Pratite nas

Pregled

Željko Reiner: Podjele u društvu pokrenula je sadašnja oporba nezadovoljna svojom pozicijom

Objavljeno

na

Prije dvije godine inaugurirana je prva predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. Što je obilježilo te dvije godine njezinog mandata? Što su najveći uspjesi i neuspjesi? Kako ih doživljava vladajuća stranka, a kako oporba? U Otvorenom urednika i voditelja Domagoja Novokmeta gostovali su: MATE GRANIĆ, posebni savjetnik predsjednice RH, akademik ŽELJKO REINER, potpredsjednik Hrvatskog sabora (HDZ), JOŠKO KLISOVIĆ (SDP) i GORAN BEUS-RICHEMBERGH (HNS).

Savjetnički tim predsjednice koji se brine za odnose s javnošću ne radi baš dobar posao, rekao je Goran Beus-Richembergh. Ona ima problema s javnosti još od početaka. Rekao je kako se za vrijeme njezine predizborne kampanje ponovno ostrastila ideološka podjela od koje se još nismo oporavili.

Ona se i nakon izbora vladala kao predsjednica onih koji su je odabrali, rekao je.

Željko Reiner smatra da je podjele u društvu pokrenula sadašnja oporba nezadovoljna svojom pozicijom. Ako je nešto konstanta u njenim govorima, to je zajedništvo.

Joško Klisović napomenuo je kako je njezin prvi potez bilo uklanjanje Titove biste iz ureda predsjednice, a koju je tamo postavio predsjednik Franjo Tuđman.

Time je narušila jedinstvo hrvatskog naroda koje je iskovano u domovinskom ratu. Dodao je kako je predsjednica tolerirala i ustaške pozdrave na stadionima pod izlikom da ih nije čula.

Mate Granić je na sve to rekao da je daleko od istine. Nitko preciznije od predsjednice nije definirao ustaški režim i NDH, kao i komunistički režim. Dodao je kako je podržala inicijativu premijera Plenkovića o osnivanju Povjerenstva za suočavanje s prošlošću.

Kada je riječ o vanjskoj politici, Granić smatra da je napravila velike iskorake. Prva je jasno progovorila o položaju Hrvata u BiH, počela je ozbiljno razgovarati sa Srbijom, potpisala je subotičku deklaraciju- nabrojao je Granić neke od poteza.

Nikad nismo imali lošije odnose sa susjedima nego danas, a politika prema BiH je nejasna i kontradiktorna, rekao je Klisović. Istaknuo je kako jenetransparentno otišla u Ameriku, a da nitko nije znao što tamo radi.

Granić se nadovezao- svijet se mijenja, apsolutno je trebala ići i sama je izabrala način. Ono što je prije radio ministar vanjskih poslova, zašto ne bi i predsjednica?  Tvrdi kako je u SAD otišla u pravo vrijeme- kada se događala tranzicija američke administracije. Stvari o kojima se razgovara nekada se ne objavljuju ni nakon 20 godina, rekao je.

Vrijeme će pokazati što je predsjednica ondje radila. Šef države mora se sastati sa šefom države, tvrdi Klisović. Reiner smatra da predsjednica nije pogriješila, ali da stvari možda nisu bile najbolje iskomunicirane.

Nije se nikad dogodilo da predsjednik države ide u posjet nekoj drugoj državi, a da veleposlanik nije uz njega, rekao je Beus-Richembergh.

Ako se preko medija idete obračunavati s veleposlanikom, onda morate biti svjesni da ste potpuno uništili njegov kredibilitet kao predstavnika svoje države u toj zemlji u kojoj je.

Klisović je rekao da je sam HDZ kroz svog međunarodnog tajnika Kovača taj put interpretirao kao privatno putovanje sa službenim kontaktima. Granić mu je odgovorio da je to bio najklasičniji radni posjet.

Beus-Richembergh zaključio je kako je, zbog diskrepancije između ambicije i stvarnih mogućnosti, predsjednica u javnosti ostala osoba koja nije ispunila svoja obećanja. Možda čak sama nije ni kriva za to, nego se u mnogočemu zaletjela.

Smatra da se principijelno ponašala kod raspuštanja Sabora i Vlade i imenovanja novih mandatara. Klisović je pohvalio njezin odnos prema kurikularnoj reformi i podršku Borisu Jokiću.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Moramo raditi na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković je zajedno s drugim državnim dužnosnicima u petak u povodu 27. siječnja, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, položio vijenac na Židovskom groblju na Mirogoju poručivši da moramo raditi na kulturi sjećanja, zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu.

“Želimo da se opomena na ovakav veliki zločin uvijek ureže svima u sjećanje i da se takvi zločini nikada ne ponove. Danas moramo raditi ne samo na kulturi sjećanja, nego i na zaštiti ljudskih prava i toleranciji u društvu”, izjavio je Plenković poslije polaganja zajedničkog vijenca u ime Republike Hrvatske ispred skulpture Mojsija na Mirogoju.

Došli su izraziti poštovanje prema milijunima žrtava tog najvećeg zločina u povijesti čovječanstva, ističe, ali se i prisjetiti 117 hrvatskih pravednika koji su pomagali spasiti Židove u najtežim trenucima.

Upitan o žalbama manjinskih udruga o pojavi rehabilitaciji ustaštva, poručio je da uvijek moramo sprječavati pojave toga tipa.

“Na tome radimo jer to nisu vrijednosti koje dijelimo. U našem programu su najviši standardi poštivanja ljudskih i manjinskih prava i na tome ćemo ustrajati jer su to vrijednosti slobodne i moderne Hrvatske”, naglasio je.

Jandroković: Treba mlade upoznavati s tim što se događalo

Podsjećajući na mračno vrijeme Drugog svjetskog rata, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković rekao je kako je tada “ljudski um dotakao dno”, a zlo je vodilo ljude u činjenju strašnih nedjela i zločina, gdje su ubijani i progonjeni milijuni ljudi samo zbog toga što su pripadali određenom narodu ili skupini.

“Prošlo je već puno godina od tada i blijede sjećanja na ta vremena, zato treba podsjetiti mlađe generacije na to što se događalo. Treba ih podsjetiti da sloboda, mir, demokracija, pluralizam ne dolaze sami od sebe, već se za njih treba boriti”, poručio je Jandroković dodajući da je uvijek nužno podsjećati na to i boriti se za istinske vrijednosti koje omogućavaju život u miru i slobodi.

Hrvatska je zemlja koja je bila žrtva totalitarnih i zločinačkih režima i lijevih i desnih, ističe, i to nas obvezuje da među mladim generacijama uvijek govorimo o potrebi borbe za slobodom, mirom i demokracijom.

“Imamo ružno sjećanje na ono što se događalo, ali to nam sjećanje treba biti poticaj da budućnost u Hrvatskoj bude bolja”, poručio je.

Da-Don: Imamo problem zbog pozdrava “za dom spremni” 

Rabin židovske vjerske zajednice “Bet Israel” u Zagrebu Kotel Da-Don ocijenio je da u svijetu raste antisemitizam kao nikad prije dok se ponavlja rečenica ‘da se nikad ne ponovi’.

“To pokazuje da imamo ozbiljni problem u društvu i da riječi više ne mogu pomoći. I u Hrvatskoj imamo problema ako su ljudi još uvijek uvjereni da ‘za dom spremni’ znači nešto dobro za Hrvatsku”, naglasio je Da-Don.

Upitan kako se s time nosi Vlada, rekao je da vjeruje da ima dobru namjeru, ali da još uvijek neke stvari nisu riješene.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, ili Jom hašoa, obilježava se 27. siječnja. Holokaust označava uništenje Židova i drugih nearijevskih naroda u razdoblju nacizma (1933–45).

Židovima su oduzeta građanska prava, proganjani su i pljačkani temeljem rasnih zakona, a kasnije je provođen “plan konačnog rješenja židovskog pitanja” sustavima koncentracijskih logora smrti s plinskim komorama.

Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova, što je gotovo dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova. U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda.

Na području NDH od ukupno 39.000 Židova stradalo ih je više od 30.000, najveći dio u ustaškim logorima, a oko 7000 otpremljeno je u smrt u nacističke logore (najviše u Auschwitz). Preživjelo je manje od 9000 Židova, od čega s područja Hrvatske oko 5000, a s područja BiH oko 4000 (Hrvatska enciklopedija). (Hina)

29. kolovoza 1941. – Nedićeva nacistička Srbija bila je prva zemlja u Europi s epitetom judenfrei

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Situacija po šefa HSS-a nije nimalo blistava, priprema se prosvjed protiv Beljakovog totalitarizma i ‘njihove’ Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Poznati psihijatar Herman Vukušić i kirurg Hrvoje Tomasović kreću u organizaciju prosvjeda protiv čelnika HSS-a i gradonačelnika Samobora Kreše Beljaka.

Doktor Herman Vukušić plus još neki ljudi i ja radimo na formiranju tima za organizaciju jednoga ozbiljnoga prosvjeda protiv Beljaka!, objavio je Tomasović u brzo rastućoj grupi Branitelji protiv Beljaka

Grupa je otvorena u jučer poslijepodne i u samo par sati skupila je više od 500 članova.

Ranije je Tomasović  pozvao branitelje da se odupru „njihovoj“ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Krešo Beljak.

 

dr. Hrvoje Tomasović pozvao branitelje: Oduprimo se ‘njihovoj’ Hrvatskoj, totalitarizmu i političkoj agresiji koju širi Beljak

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari