ključna poruka danas. I u konačnici 2 milijarde eura ulaganja u ovoj godini je najveće ulaganje u jednoj godini u povijesti Hrvatske. To mora biti ona šansa za privlačenje novih investicija i novih radnih mjesta.

Vlada se nosi sa svim problemima i onim što smo si zadali kao zadaću i onim što nam je došlo na dnevni red kao brojni tranzicijski problemi – kriza u Agrokoru, a sada je aktualna priča s brodogradnjom, rekao je premijer Plenković.

Reforme

Ovo je već godina reformi. Jako je važno da ljudi vide da ćemo nakon 1. siječnja 2019. ukupno rasteretiti gospodarstvo i građane za 6,3 milijarde kuna. Mirovinska reforma – tri temeljna cilja, u okolnostima  kada je omjer onih koji rade i onih koji su u mirovini 1: 1,26.

Treba napraviti održivost sustava, povećati mirovine i spriječiti da zbog postojećih propisa oni koji uskoro budu išli u mirovinu budu diskriminirani ili budu čak u situaciji da imaju manje mirovine nego najniže. Idemo za tim da ljudi, naši umirovljenici, ljudi treće dobi, koji su radili, trudili se većinu svoje karijere dobiju pristojne mirovine od kojih se može živjeti. Znamo i sami da je prosječni staž u Hrvatskoj 30 giodina, a u Njemačkoj 38 godina, rekao je.

Odlazak mladih iz Hrvatske

Komentirajući trend odlaska mladih iz Hrvatske, kazao je kako je temeljni uvjet za zaustavljanje tog trenda obrazovanje. Radimo na tome da imamo nove kvalitetne kurikulume koji će učiniti da mladi dobiju obrazovanje kojim će biti konkurentni. Ušli smo u EU prije više od pet godina. Sloboda kretanja jedna je od temeljnih sloboda. Iseljavanje koje se sada događa događa se i zbog liberalizacije tržišta rada. To je dvosmjerna mobilnost. Mladi, oplemenjeni novim znanjima, sigurno će se i vraćati u Hrvatsku, rekao je.

Brodogradnja

Hrvatska vlada u siječnju je dala državno jamstvo od 716 milijuna kuna Uljaniku. Cijela grupa živi na državnom jamstvu cijelu ovu godinu. To je odgovor onima koji misle da Vlada ne čini dovoljno za brodogradnju.

U ovom trenutku, u tijesnoj suradnji s Upravom, radnicima, sindikatima, drugim potencijalnim strateškim partnerima, i drugim zaninteresiranima, a ima ih, i s Europskom komisijom nađemo rješenje koje treba biti održivo. To znači da ljudi i dalje rade, da se riješe problemi koji su akumulirani.

Država je, prema mojim informacijama, izložena s oko 560 mil. eura. To su sve jamstva dana u ranijim vladama. Što se tiče osiguranja plaća radnicima Uljanika, postoje mehanizmi na način kako je to bilo napravljeno za srpanj i kolovoz, ali u ovom trenutku ne vidim varijantu da bude napravljeno slično. To sam ja jasno rekao radnicima i sindikatima prije mjesec i pol, a to sam im ponovio i za vrijeme sjednice Vlade u Puli. Moramo učiniti brodogradnju održivom na načelima tržišne ekonomije, kazao je premijer.

Eksplozija u rafineriji u Bosanskom Brodu – zabrinutost građana Slavonskog Broda. Što može Hrvatska napraviti međunarodnim putem?

Plinofikacija rafinerije u Bosanskom Brodu projekt je Vlade već više od godinu dana. Obnova produktovoda koji bi omogućio plinofikaciju projekt je na kojem vlada radi, potpisan je odgovarajući sporazum. Za to je nadležan ministar Ćorić, vodili su se razgovori i s vlasnicima rafinerije.

Razgovori koje je danas predsjednica Republike održala u Slavonskom Brodu su dobri. Nadam se da će se projekt realizirati u narednih godinu dana. Ako dođe do plinofikacije, rad rafinerije trebao bi bitno manje onečišćavati zrak u Slavonskom Brodu. Na taj način pomogli bismo našim sugrađanima tamo.

Inače, jučer sam bio u intenzivnoj komunikaciji s gradonačelnikom i županom, svima nadležnima u Sl. Brodu i nadležnim ministrima. Čekali smo treba li pomoći, međutim ozlijeđeni su zbrinuti unutar medicinskih službi u Bosanskom Brodu, objasnio je premijer.

BiH – Željko Komšić član Predsjedništva BiH i njegova oštra retorika. Je li s njim moguće surađivati?

To što je Komšić govorio o tome iznad čijeg se mora gradi Pelješki most, pokazuje temeljno nepoznavanje sadržaja sporazuma o granici kojeg su potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović 1999. godine. Taj se sporazum privremeno primjenjuje. Nema nikakve dileme da je Hrvatska odlučila izgraditi Pelješki most, to je naš strateški projekt.

Most će se izgraditi i realizirati, teritorijalno povezati jug Hrvatske s ostatkom države nakon 300 godina. Europska komisija je ozbiljna institucija. Nema adrese s kojom nisam osobno razgovarao o tome da 357 milijuna eura nepovratnih sredstava Hrvatska dobije za izgradnju Pelješkog mosta, naglasio je Plenković.

Što se tiče suradnje s Komšićem, koji je izabran u sredinama gdje je Hrvata jako malo, njega su izabrali Bošnjaci u BiH i smatram da je to zlorabljenje duha i ciljeva dejtonskog sporazuma. Smisao i Federacije BiH i uopće dogovora dejtonsko-pariškog je bilo da u predsjedništvu budu tri člana predsjedništva. Ne zato da bi jedan narod birao dva u Federaciji BiH, to jest u jednoj izbornoj jedinici, nego da i Hrvati i Bošnjaci imaju svog politički legitimnog člana predsjedništva. I to je poruka koja se sada događa treći puta. Smatramo da to nije dobro.

Razgovarat ćemo s BiH, ali svakako smo jako zabrinuti da se uopće dovodi u ovakvu situaciju temeljem jednog orkestriranog glasovanja koje nije dobro ni za položaj Hrvata u BiH, a ni za cijelu zemlju, rekao je Plenković.

O prosvjedu u Vukovaru

Jasno ću odijeliti dvije dimenzije koje sam rekao odmah kad je došlo do najave provjeda. Prva je što se tiče procesuiranja ratnih zločina – prvo oni ne zastarijevaju, drugo hrvatska pravosudna tijela su procesuirala brojne ratne zločine pred hrvatskim sudovima, dio zločina koji se zbio u Vukovaru ili na Ovčari procesuiran je pred haškim sudom, dio je procesuiran i pred specijaliziranim sudom u Srbiji. Dakle na tri instance se u pravosudnom smislu nastojalo riješiti taj problem.

Predsjednk Tuđman donio je državničku odluku, nakon Bljeska i Oluje diplomatskim putem, mirnom reintegracijom izbjegne nove žrtve, nove poginule, nove ranjene. Odlučio je napraviti mirnu reintegraciju Hrvatskog podunavlja. Ta činjenica je bitna i za Penavu i za njegove prethodnike i za ljude koji tamo žive

 

Novizabrani bošnjački član Predsjedništva BiH upozorava Hrvatsku da pazi kako se ponaša

 

 

 

Božo Ljubić: Izbor Komšića je akt neprijateljstva prema Hrvatima u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari