Pratite nas

Razgovor

Željko Ninić: Ovo nije kraj nabavke zrakoplova

Objavljeno

na

Zašto je posao nabave bojnih zrakoplova F-16 Barak doveden u pitanje i hoće li posao stoljeća uspjeti – u emisiji ‘U mreži Prvog’ govorili su član stručnog tima za nabavu zrakoplova brigadir Željko Ninić, stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec te vojni analitičar portala Obris Igor Tabak.

Kako dalje? Je li Hrvatska strana bila upoznata sa stajalištem Washingtona da ne dozvoljava prodaju preinačenih zrakoplova? Je li Hrvatska u ovoj priči izigrana?

Ninić smatra da ovo nije kraj nabavke zrakoplova, mi smo dali rok svom partneru državu Izrael da do 11.1 dostavi službeni odgovor jesu li sposobni ili ne isporučiti zrakoplov prema ponudi koju su dali. Dodao je kako bi odgovor trebali dobiti u roku od par dana i ne smatra da se generalni direktor izraelskog ministarstva dolazi ispričati zbog propale nabavke – on nema informaciju da se dolaze ispričati, već dolazi delegacija Izraela, planirani su sastanci na višim razinama s ciljem realizacije, odnosno rješavanja ove situacije.

Osvrnuo se na cijelu situaciju oko kupovine bojnih zrakoplova, na stručnoj razini ga je iznenadio cijeli ovaj razvoj situacije jer se u realizaciju krenulo na razini Vlada-Vlada, isključivom suradnjom dviju država i iz te perspektive je sve rađeno s državom Izrael.

– RH je kao krajnji kupac stvorila sve preduvjete za potpisivanje ugovora, Izrael je trebao stvoriti sa svoje strane kao ponuđač, no u nekoj fazi procesa došlo je do zaokreta koji nas je doveo do ove točke. Iz te perspektive, to je čudno jer tijekom ovog procesa nije postojalo indikatora da bi do ovakvog zaokreta moglo doći.

Ogorec kaže da ovo je kraj priče s izraelskim zrakoplovima, a sada je teško procijeniti kako je do ovoga došlo.

– Činjenica je da su SAD odigrale vrlo nekorektan potez. Ako su imale primjedbe, zašto ih nisu iznese na početku postupka.

Smatra da što se tiče veleposlanika, svaki diplomat mora prilagođavati istinu interesima svoje vlastite zemlje. Dodao je kako je SAD bio jedan od ponuđača unutar tendera za nabavku bojnih zrakoplova zajedno sa Izraelom i tada su trebale reći da neće dozvoliti prodaju prerađenih zrakoplova. To što se čekalo do zadnjeg trenutka smatra da nije korektno – SAD nam tako ne djeluje kao strateški partner.

Tabak kaže da se prvi put radi ovakav transfer izraelskih aviona i očito je ostavljen prostor za razgovore koji su krajem 2018. došli u krizu, pa su propali. Dodao je kako je cijeli ovaj posao uvjetovan dogovorom Izraela i SAD-a i bilo bi nekorektno u startu Hrvatskoj suziti opcije izbora aviona samim time što u trenutku otvaranja natječaja taj dogovor ne postoji.

– Druga je stvar da, ako već vam se dopusti da idete u natječaj i razgovori teku, da bi se cijela stvar dogovorila, trebaju popustiti obje strane. Tu dogovora nije bilo, pa automatski naš posao je u teškim problemima.

Ninić kaže da uvijek ima prostora za dogovor. Govoreći o non-paperu i o tome da su prije godinu dana bili obaviješteni državni i vojni vrh, Ninić kaže da ga on nije vidio. Pita se zašto taj papir nije vidjelo stručno povjerenstvo, ako on uopće postoji. Dodao je kako je RH znala da nam treba dozvola SAD-a za kupovinu zrakoplova, već smo nekoliko puta ishodovali dozvole za raznu opremu koju smo nabavljali.

Komentirajući je li netko pogriješio u cijeloj ovoj priči, Ninić smatra da on i njegov stručni tim nisu nigdje pogriješili – poštivali su proceduru, napravili kompletnu papirologiju i procese koji prate nabavu, pridržavali su se svih propisa i uvjeren je da nije napravljena niti jedna pogreška. Odobrenje SAD-a je jedan od uvjeta da bi se ugovori potpisali, siguran je da to nije jedini uvjet već je bilo jako puno dodirnih točaka koje su s Izraelom morali riješiti.

Ogorec kaže da ako je netko pogriješio ovoj priči, da to nisu Hrvati već netko u Izraelu. Smatra da je, što se tiče Hrvatske, cijeli transfer napravljen jako korektno, vrlo transparentno i od početka je bio otvoren javnosti, više no što bi i trebao biti. Smatra da se radi o vrlo složenom problemu i da bi SAD možda i progledale kroz prste da prodaju RH 12 zrakoplova, no Izrael rasprodaje više, oko 100-tinjak svojih zrakoplova F-16 Barak i ima jako puno zainteresiranih strana. Dodao je kako bi se svi servisi i održavanja trebali raditi u Izraelu, a ne u SAD-u i tu su poprilično veliki gubici.

Tabak je pojasnio kako Izrael i SAD godinama oko prava intelektualnog vlasništva u zrakoplovstvu imaju velikih sporova. Kazao je kako s modelima F-16 Izrael smije raditi gotovo sve, a Amerikancima ostaje prvo vlasništva i ako se ono ne zadrži, praktički su predali cijeli proizvod. Smatra da se Hrvatska našla na raskršću međunarodnih vojno-tehničkih sukobljavanja oko velikih novaca i teme su puno veće od naših 12 aviona od 500 mil $, što su u zrakoplovnim odnosima skromni novci.

– Hrvatska je u ovaj posao ušla jako entuzijastično s velikim očekivanjima slušajući obećanja ponuđača. Ponuda je bila jako dobra, obuhvaćala je svašta, ali obično takva dobra ponuda u sebi ima neku udicu. Hrvatska je podcijenila rizike ove ponude.

Ninić kaže da je stručno povjerenstvo napravilo i procjenu rizika, jedan od elemenata je bio i kašnjenje što je rizik za koji nemamo protumjeru jer ne vladamo tim procesom. Dodao je kako je odobrenje od SAD-a stvar ponuđača.

 

SAD: Imamo rješenje za Hrvatsku

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Jan Ivanjek: Postrojavanje četnika u BiH je priprema za neke buduće sukobe

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovao vojni analitičar Jan Ivanjek.

♦ Je li Srbija pokušala spriječiti nabavku izraelskih F-16 jer bi je to dovelo u inferiorni položaj?
♦ Kakvi su planovi MORH-a nakon propale nabavke izraelskih F-16 Barak?

♦ Je li medijska kampanja koja je u početku te izraelske zrakoplove nazivala starim kantama, a kad su se pojavili problemi realizacije žestoko napala odgovorne, bila potaknuta nekim vanjskim čimbenicima, poput konkurentskih proizvođača zrakoplova ili nekih susjednih država kojima ne odgovara jačanje borbene moći HV-a?

♦ Kakav bi vojni učinak za HV imala jedna eskadrila borbenih zrakoplova poput primjerice F-16 Barak?
♦ Što je u pozadini ‘spontanih’ prosvjeda u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Albaniji?

♦ Jesu li beogradski prosvjedi upozorenje predsjedniku Srbije Vučiću?
♦ Ima li inicijativa priznanja Kosova veze s tim prosvjedima?

♦ Na koji način određene tajne službe potiču prosvjede?
♦ Može li Srbija vojno intervenirati ua Kosovu?

♦ Kakve su vojne mogućnosti kosovskih oružanih snaga?
♦ Hoće li doći do ujedinjenja Kosova i Albanije i kako na to gledaju velike zainteresirane sile?

♦ Što znači postrojavanje četničkih paravojnih formacija u BiH?
♦ Zašto je u Čapljini uspostavljena satnija mornaričko-desantnog pješaštva HV-a?

♦ Kakvo je stanje i vojna sposobnost HV-a?
♦ Koliko bi Hrvatska trebala imati profesionalnih vojnika?
♦ Treba li uvesti obavezu služenja vojnog roka?

♦ Ako dođe do povećanja broja migranata u BiH, hoće li Hrvatska moći bez ograde čuvati svoj teritorij?
♦ Što se dogodilo s razbijenom islamskom državom u Siriji; gdje su završili isilovci?
♦ Jesu li dugoročne turske ambicije ostanak u NATO paktu?

♦ Zašto je ubojica u Novom Zelandu slušao četničke pjesme?
♦ Je li to predmet obrade obavještajnih sustava zemalja koje su izložene terorističkim napadima?

♦ Postoji li mogućnost da Balkan ponovo bude izložen nekom obliku agresije iz pravca arapskih zemalja ili Turske?
♦ Treba li Hrvatsku zabrinuti islamizacija BiH i naoružavanje bošnjačkog dijela?

♦ Može li Balkan ponovo postati ‘bure barute’ i je li Hrvatska dobro postavljena prema toj mogućnosti?
♦ Kakve su osobine nove hrvatske jurišne puške VHS 2?

♦ Hoće li HV nabaviti američke borbene helikoptere tipa Apache?
♦ Što znači nabavljanje protupješačkih i protuoklopnih helikoptera u Hrvatskoj i u Srbiji?

 

Jan Ivanjek: HV je najbolja vojska u našem susjedstvu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

dr. Tado Jurić: Kompletna jugoistočna Europa je na koljenima

Objavljeno

na

Objavio

Treba raditi na poruci nade, međutim ta poruka mora imati temelj i mora imati zaista pravu strategiju, a ne samo želje, istaknuo je u srijedu 20. ožujka povjesničar dr. Tado Jurić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, gost HKR-ovih „Argumenata”, u kojima se – povodom „Tjedna solidarnosti i zajedništva s ljudima i Crkvom u BiH” – raspravljalo kako žive, kakvu pomoć trebaju i kako im se može pružiti još veća podrška i potpora da ostanu i opstanu na tom prostoru.

Žana Ćorić iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, također HKR-ova gošća pojasnila je da su upravo osnovali jednu radnu skupinu – s obzirom na nove okolnosti u kojim se sve brzo mijenja, poput iseljavanja – te će prilagoditi postojeću strategiju Vlade Republike Hrvatske. I svjesni su da nisu dovoljno poradili na informiranju o tome što konkretno rade, a jako puno rade s mladima.

Naši ljudi imaju potencijala, a mi iz Republike Hrvatske pružamo im mogućnost da ih usvajaju i, naravno, poslije koriste u BiH

„Radimo puno na unapređenju njihovih znanja, vještina. Vjerujem i sigurna sam u to da su upravo ljudi ključ bilo kojeg uspjeha bilo koje tvrtke, a tako i zemlje.

Naši ljudi imaju potencijala – a mi iz Republike Hrvatske s onim mogućnostima na nekoj platformi, a u pitanju su specifična znanja – pružamo im mogućnost da ih usvajaju na jedan način i da, naravno, poslije koriste u Bosni i Hercegovini.”

Ima brojnih pomaka. Prvi put je hrvatska vlada na sastanak nedavno pozvala i predstavnike našeg Caritasa, rekao je mons. Tomo Knežević, ravnatelj Caritasa Bosne I Hercegovine, dok je na direktan upit – kako se izvući iz frustrirajuće situacije u kojoj hrvatske predstavnike u najviša tijela biraju Bošnjaci – odgovorio:

Ne smijemo zapasti u jednu melankoliju; sve ide niz brdo, ništa nema pozitivno

„Ne smijemo zapasti u jednu melankoliju; sve ide niz brdo, ništa nema pozitivno. Dio smo jugoistočne Europe gdje se usisava radna snaga. Druga stvar je: mi moramo učiniti, kao hrvatski korpus – bez obzira bili pozicija ili opozicija u BiH ili u RH – ne podijeliti Hrvate pa onda možeš raditi kako hoćeš”, pojasnio je i kroz primjer svoje zemlje upozorio da neki razliku Hrvate Hercegovine, Hrvate središnje Bosne – sam je dijete tog kraja iz Zenice – te Hrvate Posavine pa tamo imamo opet Hrvate iz zapadne Bosne koje se onda može dijeliti i po biskupijama.

„Takvo razmišljanje dolazi od pojedinih političara iz Republike Hrvatske. Mi smo jedan korpus i mi moramo imati svoje legitimne predstavnike da živimo demokraciju” – naglasio je – i da nadiđemo sebe i svoj egoizam, jer kad smo jedinstveni nitko nam ništa ne može.

Druga dva naroda jako dobro znaju gdje je granica preko koje u dijeljenju ne idu, baš ovih dana se to vidi u formiranju vlasti, rekao je mons. Knežević, dok je dr. Jurić bio vrlo oštar spominjući da postoje politički i ekonomski dinamizmi koji vode pražnjenju prostora od Hrvata.

Uloga države je ne samo da daje lažna obećanja, nego da ona zaista bude agencija prosperiteta, kod nas država tu ulogu uopće ne radi

„Uloga države je, ne samo da daje lažna obećanja, nego da ona zaista bude agencija prosperiteta. Kod nas država tu ulogu uopće ne radi. Propustila je biti agencija blagostanja i nade, ali stvarne nade”, rekao je i upitao se: Što stoji iza te strategije?

mons. Tomo Knežević i urednik Vlatko Ojvan

Možemo pogledati – pokušao je dati odgovor – cijela jugoistočna Europa se, zapravo, prazni i cijela istočna Europa se prazni. „Njemačka je usisala kompletnu radnu snagu istočne Europe i svih zemalja u okruženju. Nas je pretvorila ovdje u inkubator radne snage. Kompletna jugoistočna Europa je na koljenima, a mi smo samo jedan mikrokozmos u toj široj priči.”

To je jedna ekonomija koja je stvorila političku zajednicu Europsku uniju kako bi svoje interese realizirala, a naši političari nisu spremni odgovoriti globalizaciji, nastavio je te upozorio i na sljedeće:

„Vidimo da je u EU sloboda kretanja, tobožnja, radnika. Zašto onda nisu došli raditi Nijemci u Hrvatsku, ako je to kao jedan otvoreni proces protoka roba i ljudi? Sve ide njima u korist, a mi za svakog Hrvata kojeg izgubimo gubimo otprilike milijun, minimalno, kuna. Nama će se sada sve obiti o glavu i kroz to što će pasti mirovinski ustav uskoro – vidimo svaki dan se govori o tome – ali i dalje nam nije jasno što se događa.”

U ratu smo, no koji ne vidimo, bio je slikovit profesor s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u razgovoru s urednikom „Argumenata” Vlatkom Ojvanom.

(IKA)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari