Pratite nas

Život

Žena, majka, znanstvenica

Objavljeno

na

Hrvatski sveučilišni sindikat objavio je priopćenje povodom obilježavanja Majčinog dana:

Porazne svjetske statistike o udjelu žena u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, još su poraznije u koliko se orijentiramo samo na žene koje su majke. Mnogi su razlozi tomu, no kao najvažnije treba istaknuti velika odricanja, nepredviđeno i teško planirano radno vrijeme i tzv. “eureka efekt”, odnosno činjenicu da na pragu određenih otkrića znanstvena motivacija, emocija, posvećenost i znatiželja daleko prelaze određene normative normalnoga života.

U jeku epohalnih otkrića, koja su mnogim majkama-znanstvenica njihovi mikrokozmosi i vrhunci u pozivu kojega su odabrale, često se zaboravi otići u vrtić kao svi “normalni” roditelji u 16 sati ili se preskoči dati obrok ili on baš nije naročito ukusan ili se zaboravi termin dječjeg treninga. Taj izazov i ta iskra, bez koje znanstvenici nisu znanstvenici, često žene u tom sustavu navede na odluku da nemaju djecu, jer društvo nije naročito senzibilizirano da na posao kasnite jer vam dijete ima proljev, kao što ni teta u vrtiću nije senzibilizirana za totalno extravagantno otkriće nazalnog suglasnika kojemu ste baš vi otkrili neku novu svrhu u Laponskom jeziku.

No one žene koje su se u sustavu znanosti i visoke tehnologije odlučile za majčinstvo, mogu potvrditi kako su se susrele s najčudnijim grimasama prilikom pokušaja objašnjenja zašto su dovele svoju djecu na neku sjednicu reforme studijskih programa i kako im bude izuzetno olakšavajuće kada im netko uskoći u pomoć (asistent ili studentica, tajnica), u bezbroju tih situacija koje traže svoje rješenje bas sada, jer cijeli proces čeka baš nju!

Osvjestimo kako naše znanstvenice rade barem dvije važne stvari za našu zajednicu: onu koja njihovim otkrićima život zajednice treba učiniti boljim i onu koja njihovom sposobnošću za multitasking održava jednu obitelj na okupu. Majci znanstvenici jednako je važno otkriće Sumameda i prvi zubić njezine bebe, na nama je da je pratimo u otkrićima novih antibiotika i radosti majčinstva s jednakim entuzijazmom, oduševljenjem i potporom. Svaka odluka kojom se žena uopće odluči participirati u sustavu znanosti, pa povrh toga odluka da unutar tog sustava postane majka, vrijedna je barem dana pozornosti u godini, jer svi ostali dani doslovce kidaju te žene između obveze prema društvu i prema vlastitoj djeci.

One ne traže dodatne dane godišnjeg, ne traže povlašteni radni staž, veću plaću jer su i majke, ali traže razumijevanje i respekt. Omogućimo im to na način da im sami iskažemo potporu, ne od sutra, od danas, jer iako je vikend, one rade…na projektu: majka.

Doc.dr.sc. Vlatka Vukelić,

predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata

Što vi mislite o ovoj temi?

Život

Dođi u Križnicu i osjeti ljubav

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ivana PRANJKIĆ

Tamo gdje je lijepa priroda lijepo se i jelo.  O rezultatima kuharskih ruku gospođe Ruže Fabčić u Dravskoj iži mogli smo se i sami uvjeriti. Osobno sam uvjeren  da ću se uštipaka, piletine s mlincima i veličanstvenog kralja riječne ribe, smuđa iz Dravske iži,  sjećati cijeli život. Tu nadomak restorana i konobe je malo stado jelena lopatara koji su tu da ih se vidi, ali stidljivo vire iz svojih nastambi. Naučili su oni na ljude, ali gledano iz životinjske perspektive, ipak neka ljudi daleko. Zlu ne trebalo, jer gdje je čovjek tu su i gril i peka

Opće je poznata stvar da Republiku Hrvatsku krasi neopisivo bogatstvo flore i faune. Stoga su oči cijeloga svijeta uperene u naše parkove prirode i zaštićena područja. Dolaze ljudi iz različitih krajeva svijeta. Obilaze Hrvatsku. I uistinu, toliko je toga lijepoga da se jednostavno ponekada ne sjetimo, pa i mi, novinari, okom kamere i olovkom, ne zabilježimo male rajeve na zemlji, a ima ih na svakom koraku.

Ako se putnik namjernik možda odluči posjetiti Pitomaču, ako mu nitko ne kaže, onda sigurno sam neće zamijetiti, živopisnu ljepotu jednog malog mjestašca interesantnog imena, do kojega se ne može doći cestom. Da, to je Križnica, a do nje možete pješice preko mosta za pješake ili skelom, neobičnim prijevoznim sredstvom, koja je za vrijeme rata povezivala mnogobrojne hrvatske i bosanske krajeve. Danas povezuje Križnicu sa ostatkom svijeta. Naime, povezuje ostatak svijeta s živopisnom prirodom koju ne možete vidjeti baš na svakom mjestu.

U Križnici živi tek 20-tak stalnih stanovnika, ali unatoč tomu, sva su polja zasijana i rezultati ljudskog rada su na svakom koraku. Polja su zasijana kukuruzom, sojom, pšenicom, a pozornost posebno plijene bezbrojni makovi i njihovi crveni cvjetovi.

Tamo gdje je lijepa priroda lijepo se i jelo.  O rezultatima kuharskih ruku gospođe Ruže u Dravskoj iži mogli smo se i sami uvjeriti. Osobno sam uvjeren  da ću se uštipaka, piletine s mlincima i veličanstvenog kralja riječne ribe, smuđa iz Dravske iži,  sjećati cijeli život. Tu nadomak restorana i konobe je malo stado jelena lopatara koji su tu da ih se vidi, ali stidljivo vire iz svojih nastambi. Naučili su oni na ljude. Gledano iz životinjske perspektive, ipak neka ljudi daleko. Zlu ne trebalo, jer gdje je čovjek tu su i gril i peka.

Prema riječima naše domaćice Ivane Kutleše Dravska iža je otvorena za brojne goste, koji ovdje dolaze iz obližnje Pitomače, ali neki „zapale“ i iz drugih krajeva bijeloga svijeta:

-Križnica a niti naša Iža nikada nisu prazni. Ljudi su tu svakim danom. Najviše ih je subotom i nedjeljom . Dođu na fiš, svježu ribu, janjetinu, piletinu, šarana na rašljama itd… Dođu se proveseliti, odmoriti, kaže Ivana i napominje da je Iža poznata i po podrumu s vinima još iz 18 stoljeća, koja je ovdje proizvodio izvjesni grof…

Dragi prijatelji namjernici, ovdje ćemo stati, jer se Križnicu ne dade opisati. Nju treba doći i vidjeti. Treba ju doživjeti i osjetiti te kušati kulinarske specijalitete. Tako ćete ju najlakše zavoljeti, jer stara narodna mudrost zna reći da ljubav dolazi preko punog želuca. Na kraju, ipak mislimo da je najbolje otići u Križnicu provozati se skelom, napuniti želudac i osjetiti ljubav.

Piše: Anto PRANJKIĆ

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Život

Od danas dopuštena veća slavlja

Objavljeno

na

Objavio

Od danas bi se trebala dopustiti veća slavlja – 100 uzvanika u zatvorenom, do 300 na otvorenom.

Popuštanjem mjera u Crkvi su ponovno dopuštena krštenja, održavanje sakramenata Prve Svete pričesti i Svete potvrde.

O terminima se župnici dogovaraju s roditeljima, a svi se i dalje pridržavaju strogih mjera zaštite od koronavirusa.

Kada će se održati prve pričesti i krizme, odlučuju župnici, no moraju se poštovati propisane mjere. Razmak od dva metra, primanje hostije na ruke, a ako je moguće slavlje održati na otvorenom. U nekim župama prvopričesnici neće imati iste bijele haljinice, a roditelji moraju dati pisani pristanak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari