Pratite nas

Pregled

Željko Reiner: Uvjeti MOST-a su tehnički teško izvedivi

Objavljeno

na

U emisiji Markov trg gostovao je predsjednik zadnjeg saziva Sabora akademik Željko Reiner.

Na pitanje voditelja je li moguće ispuniti uvjete Mosta prema kojima oni potporu budućem mandataru uvjetuju prethodnim izglasavanjem njihovih sedam zakonskih prijedloga Reiner je odgovorio: ‘Bojim se da je to što traže u Mostu tehnički teško izvedivo.

Koliko sam iz medija razumio Most traži da se to mora riješiti u 30 dana. U tom roku, 30 dana, da se formira Sabor, da se riješe ti zahtjevi, zapravo ne znam koliki točno broj zahtjeva jer je Grmoja spominjao tri zahtjeva, Petrov je sada nabrojao sedam, možda će netko treći izaći s novim brojem zahtjeva.

Malo je vjerojatno, tehnički gledano, da se to može riješiti s ozbiljnom raspravom, s ozbiljnim argumentima, s financijskim izračunima u 30 dana.

Tko može biti predlagatelj takvih zakonski prijedloga?

To je poslovnički jasno određeno. Predlagatelj može biti određeni broj saborskih zastupnika. To nije problem, problem je u ovim ostalim stvarima koje sam naveo.

Prvo treba vidjeti tko će dobiti koliko mandata i tek onda kreću razgovori.

‘SDP se nikada nije dovoljno jasno ogradio od svih onih kriminalnih elemenata svojeg prethodnika Saveza komunista. Velika koalicija je u ovom trenutku potpuno nemoguća i velike koalicije u Hrvatskoj neće biti’, objasnio je Reiner nagađanja o mogućim koalicijama.

‘Kurikularna, odnosno kurikulska reforma je vrlo složeni problem.

Međutim, ta promjena ne smije biti pod političkim tutorstvom. Stvorilo se jedno tijelo kojemu je na čelu bio predsjednik vlade Zoran Milanović koji je imenovao svojeg savjetnika prof. Budaka da vodi strategiju i da nadzire i kurikulsku reformu.

Dakle, to je izravan politički utjecaj na obrazovanje, a koje ne smije biti pod utjecajem politike, ideološki obojeno. Način kako su provođene javne rasprave, recenzenti tu nisu postojali, nego tijelo koje je to sastavljalo je samo procjenjivalo primjedbe na te njihove prijedloge. To se tako ne radi, moraju postojati neovisni recenzenti.

Utjecaj ideologije na mlade, osobito u toj dobi nije primjeren’, osvrnuo se Reiner na polemiku oko reforme školstva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Pogledajte ove divne trenutke s prvog Hoda za život u povijesti grada Rijeke.

Objavljeno

na

Objavio

U središtu Rijeke jučer su se održala dva ‘hoda’. Prvi put u Rijeci održao se ‘Hod za život’, a kao odgovor na ovu inicijativu organiziran je “Hod za slobodu”. Prema policijskim izvještajima, na prvom skupu se okupilo oko 1500 ljudi, a na drugom oko 500.

Pogledajte snimke s oba skupa, a zaključke donesite sami:

U nastavku pogledajte protu prosvjed LJEVIČARA u gradu Rijeci, Krenuli su u isto vrijeme kada je krenuo i prvi Hod za život…..
Ako pogledate pažljivo video primjetiti će te jednu vrlo neugodnu stvar za njih … GDJE SU IM DJECA…?????? komentirala je jedna sudionica Hoda za Život.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

InfoNacija: Nepoznati detalji otmice Vladimira Nazora

Objavljeno

na

Objavio

Ponovo u eteru, u ovoj emisiji čija je posljednja epizoda emitirana pred točno godinu dana 30. svibnja 2017., a čije joj ime “InfoNacija” opravdava sredstva bez kojih je ostala, pa je zato nije ni bilo tako dugo u hrvatskom eteru.

Baš kako je Hrvima i predstavljena, u produkciji Projekta Velebit novinar Marko Jurič kroz “InfoNaciju” analizira političke apsurde i raskrinkava bespuća hrvatskih budalaština, baš kao što je apsurd i budalaština da ovaj program nije emitiran godinu dana i da je ostao na hrvatskom bespuću, jer su nam nedostajala sredstva za najosnovnija tehnička pomagala potrebna za snimanje, montažu i emitiranje ovog programa, koji je bio zamišljen jednom tjedno informirati hrvatsko općinstvo.

Danas se javlja na jednu kontroverznu temu koja vuče konce još iz vremena Drugoga svjetskog rata, pravi valove, nameće zaključke koji jednostavno nemaju temelja čak ni u razumu, a da do dana današnjega, kao ni po pitanju mnogo toga drugoga o čemu Hrvatska treba donijeti svoj istinski i konačni sud, nitko nije dao zadovoljavajući odgovor.

Tema je Vladimir Nazor, postavljena baš tako, razgolititi njegov preokret koji nema temelja u razumu, osim ako se u priču ne donesu neki novi i neotkriveni argumenti.

Počevši raščlambom jednog od njegovih najznačajnijih predratnih djela, s pjesmom “Hrvatski kraljevi” iz zbirke “Hrvatski kraljevi” (1912.), koja se, kao i mnoga druga Nazorova predratna djela, jednostavno ne uklapa u onaj njegov profil kakav nam je predstavljen nakon što su ga partizanu kidnapirali u Zagrebu.

Da bi pokušao razotkriti misteriju, Marko Jurič je još u emisiji “Markov trg” iz koje je tako brutalno protjeran jer se usudio razgoliti neuvijenu istinu, ugostio Nedjeljka Mihanovića, bivšeg predsjednika Hrvatskoga državnog sabora, koji se dugo bavio biografijom i kontroverzom oko imena Vladmira Nazora.

Potrebno je objaviti ova svjedočanstva kako bi se razumjela ta kontroverza o Vladimiru Nazoru koji jednostavno nije mogao biti onaj isti čovjek iz rata prije njegova kidnapiranja i poslije rata kako smo o njemu učili u školi i na žalost učimo još i danas.

Nije mogao biti isti čovjek koje pisao one stihove u kojima je tako suštinski prepoznao hrvatsku sudbinu prošlih vremena a da ju ne bi prepoznao u onome što se dogodilo po završetku rata i što se događalo sve do njegove smrti.

Jer hrvatska sudbina nije doživjela svoj pozitivni zaokret dolaskom Tita na vlast, dapače, za Hrvate su nastupili daleko crniji dani i od onih koje Nazor opisuje u pjesmi “Hrvatski kraljevi”.

Na žalost i na zaprepaštenje danas, Hrvatska koja je okvirno doživjela svoj Uskrs, nije ga doživjela i sadržajno. I opet nam govore “Svu prošlost vašu zastrla je sjena i ovio je mrak”.

I opet bi Nazorove riječi odzvanjale istinom “Da, to nam kažu, a sve u meni na to kliče: Lažu”.

Još i sad svjetlo zrake utrnute nama obasjava pute”.

Jer danas bi trebali imati knjige, štiva, ploče, pergamene i svjedočanstva a ne da na mrske optužbe i laži odgovaramo šutnjom, dok iz srca Hrvatske, nelustrirane agenture tuđih naroda, tuđih ideologija i tuđih interesa siju laži. Još i danas kosti otaca đubre zemlju, a Hrvati odlaze u tuđu državu oplakivati svoje mrtve i u tuđim zemljama tražiti kruha.

Niti danas u rodnu tlu mrtvaca san ne drijemlju, nego nego leže razasuti po slovenskim jamama.

Nije ova davna pjesma tek osvrt na našu prošlost nego i na našu današnjicu i truba koja trubi na pozor za našu budućnost.

ProjektVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati