Pratite nas

Kultura

Žepče: »Nema čovjeka koji može iskorijeniti duh Bogu posvećenih osoba«

Objavljeno

na

Sinoć, 22. travnja, u Žepču je, kao prvom u nizu od tri bosanska grada, u domu kulture prikazan film »In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri« u produkciji Laudata. Ovim filmom redateljice i scenaristice Nade Prkačin želi se izreći istina o smaknuću 66 redovnika Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, čije su članove pobili jugokomunisti tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata.

[ad id=”68099″]

Ove godine u povodu 70. obljetnice ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« s vicepostulatorom fra Miljenkom Stojićem na čelu, posebno nastoji sve učiniti što je u njezinoj moći da istina konačno iziđe na vidjelo. U skladu je to s riječima sv. Ivana Pavla II. kako mjesne Crkve ne smiju zaboraviti svoje mučenike.

Od 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca u ovoj tragediji iz samostana u Širokom Brijegu je njih 34. Do sada se zna za grobove 33 ubijena hercegovačka franjevca. Od toga njih 24 pokopana su u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu. Još se traga za posmrtnim ostatcima ostalih franjevaca. Široki Brijeg najviše je pretrpio u ovoj tragediji jer je upravo on bio vjersko, kulturno, gospodarsko i odgojno-obrazovno središte i mjesto na kojem su bujali duhovni pozivi te su poučavani mladi ljudi u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji.

»U izrazu pijeteta prema tom smaknuću vrsne franjevačke duhovno-intelektualne zajednice, neminovno je istaknuti i veliko stradanje Franjevačke provincije Bosne Srebrene i Vrhbosanske nadbiskupije u Drugom svjetskom ratu i poraću, koja je po broju svojih ubijenih redovnika/svećenika u vrhu stradanja Crkve u Hrvata«, poručio je dekan Žepačkog dekanata i župnik župe sv. Ilije proroka u Zenici fra Zdravko Anđić. U Franjevačkoj provinciji Bosne Srebrene, naime, također je ubijeno 66 fratara, više u poraću nego u samom Drugom svjetskom ratu. »Ovaj dokumentarac želi nas podsjetiti na žrtve i na zlo koje se učinilo. Onaj tko ne zna cijeniti svoje žrtve, ima li pravo na bolju budućnost?«, zaključio je fra Zdravko Anđić.

Projekciji je nazočila i producentica filma Ksenija Abramović koja je poručila: »Ovaj film je spomen na određeno stradanje hercegovačkih franjevaca prouzročeno mrziteljima vjere i ljudima koji nisu podnosili da se čovjek klanja Bogu, a ne bezbožnom partijskom sekretaru. No, generalno, ovaj film je i oda mučeništvu uopće: još jedan pokazatelj kako nema toga čovjeka koji može ugasiti, uništiti, iskorijeniti duh Bogu posvećenih osoba koji sakramentom svetog reda i redovničkim zavjetima slave Boga i pomažu rast ljudi u ovoj zemaljskoj dolini suza na putu ka vječnoj domovini.« Trpljenje i mučeništvo za vjeru bilo je i još uvijek je prisutno u našem vremenu. Kršćani su i danas itekako proganjani i trpe radi svog identiteta. Stoga je producentica filma u svojem govoru poseban naglasak stavila na još jednog hrvatskog mučenika na koji je narod Bosne posebno ponosan, fra Vjeku Ćurića, člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Fra Vjeko je rođen u Lupoglavu kraj Žepča, a ubijen je 1998. u Ruandi. Bio je poznat kao »afrički Oscar Schindler«, te je po njemu nazvana i škola u Kivumi gdje je pokopan u župnoj crkvi koju je sagradio s vjernicima. Nazočnima na večerašnjoj projekciji filma, koju je organizirao župnik župe sv. Antuna Padovanskog u Žepču fra Predrag Stojčević, u kraju u kojem se događa masovno iseljavanje Hrvata, Ksenija Abramović je još kazala: »Vjerujem da Vi koji ste ovdje, i opstajete unatoč svakoj nedaći, nosite duboku klicu hrvatskog imena i pripadnosti koja iz ovog kraja ne će nestati.«

Producentica filma pozvala je sve učlaniti se u Klub prijatelja Laudato televizije (LTV-a) koja želi povezivati hrvatski narod u domovini i u svijetu, posebno u BiH. Naglasila je kako će Katolički školski centar Don Bosco u Žepču, kojeg vode salezijanci, naći svoje mjesto na LTV-u. »Filmove poput ovoga želimo stvarati i biti u službi svoje Crkve, domovine i naroda, a kao što vidimo, to je i poveznica s dijelom našeg naroda u BiH«, zaključila je Ksenija Abramović.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MOJ HRVATSKI

Objavljeno

na

Objavio

zaplakao sam hrvatski
progovorio hrvatski
hrvatski govorim
šapćem hrvatski
šutim hrvatski
sanjam hrvatski
i na javi sanjam hrvatski
volim na hrvatskom
volim hrvatski
pišem hrvatski
kad ne pišem ne pišem hrvatski
sve mi je na hrvatskom
hrvatski mi je sve

Pajo Kanižaj

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Hrvatskom se jeziku želi isključiti moć

Objavljeno

na

Objavio

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Obzirom na političku poziciju hrvatski mediji u BiH nisu u mogućnosti promicati hrvatski jezik u onoj količini koliko bi trebali”, komentirao je za Bljesak.info profesor hrvatskog jezika i književnosti Marko Tokić položaj hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Naime, međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Današnji položaj hrvatskog jezika u višenacionalnoj i višejezičnoj Bosni i Hercegovini profesor Tokić ocjenjuje zadovoljavajućim i boljim nego u prijašnjim vremenima, ali naglašava da uvijek ima prostora za napredak.

”Problem je što medija na hrvatskom jeziku nema dovoljno, a za one koji postoje valja postaviti pitanje koliko uspijevaju voditi brigu o jeziku”, ističe Tokić i objašnjava da je najveći problem novac koji onemogućava zapošljavanje lektora u redakcijama.

”Mediji bi trebali imati lektore koji bi upozoravali novinare na greške koje svakodnevno čine”, kaže Tokić.

Drugi mediji, prema njegovim saznanjima, funkcioniraju drugačije zahvaljujući financiranju iz državnog i federalnog proračuna, dok nijedan hrvatski medij nema takve izvore novca.

Tokić također ističe da se često unutar tekstova u hrvatskim tiskovinama i portalima može pronaći priličan broj nehrvatskih izraza, što objašnjava činjenicom da je jezik u dodiru sa drugim kulturama, te da je isto tako velik utjecaj hrvatskog jezika na druge jezike bliskih kultura.

Školovanje na hrvatskom jeziku omogućeno je svima od najranije dobi do završnog školovanja, i zato je, kako kaže profesor Tokić, na prosvjetnim djelatnicima i Crkvi da rade ustrajnije na njegovanju hrvatskog jezika.

Književnik i sveučilišni profesor Antun Lučić smatra da se materinski jezik želi reducirati, odnosno da mu se želi isključiti ona organska moć sporazumijevanja.

”Ako je ta reduciranost nužnost, pribojavamo se da će doći do šifriranosti, a time jezik gubi onaj ‘materinski’ osjećaj”, objašnjava profesor Lučić.

Prema njemu upravo su izloženost viškovima ili šumovima, obilatost slikama, brzina i forsiranje engleskih riječi i ostalih tuđica jedni od najvećih problema potiskivanja materinskog jezika.

”Izazovima ovog doba možemo jedino odgovoriti kroz opću jezičnu kulturu i narodnu baštinu”, zaključio je profesor Lučić.

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se od 2000. godine, a UNESCO-v dokument kaže da materinski jezik označuje put ljudskog bića i pomoću njega ono ulazi u društvo, čini svojom kulturu grupe kojoj pripada i postavlja temelje razvoju svojih intelektualnih sposobnosti.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji su jezici s malim brojem govornika.

Inače, prema popisu stanovništva iz 2013. godine u BiH, hrvatski jezik koristi 515.481 građanin, što je tek 14,60%, od čega 36.857 građana ne živi na području Federacije.

Hrvatski jezik, prema popisu, najviše se koristi u Županiji Zapadnohercegovačkoj – 98,83%, što je 93.783 građana. Općina u kojoj najveći broj stanovnika govori hrvatski jezik je Posušje.

U Hrvatskoj se svake godine u ožujku obilježavaju Dani hrvatskoga jezika. Taj je spomen-tjedan utemeljen odlukom Hrvatskoga sabora 1997. u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a obilježavaju ga i pojedine škole u BiH koje rade po hrvatskom planu i programu.

Na Međunarodni dan materinskoga jezika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje obilježava početak Mjeseca hrvatskoga jezika, manifestacije koja počinje 21. veljače, a završava 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari