Pratite nas

Razgovor

Željko Pervan: Više inspiracije vidim u čovjeku koji pije pivo ispred trgovine nego u svim političarima regije

Objavljeno

na

Željko Pervan majstor je improvizacije, obožavatelj Slovenaca, smrknuti profesor, živahni govornik i komentator hrvatske svakodnevice.

Željko Pervan, će 16. lipnja 2017. u amfiteatru Herceg etno sela u Međugorju izvesti svoju predstavu ”Na rubu Europe”.

Prije dolaska u BiH,  za Bljesak.info Željko Pervan  je govorio o tome što njega nasmijava, što mu je inspiracija u radu, koja mu je prva asocijacija na Hercegovinu….

Već 80-tih ste počeli nasmijavati publiku, te zacementirali status omiljenog zabavljača. Koliko se smisao za humor promijenio kroz godine?

Mislim da stoljećima postoji samo dobar ili loš humor, bolje reći, onaj koji komunicira s vama ili ne, razumijete li ga ili ne. Promjena može biti u samoj temi, događajima na koji se referirate, ali mentalni sklop duhovita čovijeka je uvijek isti. Djelo pisano 1602. godine Hamlete gdje je Polonije? Na večeri! Kakvoj večeri?! Pa na takvoj gdje njega večeraju…. Nema istinskog napretka u nijednom ljudskom izričaju samo teme koje su suvremene daju privid pametnijeg i naprednog. Neka suvremeni nadmaše Mona Lisu, Veliku misu u C molu, Zločin i kaznu, Hamleta, Labuđe jezero… Što se čeka? Ne da im se, nemaju vremena, nije u modi?

Dolazite nam s predstavom ”Na rubu Europe”, jesmo li uistinu na rubu Eruope?

Pa sudeć po geografskom određenju jesmo. Ali meni nije apriori negativno biti na rubu. Neki procesi u Europi su takvi da te smještaj na rubu spašava i čuva zdrav razum.

Mostar je poznat po dobrom smislu za humor ”liskalucima”, nasmijavaju li Vas Mostaci i Mostarke?

Na žalost nisam upoznat s dometima grada, ali znam da je uvijek riječ o pojedincima koji su duhoviti, ljudima s imenom i prezimenom. Ne vjerujem u grupnu kvalitetu tj. nisam to još doživio da je 10.000 ljudi na nekom teritoriju duhovito. U SAD-u, leglu stand-up komedije od 300 milijuna stanovnika ima 30 dobrih komičara. Prirodan je odabir kad ima nadprosječan broj duhovitih ljestvica se diže tako da je uvijek riječ o promilima.

Što nasmijava Željka Pervana?

Pervan: Pa kao i sve ostale. Nisam u ničemu poseban, ako je nešto duhovito nasmijem se.

Očekuju li od vas nepoznati ljudi da ste zabavni i privatno?

Ne znam za nepoznate ljude. Njihova očekivanja nisu mi poznata, ali ako nešto slično očekuju to je u izravnojj vezi s njihovom mogućnošću djeljenja čovjeka na radnog i privatnog. Nepoznati su za mene nepoznati.

Jeste li u mladosti vjerovali da ćete cijeloga života živjeti od humora?

Naravno da nisam. Nitko ne zna u mladosti za što je rođen i koje je njegovo poslanje. Drugi su odlučili jer sam o sebi misliti na taj način nije zdravo. Tako misle osrednji i bolesno ambiciozni daveći pritom sve oko sebe svojom osrednjošću. Drugi odlučuju koliko vrijediš i hoćeš li moći živjeti od čega.

Inspirira li Vas naša svakodnevnica (vlade, parlamenti, dnevnici….)? Je li smijeh i humor način na koji se možemo nositi s većinski crnom svakodnevnicom?

U manjoj mjeri me inspiriraju vlade i političari, a u većoj narod, pojedinci, skupine, trendovi. Više inspiracije vidim u čovjeku koji pije pivo ispred trgovine nego u svim političarima regije. Siguran sam da narod nije ništa bolji od političara samo nije u fokusu novinara pa prolazi neobilježen. Ne spadam u mrzitelje uspješnijih i boljih. Nije uopće crnilo, ne znam o čemu pričate. Imam dječicu koju volim, prijatelje, ženicu, ne žudim za nedostižnim, nisam zavidan nikome, nema mržnje u meni. Crnilo izvire iz nas, špricamo ga na svijet oko sebe, bojimo ga u crno, gen sipe u nama.

Koja Vam je prva asocijacija na Hercegovinu? Što je kod nas najsmješnije?

Prva asocijacija rad, trgovina, Mostar, Posušje, Međugorje, kamen, krš i maslina, vino hladna Neretva. Onda Čović, i još puno toga.

Bljesak.info

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

Objavljeno

na

Objavio

Uz Vukovar, i Škabrnja je simbol stradanja u Domovinskom ratu. Sutra i oni odaju počast svojim mještanima i stradalima u ratu.

Samo u jednom danu, u tom malom ravnokotarskom mjestu ubijeno je 43 ljudi – nema obitelji koja u ratu nije nekoga izgubila. Škabrnja će se sutra prisjetiti tog dana, svojih najdražih, a mnogi su već danas ondje pristigli.

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje u razgovoru za Studio 4 prisjetio se ratnih dana i opet naglasio kako za zločin u Škabrnji nitko još nije odgovarao. Dodao je kako se boji da će to tako i ostati.

Kazao je kako je prije mjesec dana bio na ponovljenom suđenju Stanišiću i Simatoviću na Haškom sudu za kojega smatra da je politički i da želi izjednačiti žrtvu i agresora.

Podsjetio je kako je Ratko Mladić “ispekao zanat na Škabrnji” nakon čega je unaprijeđen u generala. “Njemu se sudi za zločine počinjene u BiH , ali ne i za Škabrnju. Za to je krivo hrvatsko pravosuđe, hrvatska politika i hrvatska diplomacija.

U Šabrnji su bili visoki činovi, a krvnika se ne može osloboditi”, kazao je Miljanić koji za neke visoke JNA zna i točno gdje žive. “Hrvate zatvaramo, a aboliramo one koji su radili zločine nad Hrvatima”, dodao je.

Na pitanje kako danas žive Miljanić je kazao da je “hrvatska država u Škabrnju uložila puno sredstava, bez obzira o čijoj se Vladi radi – Šabrnji se davalo”. Osobito su ponosni što je OŠ u Škabrnji jedna od najboljih i najvećih škola u bivšoj općini Ravni kotari.

“Škabrnjani opet žive svoj život – život poštenih i radinih ljudi koji se svakodnevno bore za svoju egzistenciju. Ali ih boli neučinkovitost hrvatskog pravosuđa. Ne znam kome podilazimo i zašto”, rekao je Marko Miljanić.

Mladen Pavković: Sramota. Optužujete, sudite i zatvarate hrvatske branitelje, ali ne i one koji su razorili Škabrnju!

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Zlatko Hasanbegović: Nisam ja komesar za ulice

Objavljeno

na

Objavio

U Novom danu N1 televizije gostovao je Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Neovisnih za Hrvatsku.

Neovisni za Hrvatsku zatražili su da se na sjednici zagrebačke Skupštine 30. studenog uvrsti u dnevni red tema uklanjanja biste partizanskom narodnom heroju Ivi Loli Ribaru. Zašto je Vama to važno?

Dakle, riječ je o inicijativi koja je upućena u skupštinsku proceduru prije dva mjeseca. Bista je postavljena mimo procedure i skupštinskog statuta o komunalnom redu. Naš zahtjev koji sad dolazi na dnevni red ima političku pozadinu, ali najvažnije je da ima i pravu proceduralnu pozadinu. Mi smo protiv toga da se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Građani ne znaju da ovdje nije riječ o spomeniku koji u kontinutetu egzistira u zagrebačkom javnom prostoru. U Zagrebu postoje na destine spomenika ostavštine bivše Jugoslavije i nikada nam nije palo na pamet da tražimo uklanjanje, ali je ovdje je isključivo riječ o činjenici da se odlukom gradonačelnika uzurpirala i poništila odluka gradskih tijela iz 1996., a kad je donesena odluka da se ta bista ukloni. Nije riječ ovdje o vandalskom činu, već o redovitoj proceduri uklanjanja biste koja je bila pohranjena u Povijesnom muzeju i imala svoj broj.

Zašto je to Bandić napravio?

Ne bih spekulirao, bit naše inicijative je da zastupnike u Skupštini upoznamo s činjenicama. Ovdje je riječ o načelom pitanju može li se kršiti skupštinski poslovnik o komunalnom redu. Gospođa Švaljek je jučer posprdno govorila o našoj inicijativi. Dakle, ovo je sad prigoda se ona izjasni i oni iz oporbenog dijela Skupštine, a koji su nastupali kao morali arbitri. Pitanje je jesu li sad spremni štititi odluke Gradske skupštine ili su iz ideoloških razloga spremni sve to pogaziti.

Dakle, želite reći da vi kao stranka nemate ništa protiv lika i djela Ive Lole Ribara već je riječ o kršenju procedure?

Tako je, jer je to jedino pravno utemeljenje. Tako bi postupili i da je riječ o bilo kojem spomen obilježju. Osim što smo protiv toga sa se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Kako Vi doživljavate kritike jednog dijela Zagrepčana nezadovoljnih radom Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova? Ima li puno zahtjeva za preimenovanjem ulica?

Interes građana je iz poznatih razloga puno veći nego je ranije bio, dnevno dobivamo utemeljene inicijative i one koje to nisu. Od istaknutih sportaša, poput zahtjeva da u Zagrebu imamo ulicu Josipu Kužeu, a što je i meni biliska inicijativa, do Janka Bobetka, a što je izazvalo različite kontroverze. Postoje jasni propisi i procedure koje donosi skupštinska većina, a ja nisam komesar za ulice i nisam uzurpator i ne mogu nametati prijedloge ideološki.

Postoje li i zahtjevi za uklanjanje nekih imena ulica?

Postoje i prijedlozi za promjene različitih imena. To su osjetljiva pitanja, u Zagrebu postoje ulice po ljudima koji ih ni na koji način nisu zaslužili. To ne treba kriti, o tome će se razgovarati.

 

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari