Pratite nas

Život

Žena, majka, znanstvenica

Objavljeno

na

Hrvatski sveučilišni sindikat objavio je priopćenje povodom obilježavanja Majčinog dana:

Porazne svjetske statistike o udjelu žena u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, još su poraznije u koliko se orijentiramo samo na žene koje su majke. Mnogi su razlozi tomu, no kao najvažnije treba istaknuti velika odricanja, nepredviđeno i teško planirano radno vrijeme i tzv. “eureka efekt”, odnosno činjenicu da na pragu određenih otkrića znanstvena motivacija, emocija, posvećenost i znatiželja daleko prelaze određene normative normalnoga života.

U jeku epohalnih otkrića, koja su mnogim majkama-znanstvenica njihovi mikrokozmosi i vrhunci u pozivu kojega su odabrale, često se zaboravi otići u vrtić kao svi “normalni” roditelji u 16 sati ili se preskoči dati obrok ili on baš nije naročito ukusan ili se zaboravi termin dječjeg treninga. Taj izazov i ta iskra, bez koje znanstvenici nisu znanstvenici, često žene u tom sustavu navede na odluku da nemaju djecu, jer društvo nije naročito senzibilizirano da na posao kasnite jer vam dijete ima proljev, kao što ni teta u vrtiću nije senzibilizirana za totalno extravagantno otkriće nazalnog suglasnika kojemu ste baš vi otkrili neku novu svrhu u Laponskom jeziku.

No one žene koje su se u sustavu znanosti i visoke tehnologije odlučile za majčinstvo, mogu potvrditi kako su se susrele s najčudnijim grimasama prilikom pokušaja objašnjenja zašto su dovele svoju djecu na neku sjednicu reforme studijskih programa i kako im bude izuzetno olakšavajuće kada im netko uskoći u pomoć (asistent ili studentica, tajnica), u bezbroju tih situacija koje traže svoje rješenje bas sada, jer cijeli proces čeka baš nju!

Osvjestimo kako naše znanstvenice rade barem dvije važne stvari za našu zajednicu: onu koja njihovim otkrićima život zajednice treba učiniti boljim i onu koja njihovom sposobnošću za multitasking održava jednu obitelj na okupu. Majci znanstvenici jednako je važno otkriće Sumameda i prvi zubić njezine bebe, na nama je da je pratimo u otkrićima novih antibiotika i radosti majčinstva s jednakim entuzijazmom, oduševljenjem i potporom. Svaka odluka kojom se žena uopće odluči participirati u sustavu znanosti, pa povrh toga odluka da unutar tog sustava postane majka, vrijedna je barem dana pozornosti u godini, jer svi ostali dani doslovce kidaju te žene između obveze prema društvu i prema vlastitoj djeci.

One ne traže dodatne dane godišnjeg, ne traže povlašteni radni staž, veću plaću jer su i majke, ali traže razumijevanje i respekt. Omogućimo im to na način da im sami iskažemo potporu, ne od sutra, od danas, jer iako je vikend, one rade…na projektu: majka.

Doc.dr.sc. Vlatka Vukelić,

predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata

Što vi mislite o ovoj temi?

Život

Kome smeta intelektualno bogatstvo Bosanske Posavine?

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je objavljena vijest da se pokrenula Društveno- kulturna platforma Bosanske Posavine, neformalna skupina koja se bavi medijskom promocijom identiteta tradcionalnih vrijednosti i  ljudi iz Bosanske Posavine jedna činjenica je posebno  zasmetala nekim političarima iz nekih dijelova Bosne i Hercegovine. Naime, nepobitna je činjenica da u svijetu djeluje, koliko nam je poznato, 300 doktora znanosti koji su podrijetlom ili rođenjem s područja Bosanske Posavine, nekim političarima je, u najmanju ruku, dvojbena. Očito je dvojbena onima, koji nemaju takve titule, a zauzimaju vrlo odgovorne pozicije  u društvu.

Poznavateljima povijesti je zasigurno poznato kako je prvu Osnovnu hrvatsku narodnu školu u Bosni i Hercegovini osnovao fra Ilija Strarčević. Zbilo se to 1823. godine u Tolisi u srcu Bosanske Posavine. Od tada do danas u cijeloj Bosanskoj Posavini odgajane su i obrazovane stotine tisuća kasnije samozatajnih znanstvenika, profesora, nastavnika i učitelja. Među njima su i oni koji su slavu hrvatskoga naroda pa i onoga iz cijele BiH pronosili diljem svijeta. Fra Augustin Augustinović je, na primjer, iz svojega  maloga Prijedora kod Brčkog stigao do Jeruzalema gdje je na tamošnjem Franjevačkom institutu predavao Novi zavjet. Svojom je knjigom  “Povijest Isusova” postao cijenjen u mnogobrojnim biskupijama širom svijeta što je rezultiralo da mu se ta knjiga prevede na 28 svjetskih jezika. Fra Serafin Zečević je predavao u Rimu, pa onda pomagao brojnim hrvatskim iseljenicima u Kanadi. Dr. sc. vlč. Krunoslav Draganović je posebno vazna osoba u hrvatskoj povijesti. Oni nisu jedini među brojnim znanstvenicima svjetskoga glasa, ljudima koji su postajali poznati širom svijeta, ali u svojim BiH i Hrvatskoj su malo poznati široj javnosti.

Nakon što je objavljena vijest da se pokrenula Društveno- kulturna platforma Bosanske Posavine jedna činjenica posebno je zasmetala nekim političarima iz nekih dijelova Bosne i Hercegovine. Naime, nepobitna je činjenica da u svijetu djeluje, koliko nam je poznato, 300 doktora znanosti koji su podrijetlom ili rođenjem s područja Bosanske Posavine, nekim političarima je, u najmanju ruku, dvojbena. Očito je dvojbena onima, koji nemaju takve titule, a zauzimaju vrlo odgovorne pozicije  u društvu.

300 doktora znanosti u 25 zemalja svijeta

Ako uzmemo u obzir istinu onda informacija o 300 doktora znanosti čiji su roditelji ili bližnji preci Posavljaci a koji danas žive i djeluju u gotovo svakom kutku kugle zemaljske je točna i potkrijepljena argumentima. Naime, Društveno-kulturnu platformu Bosanske Posavine podržava njih oko 300, a zasigurno ih ima i više. No, spomenutih 300 su ljudi, koji djeluju u 25 zemalja svijeta i to na svim kontinentima  a najmanje ih danas ima u Bosni i Hercegovini.

Prema poznavateljima demografskih kretnji posavskih ljudi danas u svijetu živi oko 250 000 ljudi rođenjem i podrijetlom iz Bosanske Posavine. Među njima su 132 sveučilišna profesora, koji žive  i rade u 13 zemalja zapadne Europe ( Njemačka, Austrija,  Francuska, Norveška, Italija, Luksemburg, Belgija, Nizozemska, Velika Britanija, Finska, Švedska i Španjolska i Portugal), 98 ih živi i radi u Hrvatskoj i BiH. 40 doktora znanosti podrijetlom iz Bosanske Posavine živi i radi u Australiji i na Novom Zelandu. 18 ih čini dio akademske zajednice Sjedinjenih američkih država, četvorica žive u Kanadi. U Rusiji i Bugarskoj ih živi po trojica,  u Sloveniji 2, a po jedan u Sjevernoj Makedoniji, Turskoj, Gčrkoj,  Albaniji i Japanu. Što ukupno čini brojku od 305 doktora znanosti, a svakim danom ih je sve više, jer dolaze nove generacije.

Imajući u vidu da pučanstvo Bosanske Posavine kroz povijest “nije imalo sreću” mnogobrojni su ljudi morali napuštati plodnu posavsku ravnicu i “kruh zarađivati” negdje preko granice. Još i prije Drugog svjetskog rata Posavljaci su prelazili preko “bare”. Samo se mali broj njih vratio, a do početka Domovinskoga rata većina nije imala niti kontakt s rodbinom i prijateljima koji su ostali u Posavini. Iseljavanje se nastavilo neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a pogotovo na početku Domovinskoga rata.

Zaradom s “bauštele” do doktorata potomaka

Brojni su Posavljaci znali da im je u tuđem svijetu mučiti se i raditi po bauštelama, ali su također znali da, ako se oni moraju mučiti, da takva sudbina ne mora zadesiti i njihovu djecu. Mnogi su u svoju djecu usađivali smisao o školovanju i misao da jednom mogu biti cijenjeni ljudi. I tako se iz generacije u generaciju rađala posavska akademska gospoda. Postajali su vrlo važni čimbenici u sredinama gdje žive i danas svoju djecu potiču na još veći rad i kvalitetnije obrazovanje.

Mnogobrojni Posavljaci, koji su bili nadareni, a živjeli su u svojoj Posavini nisu mogli doći do izražaja. Najprije, jer im katolička vjera i ljubav prema Bogu nije dozvoljavala komunističko bezboštvo,a druga je stvar što su ipak ispred njih i njihova znanja priliku dobijali mladi ljudi s drugih područja. Mnogi od njih napuštali su Posavinu i nastanjivali se u drugim sredinama. Najviše u Hrvatskoj te danas samo tamo živi oko stotinjak, doktora znanosti podrijetlom iz Bosanske Posavine. Odlikuje ih  volja za radom, predanost poslu i znanosti, ali i svijest da sve moraju sami zaslužiti, jer nema starijeg strica ili kuma, koji će uskočiti i otvoriti neka zatvorena vrata. A sve odluke o njima donosili su neki drugi. I danas iz Bosanske Posavine u hrvatskoj Vladi nema niti jednog ministra. Jedan je nedavno bio, ali su ga lažima izbacili i udaljili iz političke arene. Nije se uklapao u sustav.

U tom smislu, zanimljiva je i činjenica da u Hrvatskom Saboru sjede trojica zastupnika iz dijaspore,  od kojih ni jedan nema nikakve veze s Bosanskom Posavinom, a o titulama da i ne govorimo. Koliko nam je poznato samo je jedan s titulom doktora znanosti ( prof. dr. sc. Božo Ljubić), a sva trojica žive u Hrvatskoj i BiH.

Osim znanstvenika, postoje i vrlo uspješni Posavljaci u raznim područjima ljudskog života. I danas mnogobrojni ljudi iz Bosanske Posavine svojim poduzetničkim žarom pune proračune Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine i cijenjeni su donatori i humanitarci kad god to zatreba.

Veliki su broj uspješnih sportaša koji su nosili hrvatski dres u brojnim sportovima ponikli ili rođeni u Posavini. Neki su vrlo cijenjeni i u svijetu. (Cro Cop, Vedran Ćorluka, Ana Šimić,  Anton Maglica, Mladen Petrić, Aco Živković, itd…).

O Ivi Greguroviću ne treba trošiti riječi. Divi mu se cijeli hrvatski svijet. Tu su pronositelji posavske izvorne glazbe braća Begići te etno pop glazbenici Ivan Martić Ivica i Ivan Mandić ili pak i ljudi koji pjevali i ratovali: Tigrlovi tame, Drale i Raščica, itd…

Posavljaci su inače mirni ljudi. Nisu bučni. Svoju energiju troše u posao i stvaranje općeg i osobnog dobra.

Čuđenju nema utemeljenja u činjenicama

Zato ne stoji čuđenje odkuda iz Bosanske Posavine toliko obrazovanih ljudi. Takve izjave stvaraju međusobno nepovjerenje i ruše hrvatsko, toliko potrebno, zajedništvo. Pogotovo u BiH, gdje su Hercegovci  i Posavljaci, ali  i oni koji žive u mučeničkoj Središnjoj Bosni, u malo daljoj prošlosti ipak nastali iz jednog korijena (Dalmacija i Hercegovina).  Stječe se dojam da iz Bosanske Posavine ne smije izniknuti neki znanstvenik, umjetnik, sportaš… Ne, gospodo, u životu uvijek ne prolazi ono što nam kažu vlastodršci i moćnici. Ponekad pobijede i mali, samozatajni vrijedni ljudi, koji sa simpatijom i željom za nasljedovanjem gledaju na onu već sada opjevanu izjavu hrvatskog nogometnog izbornika Zlatka Dalića: “U dobru se ne uzivsi, u zlu se ne ponizi!”. I što u tomu ima loše.

Vjerujem da dok ovo pišem u ove večernje sate kako se negdje u svijetu rađa neki novi doktor znanosti podrijetlom iz   Hercegovine, Središnje Bosne, Dalmacije, Slavonije, Zagorja, Prigorja, Like i Bosanske Posavine.  Svi jednako vrijedni. Ta se činjenica ne može zanemariti.

 Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Osječko-baranjska županija u 2019. zabilježila rekordan rast! – Četvrta je kontinentalna turistička destinacija u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Kontinuirana ulaganja u turizam u Osječko-baranjskoj županiji putem Upravnog odjela za turizam, kulturu i sport te Turističkih zajednica na području županije, u 2019. godini dala su izvrsne rezultate. Porast broja dolazaka i noćenja govori u prilog tome da se sustavno i s kvalitetnom vizijom razvija turistička ponuda naše županije.

U 2019. godini u Osječko-baranjskoj županiji bilježimo rekordnih 234.112 noćenja čime je u odnosu na 2018. ostvaren rast od 15,7%. Broj dolazaka u odnosu na 2018. porastao je za 10,7%, a našu je županiju u prošloj godini posjetilo 111.196 turista.

Zahvaljujući porastu od 15,7% noćenja, Osječko-baranjska županija prestigla je Zagrebačku županiju i trenutačno se od 13 kontinentalnih županija nalazi na 4. mjestu iza Grada Zagreba, Karlovačke i Krapinsko-zagorske županije.

Posebno veseli činjenica da rastu noćenja na području gotovo cijele županije. Osijek i Baranja najatraktivniji su posjetiteljima istoka Hrvatske pa zajedno čine više od tri četvrtine noćenja na području županije. TZ Osijek kao najveća turistička zajednica s 132.000 noćenja bilježi rast od 18%, Đakovo 9%, Bilje 14%, Našice 20%, Erdut 18%, Draž 35% dok Bizovac čak 247%.

U dolascima i noćenjima prevladavaju domaći gosti sa 63% noćenja, dok se nešto više od trećine odnosi na strane goste. Najvažnije strano tržište nam je Njemačka s 13.200 noćenja, zatim slijede susjedne zemlje: Srbija, BiH i Slovenija. Veliki porast broja noćenja bilježe gosti iz Bosne i Hercegovine (41%) i Srbije (18%).

Od hrvatskih gostiju najčešće Slavoniju i Baranju posjećuju Zagrepčani (42.000) i gosti iz Zagrebačke županije (11.800), zatim slijede posjetitelji iz Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Posebno nas veseli što posljednje dvije rastu 53% odnosno 44% u odnosu na prošlu godinu.

Ovi rezultati potvrđuju važnost promocije Slavonije i Baranje u Zagrebu, Dalmaciji, Istri i Kvarneru te susjednim zemljama kao našim najvažnijim tržištima. Upravo iz tog razloga je i tijekom 2019. krenula HeadOnEast promotivna kampanja po navedenim hrvatskim regijama, ali i Mađarskoj i Vojvodini.

Kruzing turizam u 2019. također bilježi rast. Na pristaništima Osijek, Batina i Aljmaš pristalo je 167 kruzera što je čak 73% više nego prošle godine. Na kruzerima je Slavoniju i Baranju posjetilo više od 20.000 gostiju.

Najviše noćenja ostvareno je u listopadu, zatim slijedi rujan, svibanj, lipanj i studeni. Sezona traje cijele godine, s maksimumima u proljeće i jesen.

– Upravo je cjelogodišnja turistička sezona cilj Osječko-baranjske županije. Posjetitelji u Slavoniji i Baranji uistinu imaju što vidjeti u svako godišnje doba. Ulaganje putem potpora u kontinentalni turizam te ciljana promocija pokazuju da idemo u dobrom smjeru. Pred nama su znatna ulaganja u turističku infrastrukturu, obnovu kulturne baštine i promociju destinacije dijelom iz europskih, a dijelom i iz vlastitih sredstava – rekao je župan Ivan Anušić.

Prosječno trajanje boravka turista povećalo se sa 2,01 na 2,11 dana,  za pet je posto povećan i broj kreveta u 474 objekta. Polovica noćenja ostvari se u hotelima, zatim slijede objekti u domaćinstvu (20%)  i ostalo (18%). Rast noćenja u objektima u domaćinstvima porastao je čak 40%. Autohtoni ambijent seoskih domaćinstava uz domaću hranu i vrhunsku vinsku kapljicu nude jedinstveni doživljaj kontinentalnog turizma.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari