Pratite nas

Politika

Željko Reiner: Povećali ste javni dug sa 63 posto na skoro 90 posto!

Objavljeno

na

Da se bliže parlamentarni izbori osjetilo se u srijedu i na posljednjemu aktualnom prijepodnevu ovoga saziva Sabora, tijekom kojega je u nekoliko navrata “zaiskrilo” između HDZ-ovih zastupnika i premijera Zorana Milanovića.

HDZ-ov zastupnik Željko Reiner upozorio je da se Vlada “predizborno hvali” rastom BDP-a od 1,2 posto i “stvara dojam da je to krunski dokaz da je Hrvatska izašla iz recesije, da je zavladalo opće blagostanje, da teče med i mlijeko”.

[ad id=”68099″]

Premijera je upitao kako se u te najave uklapa visoka zaduženost privatnog sektora, koji je, kaže, zaduženiji nego u Grčkoj.

“Kako se u to uklapa službeni podatak da je skoro svaki drugi samac stariji od 50 godina u Hrvatskoj na rubu gladi, da se svaki četvrti hrvatski građanin stariji od 60 godina smatra siromašnim a prema izvješću Ujedinjenih naroda i Svjetske banke na 61. mjestu smo od 96 država po lošoj kvaliteti života starijih građana”, upitao je Reiner, na što ga je Milanović optužio da napada Vladu netočnim podacima, “baš kao i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko”.

“Vi sad to nastavljate raditi i čitate cijeli niz netočnih podataka i nije vam neugodno”, kazao je Milanović i “poučio” zastupnika da izlazak iz recesije dokazuje činjenica da je Hrvatska u plusu tri uzastopna kvartala.

Naveo je kako je u plusu i platna bilanca Hrvatske te kako je “robna razmjena još uvijek u minusu, ali sve manje”.

“Ta važna promjena se dogodila za mandata moje vlade, naše vlade, hrvatske vlade, narodne vlade, domoljubne vlade, jer domoljublje nisu konzultacije u Klagenfurtu s bankarima. To se promijenilo i to se sada neće moći zaustaviti”, poručio je Milanović.

HDZ je optužio za stvaranje atmosfere straha. “Vidim da se očajnički borite za neki prostor, da nekoga preplašite da utjerate strah u kosti, razbijanje ćiriličnih ploča više ne prolazi, odvrtanje ventila na plinskim bocama više ne prolazi, dakle sada smo došli na prostor činjenica, naravno i emocija. Vi pothranjujete najniže emocije, plašite ljude nekakvim grčkim scenarijem”, ustvrdio je Milanović.

Podsjetio je i na Karamarkovu izjavu da je Hrvatska “dok se cijela Europa bavila Grčkom, bila u mišjoj rupi i nitko je nije spominjao”.

“Ja već četiri dana pokušavam s timom suradnika, ne gase se svjetla, rekonstruirati logiku i racio te izjave. Što to znači? Da je Hrvatska trebala imati svoju trojku, svoje financijske žandare ili možda ne znači ništa, kao i ovo što ste sada rekli”, rekao je Milanović.

“U Hrvatskoj su svi financijski pokazatelji u ovom trenutku pozitivni. Hrvatska raste, nezaustavljivo i održivo, bilo vama pravo ili krivo”, poručio je HDZ-ovu zastupniku.

Reiner: vi ste povećali javni dug sa 63 posto na skoro 90 posto

Nezadovoljan odgovorom, Reiner je Milanoviću uzvratio podsjećanjem na SDP-ove krilatice iz izborne kampanje 2011.

“Vaša krilatica ‘Život, a ne život na dug’: vi ste povećali javni dug sa 63 posto na skoro 90 posto. To je brojka koju ne možete osporiti. Vaša krilatica ‘Naš posao je osigurati vama posao’: u Hrvatskoj je najmanje radnih mjesta ikada. Nije istina da zaposlenost raste, to pokazuju podaci, iako se nezaposlenost smanjuje. Vaša krilatica, ‘u plusu tri plaće, a ne u minusu da se plače’: imate blokiranih 320 tisuća građana, njihov broj i ukupni dug rastu. Vaša krilatica ‘Izvozimo ideje, a ne hrvatsku mladost’: desetci tisuća mladih napuštaju Hrvatsku, više nego ikada u novijoj hrvatskoj povijesti. Nemojmo pričati neistine, svjetski ekonomski forum je jasno Hrvatsku rangirao kao šestu od 144 svjetske države, u društvu s Libijom”, podsjetio je Reiner.

Milanović: Hrvatska raste, nema povratka na staro

Milanović se u nekoliko navrata poslužio i geslom koalicije koju predvodi njegova stranka, “Hrvatska raste, nema povratka na staro”.

Njome se poslužio i u odgovoru Nevenki Bečić (HGS), koja ga je upitala namjerava li Vlada izjednačiti visinu najamnine koju primaju vlasnici privatnih stanova onom po kojoj država iznajmljuje stanove u svom vlasništvu.

Milanović je priznao da je riječ o problemu na kojem je država zakazala te ocijenio da će se to pitanje lakše riješiti u narednom periodu, uz gospodarski rast.

“U razdoblju koje je pred nama, a koje će biti sigurno lakše i plodnije nego ovo iza nas, u kojem Hrvatska raste i nema povratka na staro, Vlada će imati odgovornost da zaštiti interese i vlasnika. Tu ste vi tehnički u pravu, ali i ljudi koji su neaktivnošću, sebičnošću, nemarom, a nagledali smo se tog nemara od bivših vlada i kad su u pitanju ‘švicarci’, po filozofiji – lako ćemo, to će netko drugi riješiti”, rekao je Milanović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

CroElecto: Rejting u doba korone

Objavljeno

na

Objavio

Istraživanje CroElecto agencije 2X1 komunikacije provedeno u travnju pokazuje kako je HDZ zaustavio svoj pad, dapače ostvario je golemi rast, ali ne na štetu SDP-ovih birača kojih je još uvijek više.

HDZ se, u jeku nesreća koje su zadesile Hrvatsku i svijet, s prošlomjesečnih 21,40% podigao na 26,09%. No tu razliku u postotcima preferencija nije prikupio od birača još uvijek vodeće strane po rejtingu. SDP i u travnju stoji ispred HDZ-a s 30,70% i osjetnom prednošću.

Domovinski pokret Miroslava Škore i dalje je na trećem mjestu, doduše s 2,5 postotna boda manje no u ožujku, odnosno s 12,51%. Most je četvrta stranka s 3,90%. Slijede IDS (2,01%), Stranka Ivana Pernara (1,42%), Živi zid (1,18%) te NHR i Hrvatski suverenisti (po 1,06%), a na samom pragu su još GLAS, BM 365 te Snaga (po 0,94%). Neodlučnih ispitanika je 11,92%, piše Nacional.hr

Ministra zdravstva Vilija Beroša najpozitvnijim ministrom smatra vrlo visokih 23,40%. Među najpozitivnije još spadaju ministri Oleg Butković (5,20%) i Zdravko Marić (5,00%).

Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak zabilježila je dodatan rast negativnih ocjena, u travnju je kao najslabiju kariku među ministrima vidi 10,90%. Vrhu neslavnog popisa pridružuju joj se Nina Obuljen-Koržinek (4,10%) te ministar Davor Božinović (3,90%).

Istraživanje je provedeno od 1. do 9. travnja  na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrešku uzorka +/-3% (SP 95).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

‘Plenković u strahu od tužbi za odštetu sada traži da odluke Stožera retroaktivno potvrdi Sabor’

Objavljeno

na

Objavio

Mjesec dana nakon što je ministar zdravstva Vili Beroš u Hrvatskoj proglasio epidemiju koronavirusa, tjednima nakon što je na osnovu toga Stožer Civilne zaštite donosio brojne odluke o zabrani i ograničavanju rada ili kretanja građane te je izdano tisuće odluka o samoizolaciji, Vlada je odlučila sve te postupke konačno ugraditi u zakon koji mora potvrditi parlament, piše Novi list.

Od sredine ožujka, brojni su ustavni stručnjaci i oporba Vladu upozoravali da spomenute mjere kojima se ograničavaju građanska prava moraju, sukladno Ustavu, imati uporište u odlukama Sabora.

Iz Vlade su odbijali takve prigovore tvrdeći da u zakonima imaju podloge za postupanje Stožera, ali su jučer ipak odlučili na usvajanje u Sabor uputiti izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, kojima posredno parlamentu potvrđuju i sve dosad donesene odluke Stožera.

Naknadna potvrda

Tako se predlaže da se na listu bolesti na koje se zakon odnosi doda i novi koronavirus i da odluku o proglašenju epidemije zarazne bolesti, na prijedlog ministra zdravstva, donosi Vlada.

Uz to u zakonskom prijedlogu stoji i to da se odluke “Stožera donesene s ciljem trenutačne zaštite života i zdravlja pučanstva, a koje su donesene nakon što je ministar proglasio epidemiju smatraju mjerama iz ovog Zakona”.

Vlada tako predlaže da Sabor naknadno ipak potvrdi sve mjere koje je u međuvremenu donio Stožer. Precizno se definira i mjera “izolacije u stanu” ili drugom odgovarajućem prostoru, mjera karantene, kao i ovlasti sanitarnih inspektora kad su te mjere u pitanju.

Vlada podiže i kazne za one koji krše takve mjere. Dosad su kazne bile od tri do osam tisuća kuna, a ubuduće bi bile od osam do 15 tisuća kuna. Uz to podiže se, s tisuću na pet tisuća kuna, kazna koju na licu mjesta, mogu naplatiti inspektori onima koji krše zakon.

Vlada u svom objašnjenju navodi da se “kao opći zakonodavni model upravljanja krizom predlaže institucionalni model prema kojem Stožer djeluje i odlučuje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo pod neposrednim nadzorom Vlade”. Time će kažu postići brzu provedbu i ostvarenje dvaju temeljnih načela, učinkovitosti i razmjernosti.

– Predloženi model osigurava da poduzete mjere postižu zadane legitimne ciljeve (u prvom redu, zaštitu života i zdravlja ljudi), ali da te mjere, kao i njihov intenzitet, istodobno budu takve da strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok to okolnosti zahtijevaju, kako bi Ustavom zajamčene slobode i prava građana u svakom trenutku bili ograničeni samo u mjeri koja je nužna i koja odgovara naravi potrebe za njihovim ograničenjem, navodi se u obrazloženju, piše Novi list.

Gardašević: Ovim se ispravlja pogreška

Za komentar smo zamolili Đorđa Gardaševića, docenta na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. “Člankom 18. nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Vlada zapravo nastoji dobiti od Sabora potvrdu da su mjere koje je Stožer Civilne zaštite do sada poduzimao bile potpuno zakonite. Problem je, po mojem mišljenju, nastao iz toga što se Stožer u donošenju mjera pozivao na članak 22. Zakona o sustavu Civilne zaštite, a trebao se pozivati na Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Problem je bio i u tome što je te odluke formalno trebao donijeti ministar zdravstva, na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a ne Stožer kao kolektivno tijelo. Na te sam probleme osobno upozorio javnost već ranije. Moj je dojam, vrlo čvrst, da je Vlada sada shvatila tu grešku i želi je ispraviti, rekao je Gardašević za Novi list.

No, osim tog balansa mjera za zaštitu zdravlja i ustavom zajamčenih prava, Vlada je kod prijedloga zakona vjerojatno vodila računa i o tome da se zaštiti od tužbi za odštetu koje bi podnijeli oni kojima je rad zabranjen odlukama Stožera koje u trenutku donošenja nisu imale ovako jasno zakonsko uporište.

Prijetnja tužbama

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk uvjeren je da je ovim zakonskim izmjenama Plenkovićeva vlada uvažila prigovore opozicije.
– Vjerojatno su postali svjesni da bi se mogli suočiti s tužbama ljudi koji su oštećeni odlukama Stožera o ograničavanju nekih Ustavom zajamčenih prava. Na to smo iz SDP-a od početka upozoravali. Država bi se teško branila od takvih tužbi jer tih mjera Stožera, u trenutku donošenja, nije bilo u zakonu, analizira Bauk pozadinu izmjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

On naglašava da nije problem da u aktualnoj situaciji operativno tijelo poput Nacionalnog stožera donosi odluke koje će odmah stupiti na snagu.

– Ali, naknadno je potrebno da te odluke demokratski izabrano tijelo raspravi i “zabetonira”. I sada će Sabor, što smo tjednima tražili, kad ove zakonske izmjene budu na dnevnom redu, raspravljati o mjerama Stožera i potvrditi ih, rekao nam je predsjednik Kluba zastupnika SDP-a. On misli da će Sabor izglasati zaključak prema kojem će zakon vrijediti retroaktivno, piše Novi List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari